Svake srijede donosimo vijesti tjedna iz područja politike i društva s ciljem da se zbog senzacionalizma ne zatiru one važne

Ovoga tjedna pokrili smo vijesti iz Afganistana, SAD-a i Čilea, koje na drukčiji način progovaraju o više kriza s kojima se suočava naše društvo.

Aktivistkinja za ženska prava ubijena u sjevernom Afganistanu

Aktivistkinja i predavačica ekonomije, ubijena je u sjevernom Afganistanu, što je, čini se, prva poznata smrt neke braniteljice prava žena otkako su talibani došli na vlast prije gotovo tri mjeseca.

Potkraj prošlog mjeseca, preminula Frozan je primila poziv s anonimnog broja, koji joj je rekao da prikupi dokaze o svom radu kao braniteljica prava i ode u sigurnu kuću. Vjerovala je da je njezin zahtjev za azilom u Njemačkoj odobren te je sve strpala u torbu. Tada je posljednji put bila viđena.

U četvrtak su talibanske snage sigurnosti donijele tijela dviju neidentificiranih žena koje su ubijene iz vatrenog oružja u pokrajinsku bolnicu Balkh, rekao je tamošnji liječnik, rekavši da su pronađeni pored tijela dvojice muškaraca, sugerirajući da je možda riječ o žrtvama “osobne svađe”. No, brojni stručnjaci smatraju da je ovo samo još jedan dokaz progona u Afganistanu, a ne slučajnost.

Afganistanke pokušavaju izaći iz države usred talibanske okupacije
Raseljeni Afganistanci iz sjevernih provincija evakuiraju se kako bi pobjegli od talibanskog preuzimanja njihovih provincija. (Foto: Paula Bronstein/Getty Images)

Kako još od sredine kolovoza žene održavaju redovite prosvjede širom zemlje protiv talibana, tražeći da se njihova prava vrate i zaštite, smatra se da je ovo jedan od pokušaja sijanja straha i prekida ovih protesta. I tihog slušanja kako se ženska prava dodatno smanjuju. Djevojčicama je praktički već zabranjeno pohađanje srednje škole, nova vlada je isključivo muška, a ženama je zabranjeno da se bave većinom sportova i poslova.

Human Rights Watch je u četvrtak rekao da talibanska pravila zabranjuju većini žena da djeluju kao humanitarne djelatnice u zemlji, što je ubrzalo prijeteću humanitarnu katastrofu. Aktivistkinje također svjedoče da ih progone talibani, koji su usavršili načine infiltriranja i zastrašivanja ženskih skupina. Također, aktivistkinje su primijetile da su im mobiteli hakirani.

Ovo sve potvrđuje da se ekstremisti nisu udaljili od uglavnom nasilnih obračuna protiv neslaganja, a da ne namjeravaju držati se ikakvih dogovora, poput komunikacije s ostatkom svijeta, svjedoči i činjenica da su nedavno zabranili strane valute i tako približili Afganistan financijskom kolapsu.

Čileanski predsjednik opozvan zbog Pandora Papersa

Donji dom Kongresa ovoga je tjedna opozvao čileanskog predsjednika Sebastiána Piñeru jer su pokrenuli suđenje u nacionalnom senatu zbog navoda da je favorizirao prodaju obiteljske imovine dok je bio na vlasti. Optužba proizlazi iz objavljivanja Pandora Papersa, koji su otkrili offshore financijske poslove istaknutih osoba diljem svijeta, o čemu smo već pisali – uključujući Piñeru, jednog od najbogatijih ljudi Čilea.

Dokumenti koji su procurili otkrili su nove detalje kontroverznog ugovora o prodaji udjela obitelji Piñera u rudarskom projektu Dominga. Dakle da, postaje bolje. Naime, ugovor je sugerirao da je prvih 138 milijuna dolara od prodaje ostvareno preko lažnih tvrtki registriranih na Britanskim Djevičanskim otocima.

