Astro-turizam kao novi oblik putovanja

Mi smo način na koji svemir doznaje o sebi, a jedan dio našeg bića zna da je on mjesto odakle smo potekli i kojemu se čeznemo vratiti. I možemo jer svemir je u nama. Mi smo napravljeni od zvjezdane prašine, čuvene su riječi slavnog američkog astronoma, astrofizičara, kozmologa i pisca Carla Sagana.

Bez obzira na to uživate li u noćnom nebu dok, držeći se za ruke, šećete s voljenom osobom, ili tijekom tople ljetne noći ležite na travnjaku pred kućom, brojeći zvijezde padalice u kiši meteora, nemoguće je ostati ravnodušan na sjaj zvijezda na nebu. Kozmičke smo bebe koje neprestano uče i brojne su civilizacije podizale pogled prema nebu od pamtivijeka u pokušaju pronalaska odgovora na pitanje o našem mjestu u svemiru, poput drevnih stanovnika Južne Afrike, naroda San (Bušmani), koji su Mliječnu stazu nazivali kralježnicom noći“. Kao i brojnim drugim narodima koji su nastanjivali svijet prije i nakon njih, zvijezde su bile od ključne važnosti u razumijevanju svijeta. Pogled prema zvijezdama otkriva prizor koji su vidjeli naši preci i koji će vidjeti naši potomci, doimajući se kao da su nadohvat ruke i neprestano nam izmičući u pokušaju da ih dohvatimo; jednako kao što će čovječanstvu, usprkos svom znanju koje je prikupilo od početka svog postojanja, bezbroj tajni svemira zauvijek ostati skriveno.

U uvjetima idealne vidljivosti ljudskom oku je moguće bez ikakvih optičkih pomagala uočiti između 1000 i 1500 zvijezda koje uslijed kretanja Zemlje prividno mijenjaju položaj na nebu. Zbog nagnutosti Zemljine osi, ovisno o zemljopisnoj širini na kojoj se nalazimo, u pojedino će doba godine biti vidljiv različit dio neba i zviježđa, a ako se nalazimo na sjevernom ili južnom Zemljinom polu, uvijek vidimo iste zvijezde koje se paralelno s horizontom okreću oko točke iznad nas. Bez podjele neba na dijelove bilo bi teško zapamtiti točne položaje zvijezda, stoga su ljudi skupine zvijezda povezali sa zamišljenim linijama u oblike radi lakšeg snalaženja. Još je grčki filozof Ptolemej opisao 48 zviježđa i katalogizirao položaj oko tisuću zvijezda. Zviježđa su zajednička tradicijama mnogih naroda te tako primjerice spomen Velikog Medvjeda pronalazimo u mnogim kulturama, uključujući i američke Indijance, azijska plemena te sve indoeuropske narode, a pretpostavlja se da naziv zviježđa potječe još iz kamenog doba, označavajući moćnog spiljskog medvjeda.

Uživate li u pogledu na svjetlucavo noćno nebo, a niste putovali južno od Ekvatora, vidjeli ste samo polovicu slike. Zbog osi vrtnje Zemlje, promatračima noćnog neba s juga zauvijek ostaje skrivena zvijezda Sjevernjača, dok nama na sjevernoj polutci izmiču pogledu zviježđa poput Južnog križa i njegovih najsjajnijih zvijezda Acrux i Becrux; zviježđe Kobilice ili Centaura, čije je zvjezdano trojstvo Alpha Centauri A i B, te Proxima Centauri, među najsjajnijim zvijezdama koje se može ugledati na noćnom nebu, toliko sjajne da u ljetnim noćima ostavljaju zlaćani trag na morskoj površini, nešto što smo navikli vidjeti samo kod mjesečine; ujedno zvijezde najbliže našem Suncu. Neka zviježđa, poput Strijelca, tehnički se mogu vidjeti i sa sjeverne polutke, no s južne su mnogo upečatljivije, a sve konstelacije sjeverne polutke koje su donekle vidljive s južne vidjet će se – naglavačke.

