Fotostarenje kože nije pojam s kojim se često susrećemo, no vrlo je važan ako želimo očuvati mladolikost. Kako se to razlikuje od prirodnog starenja kože?
Fotostarenje je proces promjene stanja i strukture kože uzrokovan redovitim izlaganjem sunčevoj svjetlosti. Drugi naziv za ovaj proces je heliodermatitis, aktinični dermatitis ili prerano starenje kože. Fotostarenje ne treba brkati s prirodnim starenjem do kojeg dolazi zbog hormonalnih promjena u tijelu. Međutim, ova se dva procesa mogu odvijati paralelno, ali ipak imaju različite simptome, znakove i uzroke te ih treba tretirati na različite načine.
Uzroci i posljedice fotostarenja
Prve ideje o fotostarenju javile su se krajem osamdesetih godina prošlog stoljeća. Tada je otkriveno da bi sunce moglo biti uzrok za koje se mislilo da su isključivo promjene kože povezane sa starenjem. Dok starenje kože zbog broja godina ovisi o genetskoj predispoziciji i hormonalnim procesima, fotostarenje se smatra posebnom vrstom oštećenja kože i uzrokovano je vanjskim čimbenicima.
Glavni uzrok fotostarenja je prekomjerno izlaganje kože sunčevoj svjetlosti, što sprječava proces obnove epiderme. Istrošenost staničnih struktura očituje se gubitkom tonusa, suhoćom, tromošću i mlohavošću kože, pojavom bora i staračkih pjega. Sunce je neophodno našem organizmu za jačanje imunološkog sustava, sintezu vitamina D i serotonina. Međutim, kod pretjeranog izlaganja sunce oštećuje našu kožu.
Kako dolazi do fotostarenja kože?
Danas se fotostarenje klasificira prema Glogauovoj ljestvici koja razlikuje četiri stupnja starenja kože ovisno o dobi i pojavi znakova.
- Stanje bez bora
Prijevremeno fotostarenje se manifestira svijetlom pigmentacijom i odsustvom dubokih bora. U ovu grupu spadaju ljudi od 20 do 35 godina. - Umjereno fotostarenje
Ovo stanje uključuje stvaranje mimičkih bora oko usta i očiju. Također, postoje izražene promjene u pigmentaciji kože. Promatra se u dobi od 35 do 50 godina. - Ozbiljno fotostarenje
Teško fotostarenje karakterizira veliki broj vidljivih bora i proširenih krvnih žila. Obično se javlja u dobi od 50 godina. - Ekstremno fotostarenje
Ova vrsta fotostarenja uočena je između 60. i 80. godine života. Koža postaje žuto-siva na površini, pojavljuju se izražene bore i mogu nastati predmaligne promjene na koži.
Fotostarenje kože: Tko je najpodložniji?
Melanin je najveći zaštitnik kože od ultraljubičastog zračenja. Što više stanica kože proizvedete, manje će vam štete nanijeti sunčeve zrake. Stoga možemo zaključiti da što je koža svjetlija, to je veći rizik od pokazivanja znakova fotostarenja. Žene su pod jakim utjecajem ultraljubičastog zračenja tijekom hormonalnih promjena (trudnoća, menopauza ili različiti hormonalni poremećaji). To je zbog činjenice da neravnoteža estrogena i progesterona povećava osjetljivost kože na UV zračenje, što dovodi do pojačane pigmentacije kože.
Kako zaštititi kožu od fotostarenja?
Održavanje mladenačke kože nije lak zadatak. Međutim, fotostarenje se ipak može usporiti. Dovoljno je da ne zaboravite koristiti kremu za sunčanje kada izlazite iz kuće. UV zračenje dopire do zemlje danju i noću i može se reflektirati od raznih površina, proći kroz oblake, pa čak i kroz laganu odjeću. Iz tih razloga koristite zaštitna sredstva tijekom cijele godine bez obzira na vremenske uvjete.
Stoga pazite na svoju kožu i koristite kremu za sunčanje. Možda sada ne primjećujete važnost toga, ali zahvalit ćete sebi za nekoliko godina.
Foto: Pexels
