Karlovačko Kino Edison bit će domaćin prestižnog natjecateljskog programa 33. Dana hrvatskog filma, koji će se održati od 17. do 20. listopada
Među odabranim filmovima nalazi se osam animiranih, 12 dokumentarnih, sedam kratkometražnih i srednjometražnih igranih, sedam eksperimentalnih i pet namjenskih filmova. Najviše prijava stiglo je u kategorijama dokumentarnog (67) i igranog filma (45), što svjedoči o bogatstvu i raznolikosti domaće produkcije.
Odabrani filmovi kandidirat će za niz nagrada, uključujući Grand Prix te nagrade za režiju, scenarij, fotografiju, montažu, glazbu i oblikovanje zvuka. Osim toga, dodijelit će se i posebna priznanja za specijalni umjetnički doprinos, kao i Nagrada “Jelena Rajković” za mlade redatelje do 30 godina te Nagrada Glasa koncila “Zlatna uljanica” i Nagrada za etiku i ljudska prava.
U konkurenciji animiranog filma izdvajaju se radovi Veljka i Milivoja Popovića, Martine Meštrović, Lee Vidaković, Eugena Bilankova i Ane Despot. Snažnu dokumentarnu konkurenciju predvode filmovi Silvestra Kolbasa, Gorana Devića, Sare Jurinčić, Ivana Ramljaka i Elvisa Lenića, dok se u kategoriji eksperimentalnog filma ističu radovi Ane Hušman, Ane Bilankov, Mire Manojlovića i Mare Šuljak.
Igrani filmovi, omiljeni među publikom, ponovno donose niz kvalitetnih uradaka. Nebojša Slijepčević s filmom „Čovjek koji nije mogao šutjeti“, dobitnikom Zlatne palme na festivalu u Cannesu, predvodi ovu kategoriju. Pozornost privlače i filmovi Davida Gaše, Tomislava Šobana, Filipa Peruzovića i Marka Jukića.
Ovogodišnji festival predstavlja impresivan presjek aktualne domaće produkcije, s radovima koji dolaze iz prestižnih produkcijskih kuća poput Eclectice, Antitalenta i Factuma, ali i iz sveučilišnih i samostalnih produkcija. Dani hrvatskog filma nastavljaju svoju misiju promocije i vrednovanja domaće kinematografije, pružajući uvid u njezinu bogatu prošlost, sadašnjost i budućnost.
Među izabranim filmovima izdvajaju se neki koji su već zabilježili uspjehe na drugim festivalima, ali i novi radovi koji donose svježinu i inovativnost u hrvatsku kinematografiju.
Što vrijedi pogledati
Niska trava – David Gašo
“Niska trava” je film koji kroz niz povezanih priča istražuje različite aspekte ljudskih života u jednoj ljetnoj večeri. Radnja filma prati nekoliko likova, svaki sa svojim izazovima i osobnim pričama, koje se isprepliću u okruženju predgrađa.
Čovjek koji nije mogao šutjeti – Nebojša Slijepčević
Ovaj kratki igrani film već je osvojio Zlatnu palmu na festivalu u Cannesu, što ga čini nezaobilaznim u programu Dana hrvatskog filma.
Film, nastao u koprodukciji s Bugarskom, Francuskom i Slovenijom, temelji se na istinitom događaju iz 1993. godine, poznatom kao otmica i zločin u Štrpcima. Radnja prati događaje kada je paravojna postrojba Beli orlovi iz vlaka otela i ubila 24 bošnjačkih muslimana. U središtu filma je Hrvat Tomo Buzov, jedini nebošnjački putnik u vlaku, koji se usprotivio napadačima i suočio s nemogućom situacijom. Film istražuje hrabrost i moralne dileme suočavanja s brutalnošću u trenucima velikih humanitarnih kriza.
Haljina za finale – Martina Meštrović
Animirani film Martine Meštrović jedan je od najistaknutijih radova u svojoj kategoriji. Film se bavi emotivnim i introspektivnim temama, a Meštrović svojom kreativnom animacijom uspijeva prenijeti duboke osjećaje i misli kroz vizualno bogate prizore.
Naša djeca – Silvestar Kolbas
Dokumentarni film Silvestra Kolbasa donosi potresnu priču koja istražuje odrastanje u teškim uvjetima. Silvestar je već neko vrijeme najstariji Kolbas u svojoj obitelji. Roditelji su mu preminuli, otac pred rat, majka nešto kasnije. Šezdeset i osam mu je godina. Imao je i malo mlađeg brata koji je umro od posljedica rata. Drugi je put oženjen. Ima troje djece: najstarijeg, Jakova, iz prvog braka, Evu iz drugog braka, rođenu postupkom umjetne oplodnje, kao i Antu, usvojenog iz dječjeg doma u dobi od osam godina.
Neka od pitanja koja redatelj postavlja u ovom filmu jesu: Kako djeca utječu na osjećaje i stavove te međusobni odnos njega i supruge? Kako on utječe ili je do sada utjecao na svako svoje dijete? Kakav odnos ima s kojim djetetom i daje li im svima jednako ljubavi? Mijenjaju li ga djeca? Čini li to svatko od njih na drukčiji način? Kako djeca vide njega i suprugu, a kako vide njihov odnos prema sebi?
Radije bih bila kamen – Ana Hušman
Film “Radije bih bila kamen” redateljice Malu Jelu pruža duboku analizu promjena koje su oblikovale regiju Like i utjecale na njezinu budućnost. Kroz perspektivu protagonistkinje, film istražuje sjećanja i narative koji su formirali krajolik i društvo ovog dijela Hrvatske. Korištenjem slojevitih snimaka, trostruke ekspozicije, te kombiniranjem obiteljskih arhiva s fotografijom i videom, Hušman razotkriva kako se sjećanja talože i mijenjaju. Film također proučava kako političke, ekonomske, ekološke i kulturne prilike utječu na otvorenost narativa, odnose među ljudima i interakcije s prirodom.
El Shatt – nacrt za utopiju – Ivan Ramljak
Ramljakov dokumentarni film bavi se intrigantnom poviješću El Shatta, mjesta koje je za vrijeme Drugoga svjetskoga rata pružalo utočište brojnim izbjeglicama iz Jugoslavije. Ovaj film iznimno je značajan ne samo zbog svoje povijesne tematike već i zbog aktualnosti tema izbjeglištva i utopijskih ideala.