Ljepote neba i kozmička drama uprizorena na njegovom svodu, poput pomrčina Sunca i Mjeseca, zodijakalne svjetlosti, solarni stupovi, Mjesečeve duge, meteorske kiše Lirida, Perzeida, Geminida i brojnih ostalih -ida; konjunkcije planeta, Aurore Borealis i Aurore Astralis privlače pažnju sve većeg broja ljudi koji se u lovu na nebeske pojave katkad odlučuju prevaliti na tisuće kilometara, zbog čega ne čudi da je jedna od najbrže rastućih grana turizma astro-turizam, koji u manje poznate i često ruralne zajednice dovodi ljude koji za većinu tih mjesta dotad vjerojatno nisu ni znali da postoje. Donosimo pregled nekoliko najboljih destinacija za stargazing u svijetu.

Kanarsko otočje – Tenerife se može pohvaliti prekrasnim nacionalnim parkom El Teide, čije se jedinstvene panorame i nebrojenih ljepota posjetitelji mogu nagledati tijekom trekking tura po okamenjenim nanosima lave duž podnožja ugaslog vulkana. Lokalni vodiči dosjetili su se poslijepodnevna lutanja prirodom dovršiti promatranjem spektakularnih zalazaka sunca, nakon kojih posjetiteljima organiziraju piknik na rubu ugaslog vulkana uz domaće proizvode, vino i nekoliko sati promatranja ljepota zvjezdanog neba tijekom kojih posjetitelji imaju priliku naučiti kako pronaći pojedina zviježđa te odrediti njihovu međusobnu udaljenost na zvjezdanoj mapi. Krajem srpnja 2018. godine, najveća svjetska booking tvrtka, Airbnb, pokrenula je promociju naziva “Gran Social Impact Experience”, organizirajući posjet otoku La Palma na sjeverozapadu kanarskog arhipelaga, na kojemu se nalazi Gran Telescopio Canarias (GTC), najveći optički teleskop na svijetu sa zrcalom napravljenim u jednom komadu. Dvadesetak je gostiju moglo uživati u pogledu na Mars koji se nalazio najbliže Zemlji u posljednjih 15 godina. Nezaboravno šestosatno iskustvo okupljenima je pružilo priliku za neometano promatranje “crvenog patuljka” u svoj njegovoj ljepoti.

Čile – Jedinstven geografski položaj Čilea, koji se elegantno izdužio uz gotovo cijelu pacifičku obalu južnoameričkog kontinenta, čini ga prirodnim laboratorijem za istraživanja iz područja astrofizike i astronomije. Zbog oceanske klime koja jugu Čilea donosi dosta oblačnih dana i veliku količinu oborina, većina zvjezdarnica smještena je na sjeveru zemlje. Astro-turizam se počinje razvijati u Čileu od 1998. godine, kad je otvorena zvjezdarnica Mamalluca, prva turistička zvjezdarnica koja je ostala i do danas među najposjećenijim zvjezdarnicama u zemlji. Astro-turizam je jedna od grana turizma s najvećim potencijalom razvoja, stoga ne čude nastojanja da se Čile sa svojih 30 zvjezdarnica diljem zemlje pozicionira kao jedna od najznačajnijih astro-turističkih destinacija na svijetu. Tako je upravo u tu svrhu izrađen dokument “Astro-Tourism Road Map”, plan razvoja i implementacije astro-turizma u Čileu do 2025. godine. Magnetična ljepota čileanskog neba snažno privlači znanstvenike i istraživače, ali i zaljubljenike u promatranje neba koji iz svih krajeva svijeta dolaze u Čile kako bi iz neke od tridesetak zvjezdarnica koje se mogu pohvaliti opremom visokog stupnja preciznosti i dubine uživali u mogućnosti uočavanja najsitnijih detalja na nebeskom svodu.

