Zašto ne biste za promjenu prošetali nekim starim povijesnim vremenima, uživali u edukaciji, podsjetili se na to koliko je povijest zanimljiva i zapravo napravili jedan dobar kulturni izlet.
Predlažemo vam ove dvije aktualne izložbe i jednu atraktivnu arheološku lokaciju za tu ideju.
Kameni spomenici iz Arheoloških zbirki – lapidarij
Jednodnevni izlet u Karlovac čini se kao vrlo izvediva ideja pogotovo kada imate viši cilj, u ovom slučaju to je posjet Gradskom muzeju Karlovac. Sve do 31. prosinca, među prekrasnim dvorišnim arkadama ovog muzeja imate priliku razgledati dio fundusa Arheološkog odjela Muzeja grada Karlovca koji čine kameni spomenici. Izložba se sastoji od 10 spomenika koji su od 1980-ih do danas prikupljani na lokalitetima Topusko, Slavsko Polje, Točak, Vujaškovići i Modruš.
„Lapidarije smatramo začetnicima muzejske djelatnosti jer počeci sabiranja kamenog materijala sežu još u antičko doba. Rimski carevi, mecene, senatori i ostala vodeća elita imali su potrebu sabiranja skulptura i dijelova arhitekture te njihovog izlaganja unutar svojih životnih i javnih prostora. Takva vrsta sabiranja odnosila se na grčku i postojeću rimsku tradiciju i umjetnost. Lapidarij danas podrazumijeva zbirku kamenih spomenika, a u širem kontekstu možemo ih smatrati muzejima jer se mogu pojaviti samostalno ili u sklopu muzejskih stalnih izložbi“ poručuju iz Muzeja.
U karlovačkom lapidariju posjetitelji mogu vidjeti rimske nadgrobne spomenike, srednjovjekovnu škropionicu i ulomak s reljefnim prikazom pletera. Spomenici zajedno predstavljaju lokalno rimsko kamenoklesarstvo i tragove srednjeg vijeka na našem području. Centralni spomenik karlovačkog lapidarija je rimska stela iz Topuskog visoka gotovo 3 metra i potpuno sačuvana. Svojom monumentalnošću ona pokazuje svu raskoš izrade stela kao nadgrobnih spomenika. Na gornjem dijelu stele su prikazani supružnici za koje je ona i izrađena.
Uz spomenutu najveću stelu nalazi se replika dijela spomenika na kojem su prikazani supružnici. Reprodukcija stele je namijenjena istraživanju dodirom, kako bi se kroz taktilno iskustvo sa spomenikom mogli upoznati i slijepi i slabovidni posjetitelji, ali i svi oni koji žele istražiti strukturu spomenika i njegovu umjetničko-izvedbenu vrijednost. Autorica izložbe je kustosica Arheološkog odjela Gradskog muzeja Karlovac Matea Galetić.
Tjedan Tutankhamona
Ove jeseni obilježava se 100 godišnjica otkrića Tutankhamonove grobnice koje je izvršilo golem utjecaj na zapadni svijet. Prošlo je jedno stoljeće od trenutka kad je britanski arheolog Howard Carter, nakon više godina traženja, otkrio jedinu neopljačkanu grobnicu u Dolini kraljeva – onu koja je pripadala faraonu-dječaku Tutankhamonu. Faraonu koji je kratko vladao u vrijeme 18. egipatske dinastije (1550. – 1292. stare ere) . Samo otkriće grobnice, ali i iznimno buran fragment egipatske povijesti u kojem je živio, te golema blaga otkrivena u relativnoj malenog grobnici temom su istraživanja i prijepora još od tih dana. Točno 2. studenoga 1922. godine otkriven je ulaz u grobnicu.
View this post on Instagram
U povodu obljetnice jednog od najvećih otkrića u povijesti arheologije u Galeriji Arheološkoga Muzeja u Zagrebu između od 6. do 18. listopada održat će se Tjedan Tutankhamona. Program te manifestacije sastojat će se od četiri predavanja i jedne radionice, a ulaz je besplatan. Detaljan program istražite ovdje i upustite se u ovu edukativnu avanturu.
Arheološki park Andautonija
Sunčani vikend neka vas pozove u šetnju važnim arheološkim nalazištem Andautonija iza Velike gorice. Pokraj naselja Ščitarjevo, na prostoru od 2500 četvornih metara, vidljivi su ostaci starog antičkog grada iz doba Rimskog carstva (1. – 4. stoljeće), a od 1994. godine ovdje je otvoren arheološki park gdje posjetitelji mogu razgledati ostatke rimskog grada.
Uz dio glavne ulice opločene kamenim pločama, otkrivene u dužini od 27 m, protežu se trijemovi s očuvanim temeljima za stupove kolonade. S istočne strane ulice otkopan je veći dio zgrade gradskog kupališta (terme), s polukružnim bazenom, hodnicima i kanalima te dijelom hipokausta (sistem za zagrijavanje prostorija). Sa zapadne strane otkrivena je prilazna ulica koju prate dvije monumentalne zgrade.
Istraživanja su pokazala da se ovaj dio grada više puta obnavljao u razdoblju od 2. do 4. st. Nalazi zidnih slikarija, kockica mozaika, pragova i uređaja za grijanje upućuju na vrlo luksuzno uređenje zgrada, a nađene keramičke i staklene posude, svjetiljke, brončani i srebreni nakit i drugi predmeti za svakodnevnu upotrebu nadopunjuju sliku o tom rimskom gradu i govore o trgovini, proizvodnji i životu u gradu. Nakon obilaska prezentiranog dijela rimskog grada posjetioci mogu razgledati i najznačajnije kamene spomenike nađene na području Andautonije, župnu crkvu sv. Martina te prošetati Ščitarjevom u kojem je još sačuvano nekoliko tipičnih dvorišta s drvenim kućama.
Radno vrijeme parka do 1. studenoga, subotom i nedjeljom od 12-18h.
Foto: Arheološki muzej Zagreb, Gradski muzej Karlovac/Dean Stošić, TZ Grada Velike Gorice
