Iako je beauty industrija oduvijek bila jedna od najprofitabilnijih, unazad desetak godina ekspanzija dekorativnih i preparativnih proizvoda za njegu, uzela je maha. Ruku na srce, koliko god to voljeli ili željeli poreći, beauty industrija targetira sve žene jer malo koja ne želi izgledati najbolje što može, ali ne možemo se ne zapitati primjećujemo li da je u posljednje vrijeme sve otišlo mrvicu predaleko?
U svijetu gdje se sve češće naglašava važnost brige o sebi, beauty rutina je postala neizostavan dio svakodnevice – razno razni tretmani, njega kože, šminkanje, održavanje kose i noktiju, predstavljaju rituale koji se promoviraju kao izraz samopouzdanja i ljubavi prema sebi. Iako na prvi pogled to doista jest tako, hvatanjem estetskih ideala moguće je upasti u sindrom tzv. “beauty burnouta”. O čemu se točno radi?
“Beauty burnout” nije samo osjećaj umora, stresa ili napetosti zbog neprestane potrebe za ulaganjem vremena, truda i novca u izgled, već sa sobom donosi i emocionalnu iscrpljenost, frustraciju i osjećaj obaveze umjesto užitka. Naime, trenuci u kojima njegujemo kožu lica ili se uljepšavamo šminkom, trebali bi biti opuštajući, a ako sve navedeno postaje svojevrsna utrka s vremenom i društvenim očekivanjima, promašena je poanta svega.
View this post on Instagram
“Beauty burnou”t može se očitovati na različite načine – od već spomenutog stalnog stresa i iscrpljenosti zbog neprekidnog održavanja izgleda, pa sve do pretjerane konzumacije beauty sadržaja i osjećaja pritiska da se uvijek isprati najnoviji trend. Također, mnoge žene suočavaju se i s impulzivnim kupnjama u nadi da će pronaći “čudesni” proizvod koji će riješiti sve estetske nesigurnosti, dok se istovremeno gomilaju preparati koji često ostaju neiskorišteni. Pritom, kontinuirano ulaganje vremena, truda i novca u njegu postaje iscrpljujuće jer rezultati ne mogu biti savršeni kao na retuširanim fotografijama, pa umjesto zadovoljstva – javlja se osjećaj neuspjeha!
Osim mentalnog i emocionalnog aspekta, “beauty burnout” može značajno utjecati i na polje financija. Njega i dotjerivanje više nisu samo stvar osobne higijene ili povremenog luksuza, već su postali “sustav” koji zahtijeva kontinuirana ulaganja jer redoviti kozmetički tretmani, profesionalne usluge i skupi proizvodi nerijetko se percipiraju kao nužnost, a ne izbor. To znači da i one žene koje si to možda ne mogu priuštiti ili mogu povremeno, sada beskompromisno ulažu značajne svote u estetiku zbog osjećaja društvenog pritiska.
Kako izaći iz začaranog kruga?
Sve više žena postaje svjesno mentalne, fizičke i financijske iscrpljenosti koju donosi neprestano prilagođavanje beauty standardima, no u potrazi za ravnotežom između osobne njege i oslobađanja od pritiska savršenstva, bitno je biti svjestan osobnog problema (ako isto postoji). Umjesto skupih, učestalih tretmana koji zahtijevaju stalno održavanje, krucijalno je preispitati vlastite standarde ljepote, zanemariti one društvene te prema tome njegu prema sebi – učiniti njegom, a ne stresom.
View this post on Instagram
Međutim, problem “beauty burnouta” nije samo individualan, već duboko ukorijenjen u društvene norme i percepciju ljepote. Sve dok se ljepota postavlja kao imperativ uspjeha, žene će se nažalost nastaviti boriti s pritiskom da izgled bude mjera njihove vrijednosti. A beauty industrija desetljećima gradi narativ u kojem se estetika povezuje s prihvaćanjem, profesionalnim prilikama i društvenim statusom, stoga, pravo pitanje glasi – može li društvo stvoriti uvjete u kojima ljepota prestaje biti kriterij za poštovanje, prilike i validaciju, već postaje osobna odluka koju svatko donosi bez straha od posljedica?
Foto: Instagram/@elaisaya