Antofagasta, grad i luka na sjeveru Čilea, sadrži najveći broj zvjezdarnica. Posjetitelji koji se žele upoznati s rezultatima istraživanja ili iskusiti doživljaj svemirske šetnje u virtual i augumented reality simulatorima mogu posjetiti neke od međunarodnih projekata kao što su ALMA ili zvjezdarnica Paranal Observatory, koji nude turističke ture za posjetitelje koji se žele upoznati s njihovim radom. Jedna od popularnijih turističkih promatračnica svakako je SPACE Observatory, smještena u gradiću San Pedro de Atacama provincije El Loa, na samom rubu pustinje Atacama i čak 2408 metara nadmorske visine. Ovdje se turistima pruža prilika nesvakidašnjeg iskustva promatranja zvjezdanog neba dok pritom plutaju u jezeru Laguna Cejar, u kojemu se zbog visokog saliniteta vode bez puno plivanja moguće s lakoćom održati na površini. Za one željne luksuza tu su i hoteli kao što je Alto Atacama, resort koji je konceptualno posve uklopljen u okolinu i čija estetika ne narušava, nego se nadopunjuje s onom pustinjskog okoliša.

Armenija – Zbog visoke nadmorske visine i vedrog neba, Armenija nudi neka od najljepših mjesta za promatranje zvijezda u cijeloj Europi, te se astro-turizam u kombinaciji s posjetom lokalitetima povijesnih znamenitosti i prirodnim ljepotama pokazao kao važan izvor financiranja zvjezdanih promatračnica poput one Victor Ambartsumian u Biurakanu. Zvjezdane ture nude se u selu Karahunj u pokrajini Syunik, u čijoj se neposrednoj blizini nalazi poznato arheološko nalazište Zorats Karer, koje nerijetko nazivaju i armenski Stonehenge; zatim u blizini jezera Sevan te na vrhu ugašenog vulkana Aragac, najviše armenske planine. Večer na vrhu vulkana i noćno kupanje u termalnim izvorima između večeri proučavanja nebeskih pojava kroz teleskop zvuči gotovo nestvarno koliko se često posjetiteljima ukazuje prilika da tijekom dana proučavaju originalne astronomske spise armenskog matematičara, astronoma, filozofa i alkemičara iz 7. stoljeća Ananije Shirakatsija, a da navečer posjete upravo ono mjesto odakle je prvi armenski znanstvenik proučavao zvjezdano nebo? Sav novac prikupljen vođenim turama ponovno se ulaže u razvoj istraživanja te se istovremeno popularizacijom astronomije ujedno jača i svijest o važnosti te vrste ulaganja.

Namibija i Južnoafrička Republika – Afrika je kontinent još uvijek gotovo netaknut svjetlosnim onečišćenjem i stoga je posebno privlačno odredište zaljubljenicima u promatranje zvjezdanog neba. Pustinje poput Namiba idealni su lokaliteti za astro-turizam, koja svojom prostranošću i otvorenim prostorima između pješčanih dina pružaju uistinu nezaboravan setting, miljama daleko od velikih gradova. Namibijska divljina privlači stotine zagriženih zvjezdoljubaca svake godine. The NamibRand rezervat ustrojila je namibijska vlada u svrhu očuvanja i zaštite jedinstvenog ekosustava na ovom području. Oni željni luksuza odmor mogu potražiti u hotelima kao što je “andBeyond Sossusvlei Desert Lodge”, a kako bi doživljaj noćnog neba bio potpun, preporučuju se posjeti tijekom sušnih zimskih mjeseci od lipnja do kolovoza kako bi bez smetnji uživali u spektakularnom pogledu na zakutke Mliječne staze, Mars, Jupiter i Saturn te povremene kiše meteora. Rezervat je nedavno dobio i licenciju rezervata noćnog neba “Dark Sky Reserve”, koji izdaje Međunarodna udruga za zaštitu tame neba (IDA – International Dark Sky Association), a čiji rad podupire i UNESCO. Udruga područjima diljem svijeta koja su uspjela očuvati nebo od svjetlosnog onečišćenja dodjeljuje status parka tamnog neba. U Europi postoji nekoliko ovih parkova koji se nalaze u Škotskoj, Njemačkoj, Španjolskoj, Danskoj, Mađarskoj, Nizozemskoj, Irskoj i Velikoj Britaniji. Da bi se zaslužio status parka tamnog neba, potrebno je kontinuirano provoditi mjere za smanjenje sjaja neba, prije svega promjenom postojeće rasvjete u ekološku, čiji je svjetlosni snop minimalne disperzije i usmjeren isključivo prema tlu, a važno je raditi na promicanju svijesti u zajednici da je tamno nebo vrijednost sama po sebi.

