Nedavno je počela crowdfunding kampanja #daimamgdje, s ciljem da se stanovnicima Petrinje i Siska pruži sadržaj i mjesto zajedništva koji im trenutno nedostaju. Pričali smo s jednom od osnivača ove hvalevrijedne inicijative
Pokrenuta crowdfunding kampanja “Zajednica u centru – da imam gdje… živjeti”, kojoj je cilj skupiti sredstva za osnivanje i opremanje dva pop-up društveno-kulturna centra u Petrinji i Sisku, osvježavajuć je primjer stvaranja novog središta društvenog života, i to stanovnicima područja pogođenima strašnim potresom.
Mjesta bi trebala biti srce aktivnog sudjelovanja stanovnika u kreiranju sadržaja centra, a Udruga IKS iz Petrinje te Agencija lokalne demokracije Sisak uz podršku Mreže mladih Hrvatske i Operacije grad sada želi prikupiti sredstva za opremu prostora koji bi im to i omogućio. Sredstva se skupljaju preko platforme GoGetFunding, a kako kažu, svaka kuna pomaže u osposobljavanju tih novih prostora i ide isključivo za realizaciju budućih aktivnosti i programa za zajednicu.
Vrijednost ovog projekta prepoznali su već mnogi građani i građanke, a među njima su i poznati poput grupe Hladno pivo. Mi smo s Mateom Marić iz Udruge IKS popričali o važnosti aktivne participacije građana i građanki te zašto je ovo mjesto nužno za razvoj gradova.
U opisu kampanje stoji da ste ustanovili da će zajednica nestati ako pojedinci i pojedinke nemaju razloga u njoj ostati. Kako se pojavila ideja društveno-kulturnih centara kao spona koja bi rekuperirala ove zajednice oslabljene potresom? Pitam naravno i zato što se u medijima najviše komunicira da je potrebno izgraditi domove, a vi već idete dva koraka prema naprijed.
Udruga IKS od 2010. godine djeluje u prostoru kulturno zaštićenog dobra RH u samom centru Petrinje koji je i prije potresa bio u vrlo derutnom i neodržavanom stanju. Tijekom godina našeg boravka u zgradi koja kroz gotovo 3000 m2 može zajednici ponuditi raznovrsne aktivnosti, 2015. godine pokrenuli smo projektnu priču pod nazivom “Community {R}evolution” uz podršku Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU te UNDP-a Hrvatska u okviru nacionalnog programa “Lovci na projekte”. Tom prilikom izrađena je Studija predizvodljivosti te idejno arhitektonsko rješenje adaptacije ove velebne povijesne ljepotice kojim bi se njeno ruho preobrazilo baš u onakvo kakvo joj pripada, a to je moderni građanski centar EU standarda. Nažalost, s obzirom na to da se radi o projektu čiji troškovi prelaze 30 milijuna kuna, sami to nismo bili u mogućnosti realizirati kroz nama dostupne natječaje, a politička volja je sve te godine izostala.
Nesretna okolnost prirodne katastrofe potresa ovu je ljepoticu dokrajčila, Udruga IKS je ostala bez prostora za rad, a građani zajednice bez široke lepeze usluga koju smo pružali. U naporima da pomognemo stanovništvu SMŽ od potresa pa sve tamo do početka travnja 2021 nismo stigli razmišljati o realizaciji projekta “Community {R}evolution” kojim bi se riješila pitanja prostora djelovanja ne samo za nas nego i za naše brojne partnerske organizacije civilnoga društva iz RH, EU i šire, pa smo odlučili toj problematici pristupiti na jedan drugačiji način, postupno gradeći privremeni prostor Društveno kulturnog centra kako u Petrinji tako i u Sisku. U ovu našu priču priskočili su u pomoć naši dragi dugogodišnji partneri Mreža mladih Hrvatske i Operacija Grad te smo u prvom koraku zajedno sa ALD Sisak prijavili mali AD hoc projekt na natječaj Active citizens fund Hrvatska kroz koji se zapravo odvija trenutno aktivna crowdfunding kampanja za nabavku nužne opreme.
Osim što smo aktivno radili na prikupljanju i podjeli donacija, pružanju psihosocijalne pomoći u suradnji s drugim organizacijama, već smo se tada aktivno priključili neformalno organiziranoj Koordinaciji humanitaraca SMŽ pri HCK – mreže udruga koje rade na saniranju posljedica potresa. U tom smo periodu, između ostalog, shvatili da je uz nužnu obnovu domova i zgrada neophodno raditi na razvoju aktivnosti usmjerenih podizanju kvalitete života stanovnika dajući im time nade za opstanak i ostanak na ovom našem ionako depriviranom području Banije i cijele SMŽ. Zaključili smo da bi to trebale prvenstveno biti društveno-kulturne aktivnosti koje su ovom kraju nedostajale i prije nesretnog događaja krajem prošle godine.
