Nakon sjajnih priča o kovaču i nožaru Ivanu Mlinaru te svjetski priznatom umjetniku Nikoli Vudragu, dolazimo i do treće epizode inovativne dokumentarne serije “Ideja uspona”.
Novi dokumentarni serijal “Ideja Uspona” gledateljima pruža inside story života inspirativnih lokalnih pojedinaca koji, možda nisu medijski eksponirani, no svojim radom to zaslužuju. Neki od protagonista serijala su umjetnik Nikola Vudrag, nagrađivana tekstilna inženjerka Ivana Biočina, avanturist Josip “Lux” Lukačević, nožar Ivan Mlinar, inovatorica u kozmetici Neva Jurman, ali i naša današnja gošća Tita Winkler.
Iako su na prvi pogled svi ovi pojedinci u potpunosti drukčiji, od djelatnosti kojom se bave do mjesta gdje žive, sve ih spaja ista stvar – snaga njihovog rada koja pomaže u transformaciji njihovih lokalnih zajednica.
U trećoj epizodi ovog dokumentarnog serijala gledamo Titu Winkler koja doprinosi svjetski poznatoj proizvodnji kozjeg sira svoje obitelji u Istri unatoč studiranju i životu u inozemstvu. Tita je svojim radom i kulinarskim talentom predstavila jedinstveni slatki karamel namaz na bazi kozjeg mlijeka, dodatno uzdižući obiteljski posao.
Završili ste filozofiju, no onda ste se ipak vratili u Istru i otvorili OPG. Možete li nam ispričati što je bila prekretnica da se vratite u Hrvatsku i radite na nečemu svojem?
Studij filozofije sam završila u Ljubljani i za vrijeme studija svako ljeto sam se vraćala nazad na Kumparičku kako bih radila zajedno sa svojom obitelji. Tijekom studija sam kroz Erasmus izmjenu studirala u Italiji i Grčkoj, ali kad se približio datum moje diplome, u kojoj sam povezivala gastronomiju te filozofiju i pod naslovom “Okusi filozofije” povezivala i obrađivala ideje iz obiju strana. Na kraju se vrijeme moje diplome nekako poklopilo s pandemijom, za vrijeme koje sam stalno bila na Kumparički. Nakon još malo seljenja između Ljubljane i Pule, prije otprilike godinu i pol dana sam se odlučila vratiti na Kumparičku. Svakako je pandemija pomogla u transformaciji mog mišljenja i odnosa prema životu u gradu, te me do neke mjere potaknula na taj povrat na neki način primitivnom i primarnom načinu života, na selu, uz životinje, u prirodu.
Koliko je bilo teško u početku probiti se na tržište i pridobiti povjerenje kupaca?
Kumparička ove godine slavi svoj 15 rođendan, a ja sam imala 12 godina kada smo kao obitelj odlučili zamijeniti Ljubljanu s istočnom obalom Istre. Naravno na početku nitko od nas nije znao što točno znači proizvoditi kozji sir, ali kroz puno istraživanja a najviše učenja kroz greške razvili smo sustav koji stvarno funkcionira, koji se bazira na dobrobiti životinja, a to je za konačni proizvod najbitnije! Kroz godine smo tako skupljali iskustva i širili svoju mrežu poznanstva i kupaca, koji prepoznaju i vole ono što i mi.
Prije dvije godine osmislili ste Carameel za koju ste dobili i nagradu. Kako je došla ideja za tu poslasticu? Jeste li očekivali da će izazvati toliko oduševljenje?
Od kada tu živimo i radimo, uvijek težimo k razvijanju novih projekata i proizvoda, Carameeeel je u ovom slučaju bio zapravo logični korak dalje, nadogradnja već široke palete naših proizvoda koji su se do tada sastojali od više vrsta svježih i polutvrdih sireva. Carameeeel se bazira na mlijeku i zato se odlično spaja s našim ostalim proizvodima, posebno sa starijim sirevima – kombinacija aromatičnog i čak pikantnog zrelog sira zajedno sa slatkim i nježnim Carameeeelom je predivan spoj koji će naš sir približiti i onome tko ga ne prvu ne bi ni probao. Brzo nakon što smo stavili Carameeeel na tržište počeli su stizati različiti komentari i ideje za konzumiranje, od slatkih kolača do slanih marinada za roštilj, a najviše me nasmije kad mi netko kaže, da ga najrađe jede direktno iz teglice, na žlicu.
Što je važno u pripremi dobrog carameela?
Najvažnije za pripremu Carameeela je kvalitetno mlijeko. Kao i kod naših sireva, sam ljudski rad nije toliko velika činjenica. Da, naravno, treba imati strpljenja, ali nama je najbitnije da su naše koze zdrave i vesele te da im dajemo tu slobodu, da si na dugoj ispaši same odaberu što će jesti, na kraju krajeva one znaju najbolje što je za njih dobro. Kod samog kuhanja Carameeeela bitno je biti prisutan, jer taj postupak traje osam sati, što znači osam sati stajanja uz veliki kotao i konstantnog miješanja. Carameeeel je zapravo samo vrlo koncentrirano slatko mlijeko – od 50 litara svježeg kozjeg mlijeka dobijem 100 teglica Carameeeela, tu nema nikakvih dodatnih nepotrebnih sastojaka. Ljepota mog Carameeeela je također u činjenici, da se baš ta ekstenzivna ispaša osjeti u konačnom proizvodu. Ovisno o tome što koze jedu, mlijeko dobiva poseban okus, što se osjeti u našim sirevima pa tako i u Carameeeelu.
Koliko je Istra poticajna i otvorena za male poduzetnike?
U Istri se svakako dosta stvari promijenilo od kada smo se mi doselili i vjerujem da neke stvari idu prema boljem, pa i broj mladih poduzetnika koji prepoznaju ljepotu Istre raste. Na žalost broj kuća za odmor i vila raste još i brže od toga, pa se ponuda ne stigne prilagoditi potražnji u ljetnoj sezoni, što za sobom vuče i pad kvalitete u tim mjesecima. Kada sam započela s pričom sa Carameeeelom osvojila sam i nagradu na startup akademiji za mlade poduzetnike, koja je u nekoj mjeri pomogla pri razvijanju projekta. Ako bi Istra preusmjerila fokus i ulagala barem dio sredstava koji sada idu samo u turistički smještaj mislim da bi naš poluotok mogao biti sjajno mjesto za poduzetnike sa svježim idejama, pa time i za lokalno stanovništvo.
Možete li nas provesti kroz jedan svoj dan kao lokalne poduzetnice?
Na Kumparički se svaki dan razlikuje, naravno ima tu svakodnevnih obaveza kao brige o životinjama i vrtu, te nekih monotonih zadataka kao lijepljenja naljepnica na ambalažu i slaganja letaka ali naravno imamo i puno kreativnih zadataka poput razvijanja novih recepata i ideja. Trenutno se često zabavljam s razvijanjem slatkih jela za potrebe svog OPG-a koje onda nudim u konobi koju vodim sa svojom obitelji. Za vrijeme ljeta najviše se brinem baš o ponudi hrane na Kumparički te na našem štandu na Pulskoj tržnici, dok jesenski period koristim za kuhanje Carameeeela, jer je baš tada mlijeko puno jače pa time još i bolje za Carameeeel, a zimski period je tu za osmišljanje novih ideja i proizvoda – tako da tko zna što nas čeka sljedeću godinu!
Foto: Tita Winkler
