Često radimo neke stvari za koje mislimo da nas opuštaju, a zapravo nas uvlače u zamke dodatnog stresa i pogoršavaju napetost

Kada smo preopterećeni stresom, najradije bismo se sklupčali na kauč, zaogrnuli toplom dekicom i pobjegli od svih problema, zar ne? Od sati i sati gledanja televizije do pretvaranja da nismo pod stresom, postoje uobičajena “umirujuća” ponašanja koja činimo da bismo se opustili, a koja zapravo mogu uzrokovati više štete nego koristi.

Čak i terapeuti mogu upasti u takve zamke stresa, no nastoje pronaći rješenja da ih smanje za barem 50 posto – što može svima drastično pomoći u opuštanju i smirivanju. Mnogi od njih i sami priznaju da griješe pa smo složili listu aktivnosti kojima pokušavaju riješiti i te probleme:

1/ Bingeanje na TV-u ili u kupnji

Jedna od stvari kojoj svi često pribjegavamo, nastojeći se smiriti kada smo pod stresom, jest – gledanje Netflixa, shopping na popularnim aplikacijama, tješenje junk foodom itd. Svi mi, pa čak i psihoterapeuti, imamo (i trebamo) povremene trenutke bijega i prepuštanja, ali to nije isto što i stvaranje mehanizama za suočavanje s njima. Naime, takva ponašanja često su oblik izbjegavanja emocija, što može dovesti do još većeg stresa.

Istraživanje pokazuje da potiskivanje teških misli na dulje vrijeme može dovesti do lošeg mentalnog i fizičkog zdravlja. A, zapravo, jake emocije treba osjetiti, obraditi i njima upravljati. Umjesto toga, terapeuti savjetuju da se usredotočite na tehnike koje odmah oslobađaju od stresa, kao što je odlazak u šetnju, plesanje na omiljene pjesama ili razgovor s prijateljem. Druga mogućnost je korištenje vježbi disanja, poput udisanja kroz nos, zadržavanja, izdisanja kroz nos i ponavljanja dok ne osjetite pomak. Čak i brzo tuširanje može pomoći; topla voda opušta mišiće i smanjuje napetost, a hladna može poboljšati cirkulaciju i smanjiti razinu kortizola. Za dugoročno upravljanje stresom preporučuje se stvaranje rutine koja uključuje kretanje, zdrav san, meditaciju, cjelovitu hranu, hidraciju i terapiju.

2/ Govorite sebi da prestanete razmišljati o “lošim” mislima

Kad počnu razmišljati o lošim stvarima ili da će nešto ispasti jako loše, terapeuti ne izbjegavaju takve misli – jer to može samo dovesti do problema poznatog kao “ružičasti slon” – u kojem misao postaje intenzivnija jer ju pokušavate izbjeći. Primjerice, ako se od vas traži da ne razmišljate o ružičastim slonovima 30 sekundi, to je teško izbjeći, zar ne?

Alternativno, terapeuti vole zamišljati svoje misli kao “kutije na pokretnoj vrpci” za koje mogu birati hoće li ih otvoriti ili neće. Kad katastrofalna misao nema dokaza koji bi ju poduprli i/ili trenutačno ne mogu ništa učiniti u vezi s njom, puste tu kutiju da prođe jer znaju da njezino otvaranje i pregledavanje sadržaja nije korisno i zapravo sprječava druge misli ili kutije da prođu. Naučiti da ne kontrolirate pretjerano svoje misli ne samo da ublažava stres već može pomoći i kod stanja poput opsesivno-kompulzivnog poremećaja i paničnog poremećaja.

3/ Pitate puno ljudi za njihova mišljenja

Kad se suočavamo s izazovom, ponekad je naša tendencija da se želimo posavjetovati, a zatim to i napravimo s drugim ljudima o tome zato da bismo dobili povratne informacije ili njihove savjete. No ponekad to zapravo može zakomplicirati stvari. Puno različitih savjeta od drugih može odvratiti pozornost od onoga što zapravo osjećate. Umjesto toga, pokušajte sjesti u tišini s tim osjećajem i osluškivati što se događa s vašim tijelom. Vjerujte mudrosti svoga tijela jer je ono obično bolji vodič od mišljenja drugih ljudi. Istina, potrebno je puno discipline da biste bili mirni, ali vrijedi jer tišina nudi i puno mudrosti.

Dodatno se možete osloboditi stresne energije pomicanjem tijela, bilo da se radi o disanju, istezanju ili hodanju. Obično takve aktivnosti pomognu razjasniti neke stvari, kao i da sami dođete do zaključka što učiniti.

4/ Govorite “da” dodatnim zadacima

Kada ste pod stresom, još vam samo nedostaje da se dodatno zatrpate poslom. Kad počnete govoriti “da” stvarima za koje nemate vremena ili emocionalnu snagu, zapravo počinjete biti ogorčeni. To može povećati razinu vašeg stresa i dovesti do više tjeskobe, panike i simptoma depresije. Umjesto toga, usredotočite se na postavljanje čvrstih granica i određivanje prioriteta.

Jednostavno, počnite govoriti “ne” stvarima koje nisu bitne. Razmislite koje se stvari mogu odgoditi i stvorite više trenutaka u životu za brigu o sebi jer ako namjerno ne odvojite vrijeme za sebe, nikad ga nećete ni imati. Bilo da se radi o šetnji s prijateljem, boravku u prirodi, meditaciji ili prakticiranju dubokog disanja (čak i samo pet ili deset minuta dnevno), radite stvari koje vas istinski opuštaju.

Što se tiče zadataka koje morate obaviti, napravite listu i poredajte stvari po prioritetima. To će vam pomoći u organiziranju misli i smanjivanju pritiska na vlastite kognitivne sposobnosti.

5/ Ignorirate stres ili se pretvarate da ga nema

Izbjegavanje (bilo čega) nikad ne funkcionira, nego dodatno pogoršava situaciju. Što duže ignorirate svoj stres, on se više zadržava u pozadini vaše svijesti. Umjesto toga, dopustite sebi da uzmete pauzu kako bi učinili nešto opuštajuće. Ovdje je jako važno uvesti tzv. praksu “prevencije stresa”, poput redovitog vježbanja, zdrave prehrane, odmora i brige prema sebi.

Za stresore koji su, pak, izvan vaše kontrole, koristite se vještinama suočavanja poput dubokog disanja i vođenja dnevnika.

Najvažnija stvar: pronađite ono što vam najbolje odgovara

Psihoterapeuti se uglas slažu da upravljanje stresom zahtijeva pokušaje i pogreške. Samo zato što je neka tehnika učinkovita za nekog drugog ne znači da će biti dobra i za vas. Najbolje što možete učiniti jest isprobavati nove prakse dok ne pronađete one koje vas najviše smiruju. I najvažnije od svega, nemojte se bojati potražiti pomoć – mentalna higijena nikad nije bila važnija nego što je u današnje, moderno doba!

Foto: Pexels