S obzirom na to da je kultura, kako Mladen Labus navodi, univerzalni ljudski fenomen koji ima važnu ulogu stabilizatora u društvu, upravo razvoj kulture značajno može doprinijeti tome da mladi ostanu “kod kuće”.
Uz osiguravanje radnih mjesta i poticaja za mlade poduzetnike, različiti oblici društveno-kulturnih sadržaja (pritom posebno mislimo na vaninstitucionalnu kulturu koja proizlazi upravo iz organizacija civilnog društva i angažmana samih građana) značajno mogu utjecati na želju mladih za planiranjem budućnosti na ovim područjima. Posebno je u ovim trenucima važno ne izostaviti taj aspekt života zajednice s obzirom da kvalitetan sadržaj društveno-kulturnog karaktera ne utječe samo na proširivanje postojeće kulturne ponude Petrinje (što ju čini značajno privlačnijom mlađoj populaciji) već ima i pozitivni učinak na mentalno zdravlje pripadnika lokalne zajednice. Pokazalo se to i na provedbi spomenutih oblika aktivnosti na različitim lokacijama u Petrinji nakon potresa.
U suradnji s Koordinacijom udruga mladih Siska i Udrugom za promicanje alternative i nezavisne kulture Alternacija obilježili smo Tjedan mladih i organizirali Socijala Festival dok smo u suradnji s Francuskom ambasadom u Petrinju doveli i suvremeni francuski balet. Osim toga, redovito u kontejnerskom naselju u Mošćenici provodimo kreativne i sportske aktivnosti za djecu. Spomenuti su nam događaji naprosto ispunili srca čak i više nego ikada prije!
Ljudi su ovdje zaista željni sadržaja “suvremenijeg” karaktera. Dok mladi uživaju po prvi put stati na skateboard, okušati se u vještini slacklininga ili pak graffiti arta, stariji žitelji našeg malog grada sa zadovoljstvom promatraju kako se “omladina” veseli dok njihovim okružjem odzvanjaju zvuci neke glazbe koja nije iz njihovog vremena – ali im se dopada.
I jedni i drugi iz ove priče dolaze nam s pohvalama, ali i idejama za buduće aktivnosti. Nama takvi trenuci daju snagu i inspiriraju nas za daljnji rad osobito u vidu provedbe ovakvih oblika aktivnosti.
Vidim da zapravo najviše tražite za opremu, a prostor je kontejnerski. Ako uspijete u svome naumu, koji su vam sljedeći koraci, što će u centrima biti dostupno, #daimategdje?
Tako je, odlučili smo usredotočiti se na kupnju opreme jer smo putem nekoliko donatora uspjeli osigurati adekvatan kontejnerski prostor nužan za provedbu različitih oblika društveno – kulturnih aktivnosti. Oprema koju namjeravamo koristiti namijenjena je provedbi onih aktivnosti koje smo detektirali kao najpotrebnije kroz istraživanje potreba pripadnika lokalnih zajednica. Prvenstveno su to u Petrinji glazbene priredbe i koncerti, kazališne predstave, izložbe, kino projekcije te edukativne radionice. Iako su događanja spomenutog tipa u nekim gradovima uobičajena, u Petrinji im nismo imali priliku prisustvovati već dugi niz godina – barem ne kontinuirano i redovito.
Izuzev toga što bismo ponudili zajednici vrstu sadržaja koja joj nedostaje, kroz samo djelovanje DKC-a osigurali bismo drugim organizacijama i svim zainteresiranim korisnicima prostor za provedbu aktivnosti i razmjenu ideja. Isto tako, nadamo se da bismo pokretanjem društveno-kulturnog centra u našoj zajednici potaknuli pojedince s kvalitetnim idejama da nas kontaktiraju te da ih zajedničkim snagama pokušamo ostvariti unutar prostora našeg DKC-a.
Ono što želimo dakle, jest stvoriti prostor u kojem nezavisna kultura može živjeti – prostor za slobodno stvaranje umjetničkog i kulturnog sadržaja koji će, kako piše Dea Vidović, utjecati ne samo na stvaranje nove publike već i na razvoj novih kulturno-umjetničkih praksi te kritičkog načina razmišljanja i preispitivanja različitih područja kulture, umjetnosti, društva, ekonomije i politike.
