Vjerujemo da na pitanje iz naslova svatko ima potvrdan odgovor. Bez obzira na to radi li se o manjim ili veći novčanim nedaćama, gotovo da nema osobe koja u određenom periodu života nije iskusila financijski stres. Međutim, stres dugoročno sa sobom donosi brojne štetne nuspojave, a osim smanjene kvalitete života, prijeti i razvoj mnogih bolesti.

U današnjem svijetu kad inflacija udara na sve strane, boriti se s financijama i održavati određenu razinu života koju želimo – izazovan je zadatak. Ako ste se našli u problemu ili jednostavno ne znate upravljati financijama i uvijek vam nedostaje onih sto eura, vrijeme je da potražite pomoć, kako psihološku tako i praktičnu vezanu uz financijsku pismenost. Mi smo ovaj put temi pristupili s psihološkog gledišta i u nastavku razgovarali s psihologinjom Anđelom Đinđić koja je istaknula neke od glavnih znakova velikog financijskog stresa, ali i potencijalna rješenja problema.

Koji su najčešći psihički simptomi koje primjećujete kod osoba koje doživljavaju financijski stres?

Često se kod osoba primjećuju zabrinutost i tjeskoba, osjećaj krivnje kada troše novac, kao i osjećaj nesigurnosti, depresivnog i sniženog raspoloženja, iritabilnosti ili smanjene koncentracije. Važno je naglasiti da simptomi mogu biti i na fizičkoj razini u obliku glavobolja, umora, problema sa srcem i tlakom.

Kako sami možemo prepoznati da je potrebno potražiti profesionalnu pomoć?

Kad primijetimo da smo preplavljeni mislima ili osjećajima koji ometaju našu svakodnevicu, otežavajući normalno funkcioniranje i obavljanje uobičajenih zadataka – važno je prepoznati potrebu za pauzom i traženjem načina za smanjenje stresa.

Na koji način razlikovati normalnu brigu oko financija od prekomjerne i štetne?

Normalna briga o financijama olakšava naš odnos s novcem, dok nas prekomjerna briga opterećuje, izaziva pretjeranu zabrinutost, strah i druge neugodne emocije. Također, prekomjerna briga može čak dovesti i do izbjegavanja redovitog praćenja vlastitih financija.

Postoje li specifične tehnike ili strategije koje preporučujete za upravljanje financijskom anksioznošću?

Planiranje je pola posla, stoga je prvi korak planirati potrošnju, kako kratkoročno (dnevno, tjedno) tako i dugoročno (mjesečno, godišnje). Osim toga, praćenje troškova je alat koji nam može pomoći u osvješćivanju na što trošimo i gdje postoji “prostor” za uštedu. Svakako valja spomenuti da bi bilo dobro, osjeća li osoba stres po pitanju novca i financija, identificirati što je uzrok tom stresu. Jesu li u pitanju možda trenutačna nezaposlenost, dugovi, manjak vještina za upravljanje novcem, kriva uvjerenja o novcu ili nešto drugo?

Postavljanje realnih financijskih ciljeva može pomoći da vaš odnos prema novcu postane manje stresan. Ako niste sigurni kako to učiniti sami, preporučujem da potražite stručnu pomoć. Stručnjaci vam mogu pružiti podršku i edukaciju o financijskoj pismenosti, što je najbolji način za smanjenje anksioznosti i stresa povezanih s financijskim problemima.

Kojim metodama se osobe mogu motivirati na to da preuzmu kontrolu nad svojim financijama unatoč osjećaju nemoći?

Važno je osvijestiti svoja trenutačna uvjerenja o novcu. Naše stavove i ponašanja prema novcu oblikuju odgoj, kultura, društvo i vlastita iskustva, stoga je bitno prepoznati sve što na njih utječe. To će nam pomoći da se intrinzično motiviramo i preuzmemo kontrolu nad svojim financijama. Često čujemo rečenice poput: “Čuvaj novac za crne dane” ili “Dvaput promisli prije nego potrošiš/kupiš” od naših roditelja, baka i djedova, koji su živjeli u drukčijim okolnostima. Međutim, te nas rečenice mogu spriječiti u izgradnji neopterećenog odnosa prema novcu. Isto tako, želim naglasiti da za zdrav odnos prema novcu nije potrebno imati tisuće eura na računu jer ako ne znamo upravljati novcem, ni velike svote neće biti dovoljne.

Kako pristupiti razgovoru o financijskim brigama s partnerom ili obitelji bez stvaranja dodatnog stresa ili osjećaja srama?

Takvi razgovori najčešće nisu ugodni jer se tiču nečega intimnoga, no započeti razgovor time da podijelimo vlastiti osjećaj oko te teme može nam olakšati sami početak priče, a možda i sugovorniku dati poticaj da se otvori te aktivno sudjeluje bez osuđivanja s ciljem boljeg upravljanja financijama.

Kakve resurse ili profesionalnu pomoć preporučujete osobama koje se teško nose s financijskim stresom?

Primijetite li da vam novac i upravljanje financijama predstavljaju problem, preporučujem da se osnažite kroz edukacije ili individualne radionice i savjetovanja sa stručnjacima. Često mislimo da smo jedini s tim problemom i da svi drugi bolje upravljaju novcem, ali praksa pokazuje drukčije.

Brojna istraživanja pokazuju da oni koji imaju dobar odnos prema novcu imaju i dobar odnos prema hrani. Je li to doista tako?

Odnos prema novcu i hrani često je povezan jer je oboje važno za naše osnovne potrebe. Hrana nam je potrebna za preživljavanje, a novac za kupnju hrane. Istina je da istraživanja pokazuju kako osobe koje imaju pozitivan odnos prema novcu i znaju upravljati svojim financijama često imaju i bolji odnos prema hrani te se bolje brinu za svoje tijelo.

Hrana i novac također se koriste kao nagrade ili kazne, što im daje dodatno simboličko značenje. Oba resursa trošimo za uživanje, ali lako možemo izgubiti kontrolu nad njima, što može dovesti do štetnih ponašanja. Istraživanja su pokazala i povezanost između prejedanja i impulzivne kupnje. Pojedinci s ovim ponašanjima često su pod većim stresom, imaju teškoće u donošenju odluka, manjak fleksibilnosti i želju za novim stvarima jer pretjerana konzumacija hrane i impulzivna kupovina mogu pružiti privremeni osjećaj ugode i bijeg od stvarnih problema.

Foto: Instagram, Pexels