Astro-turizam u Hrvatskoj – ima li tamno nebo šanse uz blještavilo ljetnih glazbenih festivala?

Prženje na suncu kao na gradelama uz povremeni “buć” u čistom, toplom moru trademarks su hrvatskog turizma i razlog zbog kojeg se velik broj gostiju iz godine u godinu odlučuje vratiti u Hrvatsku. No, odavno prokušana formula Sea-Sky-Sand više nije dovoljna za uspjeh u turizmu jer ne zadovoljava apetite modernih gostiju, koji osim cool fotografija na Instagramu s ljetovanja žele ponijeti uspomene koje će ostati i kad preplanuli ten izblijedi. Experience turizam apsolutni je must u vremenima u kojima toliko zaziremo od dosade da si je gotovo nikad ne dopuštamo osjetiti. I dok se festivali na obali natječu koji će ponuditi brže-bolje-više-jače uzbuđenje svojim posjetiteljima, dvije hrpice entuzijasta na različitim stranama Hrvatske odlučile su pokrenuti festivale koji nude posve drukčiji doživljaj svojim posjetiteljima. Umjesto napona milijuna volti i glamping smještaja, odlučili su potrebe festivala svesti na osiguravanje neophodnog, a umjesto lude zabave od sumraka do zore, ponuditi cjelodnevni kvalitetan sadržaj koji zahtijeva pomno promišljanje i trud pri uobličenju aktivnosti za posjetitelje koji na taj način podjednako mogu uživati u prirodi kao i u društvu. Istaknut ćemo pritom dva festivala koji se održavaju na lokalitetima najtamnijeg neba u našoj zemlji.

“Svi mi koji se bavimo astronomijom u Hrvatskoj već smo odavno astro-turisti jer moramo bježati iz gradova na tamna mjesta bila to Petrova gora, Lastovo ili neko treće. Neki hoteli i iznajmljivači su već prepoznali dodatnu vrijednost astronomije za svoju ponudu, a s novim Zakonom o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja i proglašenjem parka tamnog neba sigurno će se stvoriti interes od stranih posjetitelja. Astro-turizam je postao nešto vrlo egzotično i vjerujem da će oni koji ga prvi uvrste u svoju ponudu itekako profitirati. A profitirat će i cijeli ekosustav sa zahtjevima za očuvanjem prirodne noći. U tome možemo biti primjer cijelom svijetu naravno, ako se turistička ponuda uspije obraniti od industrije blještavila i rasvjete”, zaključuje Boris Štromar, predsjednik astronomskog društva “Beskraj” i dopredsjednik udruge “Naše nebo” za zaštitu noćnog neba.

Petrova Gora (“Star Party”) – Isprva osmišljen kao vikend-druženje astronoma amatera, “Star Party” na Petrovoj Gori, u organizaciji astronomskog društva “Beskraj”, redovito privlači zaljubljenike u noćno nebo koji su u bijegu od svjetala velegrada na Petrovoj Gori pronašli svoj komadić tamnog neba za promatranje dubina svemira. Noću gledaju zvijezde, a danju razmjenjuju iskustva i održavaju zanimljiva predavanja. Organiziraju i prave pravcate buvljake, dakako, one astro-opreme. Osim u lovačkom domu na Muljavi, dio zvjezdoljubaca odlučuje se na kampiranje pod vedrim nebom koje svojim zvjezdicama zasjenjuje one najluksuznijih hotela. Štromar ističe kako na Petrovoj Gori ima mjesta za sve zaljubljenike u noćno zvjezdano nebo: “Na Petrovoj gori se, osim Star Partyja, već nekoliko godina održava događaj za sve ljubitelje zvijezda koji nisu zagriženi astronomi gledanje meteorskog potoka Perzeida u kolovozu, poznatih pod nazivom “Suze sv. Lovre”. Prošle je godine program bio dodatno obogaćen suradnjom s Kinoklubom Karlovac i projekcijom filma. Nadamo se da će se suradnja nastaviti te da će, sa skorim proglašenjem parka tamnog neba, biti još takvih događanja.