Upravo je to ono što kroz vrijeme namjeravamo postići unutar prostora našeg DKC-a kako bi svi imali mogućnost izraziti se te zajednički raditi na rješenjima i programima za budućnost.
Imate li ideju što biste još trebali u slučaju da “probijete” iznos, koje su vam sljedeće potrepštine kako bi ova odlična ideja zaživjela u svome punom opsegu?
U slučaju da “probijemo” iznos, dodatna sredstva uložit ćemo na rješavanje problema provedbe aktivnosti na otvorenom prostoru u slučaju loših vremenskih prilika. Naime, kada govorimo o gradu Petrinji i okolici moram napomenuti da trenutno nemamo niti jednu zgradu javne namjene koja bi mogla primiti veći broj ljudi, a stotinjak kvadrata kontejnerskog prostora u kojem moramo smjestiti i uredski prostor kao i sanitarni čvor naprosto neće biti dovoljno za provedbu određenih oblika programa. Programe za koje očekujemo veći broj posjetitelja morat ćemo stoga provoditi na otvorenim javnim površinama. U tim je slučajevima potrebno osigurati da se sve aktivnosti mogu odvijati čak i u slučaju kiše te nedostatka električne energije. Iz tog razloga sljedeće bi potrepštine na našem popisu bile prvenstveno veliki šator javne namjene, agregat i oprema za grijanje šatora tijekom hladnih mjeseci.
Za potrebe provedbe takvog oblika aktivnosti u sklopu programa “Social innovators” Inicijative mladih za ljudska prava, radila sam u timu koji je bio usredotočen na razvoj socijalne inovacije unutar područja djelovanja društveno-kulturnih centara. S obzirom da je potres uništio gotovo kompletnu infrastrukturu grada Petrinje, a zgrade namijenjene društveno-kulturnim sadržajima ne postoje, aktivnosti i programi takozvanog “pop-up društveno-kulturnog centra” odvijale bi se na pop-up lokacijama u centru grada, kao i na periferiji, ovisno o temi/aktivnosti.
Cilj nam je da model pop-up društveno-kulturnog centra postane primjer dobre prakse koji se može primijeniti i u drugim lokalnim zajednicama, posebno u zajednicama koje se susreću s posljedicama prirodne katastrofe.
“POP-UP društveno kulturni centar Petrinja” osmišljen je sa svrhom da se mlade ljude u Petrinji, obeshrabrene trenutnom situacijom (posljedicama potresa i pandemije korona virusa), okupi na jedno mjesto i uključi u društveno – kulturne aktivnosti u zajednici te osnaži da i sami budu organizatori, pokretači pozitivnih promjena i aktivni građani u krojenju budućnosti svojih zajednica.
S obzirom na to da je nužna podrška lokalne zajednice kako bi se ovakav projekt sproveo u djelo, imate li podršku lokalnih vlasti pa vam je potrebno “još malo”, ili vlasti nisu prepoznale važnost ove ideje?
U ovoj fazi se ne možemo pohvaliti nekom velikom podrškom od strane JLS/JRS iako su se predstavnici istih uključili u neformalnu platformu Društveno kulturnog centra Petrinja koju je inicirala Udruga IKS, a među kojima su i brojne druge udruge. Nadamo se da ćemo kontinuiranim održavanjem sastanaka ove neformalne platforme i informiranjem predstavnika JLS/JRS o realnoj potrebi uspostave DKC-a polučiti pozitivan rezultat. Očekujemo da će uvažavanjem i shvaćanjem ove priče, ako ništa drugo, planirati određena proračunska sredstva za iduću 2022. godinu te uvažiti mogućnost brojnih prilika povlačenja sredstava kroz razne fondove.
Ono čime se možemo u ovom trenutku pohvaliti jest činjenica da je uz ogromnu podršku Konzervatorskog ureda u Sisku odnosno “naše konzervatorice”, kako ju mi od milja zovemo, dr. sc. Ivane Miletić Čakširan Udruga IKS prijavila projekt sanacije preostalog dijela prizemlja zgrade u Turkulinovoj 9. Po tom našem zahtjevu Ministarstvo kulture odobrilo je Mjere hitne sanacije čime smo postigli obnovu lijevog prizemlja zgrade u kojoj smo 10 godina radili i to do sredine 12. mjeseca 2020. Naš povratak u obnovljeni djelić zgrade u Turkulinovoj 9 bit će tek prvi korak u ostvarenju višegodišnjeg procesa obnove cijele zgrade i uspostave dugoročnog Društveno kulturnog centra.
