Dubrovnik postaje prvi hrvatski Plastic Smart City

Projektom Plastic Smart Cities Croatia, koji se provodi u suradnji s Udrugom Sunce Split i WWF-om, Grad Dubrovnik obvezao se smanjiti svoj plastični otisak prestankom korištenja jednokratne plastike te sprječavanjem dotoka plastike u prirodu do 2030. godine, objavljeno je na web stranici udruge Sunce.

Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce i međunarodna organizacija Worldwide Fund for Nature (WWF) – Mediterranean potpisali su sporazum o suradnji s Gradom Dubrovnikom u projektu Plastic Smart Cities Croatia, čiji je cilj smanjenje plastičnog otpada u moru.

Kako bi motivirali gradove diljem svijeta na smanjenje zagađenja plastikom, WWF je pokrenuo inicijativu Plastic Smart Cities, čiji se ciljevi podudaraju s Globalnim ciljevima održivog razvoja https://plasticsmartcities.org/.

Projekt traje dvije godine, a u tom razdoblju predviđene su aktivnosti u cilju smanjenja plastičnog otiska, implementacijom mjera za smanjenje ili prestanak korištenja jednokratne plastike u različitim segmentima društvenog života Grada i bolje gospodarenje otpadnom plastikom. Grad Dubrovnik će u suradnji s partnerima razviti Plan za implementaciju ovih mjera te pokrenuti pilot projekt s ciljem da se zagađenje plastikom smanji za 30% u roku od 2 godine, piše udruga Sunca.

Dubrovnik ima 42.000 stanovnika i preko 4 milijuna noćenja godišnje. Masovni turizam predstavlja značajan pritisak na korištenje prirodnih resursa i gospodarenje otpadom u gradu. Pridruživanjem Inicijativi, Dubrovnik želi pridonijeti smanjenju vlastitog plastičnog otiska kao vodeći grad u RH  te na taj način biti primjer i drugim gradovima u Hrvatskoj, budući da je borba s plastičnim otpadom nešto s čime se kao društvo moramo ambicioznije suočiti. Ovaj projekt predstavlja i nastavak djelovanja Grada Dubrovnika u smjeru poticanja održivog razvoja i razvoja održivog turizma na području grada.

 

Idući korak u projektu je izrada analize koja će dati pregled trenutnog stanja u gradu, koliko se koristi jednokratna plastika i kakav je sustav gospodarenja otpadnom plastikom te alternative za zamjenu određenih jednokratnih plastičnih proizvoda. Potom slijedi izrada i usvajanje plana s mjerama koje će se implementirati u drugoj godini trajanja projekta, odnosno 2021.g. U Hrvatskoj se svake godine stvara 400 kt plastičnog otpada, odnosno u prosjeku 96 kg plastike po stanovniku. Među 22 mediteranske zemlje u regiji, Hrvatska je deseti najveći proizvođač plastičnih proizvoda i ima treću najveću proizvodnju otpada po glavi stanovnika, što pokazuje visoku razinu proizvodnje i potrošnje plastike.

 

Foto: Spencer Davis/Unsplash

mm
Tina Kovačiček

lifestyle novinarka