Lastovo (“Lastovo u Zvijezdama”) – Na jednom od naših najudaljenijih otoka, gotovo zabačenom dijelu istoimenog arhipelaga koji je 2006. godine sasvim zasluženo dobio status parka prirode, festival “Lastovo u Zvijezdama” pokrenula je grupica Lastovaca i njihovih prijatelja zaljubljenika u ovaj otočki raj. Festival, održan od 22. do 25 lipnja, osmišljen je kao interdisciplinarna manifestacija za sve generacije koja pruža fuziju glazbe, prekrasne prirode, radionica joge i niza edukativnih sadržaja. Vrijedna ekipa organizatora mjesecima je pripremala teren kako bi sve u novouređenom kampu Zaglav i bivšem ljetnom kinu Doma mladih u Ublima bilo spremno za dolazak posjetitelja kojima se vožnja do Splita i četiri sata plovidbe katamaranom višestruko isplatila. Jutarnje otvaranje šatora otkrivalo je spektakularan pogled na stožaste otočiće prekrivene gustim, smaragdnozelenim raslinjem, a tirkizno modro more i blagi, no uporni maestral pridonosili su gubitku pojma o vremenu i prostoru. Na ovom tajanstvenom otoku vrijeme doista postaje relativno, ali su jutarnje kave uz laganu glazbu na terasi kampa i doručak pokrenule najpospanije posjetitelje, dio kojih se odlučio na pozdrav suncu uz jogu na obali. Osim joge, održavane su radionice žongliranja, a posjetitelji su se mogli okušati i u slackline šetnji kako bi iskušali vlastitu spretnost i testirali osjećaj za neravnotežu. Posjetitelji festivala mogli su birati hoće li tople večeri provesti uz film na pozornici ljetnog kina, podizati upaljače u zrak na koncertima u dvorištu starog Doma mladih ili drmati bokovima uz glazbu DJ-a lokalne i regionalne elektronske scene. Festival je dobitnik nagrade Ambasador 2018. za najbolji novi festival u Hrvatskoj, o čemu svjedoče i impresivne brojke – za vrijeme trajanja festivala, broj prijavljenih noćenja na otoku povećao se za 88 posto u usporedbi s istim periodom u 2017. godini. Impresivno postignuće za festival koji je samo godinu ranije bio tek dobra ideja.

Posebna poslastica festivala koji ne nosi bez razloga onu repaticu “u zvijezdama” bilo je promatranje zvjezdanog neba teleskopima u suradnji s astronomskom udrugom iz Korčule. Zbog svog izoliranog položaja, Lastovo ima jednu od najnižih stopa svjetlosnog onečišćenja u Europi, a da je riječ o ozbiljnom problemu koji ima štetne posljedice po zdravlje ljudi, ali i kompletne eko sustave, govori i činjenica da su Lastovci, nakon što su mjerenja granične magnitude neba počela ukazivati da je trend sjaja neba nad otokom u porastu, pokazali zavidnu brzinu reakcije i organizacije te odmah pristupili zamjeni stare rasvjete s ukupno 235 novih ekoloških lampi čiji je svjetlosni snop uz minimalnu disperziju usmjeren isključivo prema zemlji. Ostaje nam nadati se da će se upravo zbog ovakvih inicijativa Lastovo, osim titulom parka prirode, uskoro okititi i onom parka tamnog neba jer pogled u noćno nebo iznad ovog ubavog otoka otkriva beskonačan vorteks svjetlucavih zvijezda i srebrne paučinaste maglice, iz kojeg poput jeke koja putuje milijunima svjetlosnih godina, dopire opomena A. B. Šimića: “Čovječe, pazi da ne ideš malen ispod zvijezda!/Pusti da cijelog tebe prođe blaga svjetlost zvijezda!/Da ni za čim ne žališ kad se budeš zadnjim pogledima rastajao od zvijezda!/Na svom koncu, mjesto u prah, prijeđi sav u zvijezde!

mm
Livija Stanišić

lifestyle novinarka