Dokumenti sugeriraju da je konačna uplata za prodaju rudnika 2011. ovisila o vladi koja je odbila proglasiti njezinu lokaciju u sjevernom središnjem Čileu rezervatom prirode. Vlada, na čijem je čelu tada bio Piñera, to nije učinila, unatoč apelima ekologa. Ali ni kasnije vlade. Kada su istražitelji nekoliko godina kasnije istražili slučaj, Piñera je rekao da nije bio uključen u upravljanje tvrtkama te da nije ni shvatio povezanost s Domingom. Mnogima je to da nešto nije shvatio, a predsjednik je, također poprilično sramotna izjava jer bi s takvim ovlastima ipak trebao biti malo koncentriraniji.

No, ne trebam0 se pretvarati da je slučaj ovog “zaboravljivog” predsjednika neka iznimka, milijuni dokumenata koji su procurili i najveće novinarsko partnerstvo u povijesti, Pandora Papers, otkrili su financijske tajne 35 sadašnjih i bivših svjetskih čelnika, više od 330 političara i javnih dužnosnika u 91 zemlji i teritoriju, te globalni niz bjegunaca, prevaranta i ubojica.

Tajni dokumenti razotkrili su offshore poslove kralja Jordana, predsjednika Ukrajine, Kenije i Ekvadora, premijera Češke Republike i bivšeg britanskog premijera Tonyja Blaira. Dosjei također detaljno prikazuju financijske aktivnosti “neslužbenog ministra propagande” ruskog predsjednika Vladimira Putina i više od 130 milijardera iz Rusije, SAD-a, Turske i drugih zemalja.

To sve nam može pomoći i shvatiti zašto nikako da se okonča offshore sustav – oni koji o tome odlučuju skrivaju imovinu u tajnim tvrtkama, a njihove vlade ne mijenjaju ništa da uspore ovakav tok nezakonitog novca i osiromašuje nacije diljem svijeta. Možda da za to zapalimo svijeću ispred Crkve Sv. Marka.

Sud potvrdio kaznu EU-a protiv Googlea

Koliko vam je sve smješnije kad netko kaže da je tržište slobodno? Sud Europske unije potvrdio je u srijedu kaznu od 2,4 milijarde eura koju je Komisija izrekla 2017. godine protiv Googlea zbog zloporabe dominantne pozicije na tržištu internetskih tražilica. To zapravo znači da su odbacili žalbu ovog poznatog američkog tech giganta, i ustvrdili da doista jest “zlorabio svoj dominantni položaj na tržištu tražilica dajući nezakonitu prednost drugom Googleovom proizvodu, tj. usluzi za uspoređivanje cijena proizvoda.”

Naime, istaknuto mjesto u rezultatima pretraživanja davao je samo svojoj usluzi za uspoređivanje cijena, dok je konkurentskim uslugama snižavao poredak te tako gušio tržišno natjecanje na temelju kvalitete na tržištima uspoređivanja cijena.

Google je tu praksu uveo u svih 13 zemalja Europskog gospodarskog prostora (EGP) u kojima je predstavio svoju uslugu za uspoređivanje cijena, počevši od Njemačke i Ujedinjene Kraljevine u siječnju 2008. Zatim je tu praksu proširio na Francusku u listopadu 2010., Italiju, Nizozemsku i Španjolsku u svibnju 2011., Češku u veljači 2013. i Austriju, Belgiju, Dansku, Norvešku, Poljsku i Švedsku u studenome 2013. godine.

Kazna koju je Komisija izrekla Googleu 2017. godine bila je rekordna u to vrijeme, a taj je rekord premašen u rujnu 2018. kada je Komisija u jednom drugom slučaju izrekla kaznu Googleu u visini od 4,3 milijarde eura. Dakle, Google nije naučio da ovako više ne može, ili se s toliko toga izvuče da je ovo samo djelić problema koji radi.

 

Foto: Sean Gallup/Getty Images

#afganistan #afganistanke #google #Pandora papers