Nadamo se da će se u taj proces uključiti SMŽ i Grad Petrinja koje smo pozvali na inicijalni sastanak s ciljem zajedničkog planiranja obnove i održivosti aktivnosti unutar zgrade, iako odgovor još nismo dobili.
Uz to, financijska situacija u našoj županiji niti prije nije bila bajna, a posebno sada kada treba zbrinuti toliko građana i obnoviti gradove u cjelini, pa očekujemo da će Vlada RH kao i resurna ministarstva dati adekvatnu financijsku potporu i samim JLS/JRS. Isto tako, vjerujemo da će biti prepoznata potreba otvaranja specifičnih fondova koji će poduprijeti rad organizacija civilnoga društva na potresom pogođenom području kao ključnih nositelja procesa podizanja kvalitet života stanovništva u SMŽ.
O ideji i važnosti društveno-kulturnih centara se piše već godinama, mislite li da se situacija ipak mijenja na tome polju posljednjih godina, samoorganizacijom pojedinih inicijativa i udruga?
Da bismo pričali o promjenama vezanim uz društveno-kulturne centre koje vode ili u čijem upravljanju sudjeluju organizacije civilnog društva, smatram potrebnim osvijestiti prvenstveno dugogodišnje napore mnoštva udruga diljem Hrvatske u kontekstu borbe za prostor s kojom je paralelno išla i borba priznavanje programa nezavisne kulturne scene unutar dominantnog kulturnog diskursa. Ta je borba trajala još od vremena Domovinskog rata kada dolazi do pojave novih aktera na kulturnoj sceni koji ne djeluju unutar okvira javnih institucija.
Početkom dvijetisućitih pak pojavljuje se niz organizacija koje su neprofitne i nevladine te stvaraju prostor za kreativne, edukativne, glazbene i druge sadržaje kojima doprinose podizanju kvalitete života u zajednici, razvoju kritičkog mišljenja i zaštiti ljudskih prava. Takve su organizacije zahtjevima za dodjelu prostora poput napuštenih industrijskih pogona i ostalih građevina prepuštenih sustavnom propadanju, nastojale dodatno ukazati na urbanističke probleme grada te ponuditi put u njihovom rješavanju.
Danas već imamo situaciju u kojoj su lokalne vlasti ravnopravni dionici u upravljanju prostorima nezavisne kulture što bi značilo da živimo u vremenu u kojem i kulturne politike na razini države, ali i lokalne vlasti shvaćaju veliku važnost društveno-kulturnih centara za pripadnike lokalne zajednice što kroz prošlost nikako nije bio slučaj. Iz tog bih razloga zaključila da situacija definitivno ide na bolje, makar u slučaju priznavanja programa i aktivnosti prostora društveno-kulturnih centara u službenim politikama na nacionalnim i lokalnim razinama.
Da bismo što bolje razumjeli značaj takvih prostora za zajednicu, spomenut ću da, prema analizi našeg kulturnjaka Davora Miškovića, postoje četiri elementa prema kojima se nezavisna kultura može odrediti. Radi se pritom o vrijednostima koje uključuju poštivanje manjina, svijest o važnosti ekoloških standarda, participativnost u odlučivanju; metodama rada koje podrazumijevaju suradničku praksu, interdisciplinarnost; temama koje predstavljaju reakciju na društvenu stvarnost te odnosom prema vremenu u kojem bi organizacije nezavisne kulture trebale udovoljiti faktoru suvremenosti.
Osim što bi svi društveno-kulturni centri trebali poštivati ove vrijednosti što osigurava inkluzivnost svakog pripadnika zajednice, danas smo u situaciji koja izgleda prilično perspektivno posebice ukoliko promatramo prostore poput Pogona u Zagrebu kojim upravlja savez udruga Operacija grad, ali paralelno i predstavnici lokalnih vlasti.
Smatram da bi pokretanje takvih prostora na području Banije rezultiralo boljom i prisnijom suradnjom svih aktera koji mogu i žele doprinijeti kvalitetnoj obnovi ovog prostora ne samo u društveno-kulturnom smislu već u konačnici i u pogledu iznalaženja najboljih urbanističkih i arhitektonskih rješenja koja nas trenutno, kao stanovnike ovog područja, ne zadovoljavaju.
