“Akashinga: The Brave Ones” kratak je i vrlo moćan film o impresivnom afričkom timu rendžerica koje se bore protiv krivolova, proizašao iz suradnje “National Geographica”, Jamesa Camerona u ulozi producenta te redateljice Marie Wilhelm. Mi smo se zapitali tko su žene koje hrabro brane neke od najveličanstvenijih životinja afričke divljine
Budućnost čovječanstva ovisi o bioraznolikosti. Zrak koji udišemo, hrana koju unosimo u sebe, voda koju ispijamo – sve je to savršeno isprepleteno i ovisno o raznolikosti, zdravlju i općenito postojanju biljnog i životinjskog svijeta oko nas. S nestajanjem životinjskih vrsta narušavaju se cijeli ekosustavi, što nepobitno utječe na opstanak čovjeka. Ipak, čini se da nam očuvanje istoga i dalje nije visoko na ljestvici prioriteta. To dokazuju brojke koje, izgovorene naglas i svjesno, zvuče tragično: oko 30.000 životinjskih vrsta izumire svake godine zahvaljujući klimatskim promjenama, krivolovu i uništenju prirodnih staništa, prema izvješću Harvarda. Oko 1000 ugroženih vrsta životinja svakog dana ubiju krivolovci u Africi, prema podacima African Wildlife Foundation. Isti izvor otkriva i kako je nevjerojatnih 35.000 slonova ubijeno samo u jednoj godini, kako se populacija crnog nosoroga smanjila za 97,6 posto od 1960-ih, populacija lavova za 43 posto tijekom 21 godine, svega 1000 planinskih gorila još je uspjelo ostati živo, dok populacija zebri broji svega 2000 odraslih jedinki. Razlozi? Kljove, krzno, rogovi, pa čak i meso, koji se prodaju za nevjerojatne iznose. Zbog materijalne koristi i čiste arogancije pojedinaca, pretpostavka je da će ove veličanstvene životinje izumrijeti tijekom našeg životnog vijeka.
Brojke su ovo koje su do temelja uzdrmale i Damiena Mandera, bivšeg snajpera za specijalne operacije australskih obrambenih snaga. Kročivši na afričko tlo i susrevši se s razmjerima štete i tuge koje krivolov ostavlja na ovom kontinentu te, srećom, imajući mogućnosti i vještine pridonijeti rješavanju problema, Damien je osnovao International Anti-Poaching Foundation (IAPF) te je započeo svoju borbu protiv krivolova. Isprva klasično muški tim koji je patrolirao na područjima poznatima po krivolovu, Damienov je projekt suzbijanja ilegalnog lova u Africi postupno evoluirao u nešto potpuno drukčije.
One hrabre
Dok šutke stoje u pravilnim, vojničkim redovima na tlu usijanom od neumornog sunca, jedno je zajedničko mladim ženama koje slušaju uvodni govor instruktorice Petronelle Chigumbura – one traže slamku spasa, nadu i mogućnost za koliko-toliko stabilan život. Od 250 prijavljenih žena, njih 80-ak najvjerojatnije će ući u uži izbor tima rendžerica okupljenih pod nazivom “Akashinga”. Ono što ih je ponukalo da se prijave za vrlo težak i opasan posao rendžerica i borbe protiv krivolova jest činjenica da nemaju puno za izgubiti. Ove su žene redom marginalizirane, potlačene, zlostavljane, silovane, bez novca ili bilo kakvih mogućnosti za napredak. Društvo, okolnosti, sustav, a posebno muškarci s kojima su bile okružene, šikanirali su ih. Projekt “Akashinga” osmišljen je upravo za njih – kao pomoć u osnaživanju marginaliziranih žena, pokušaj temeljne borbe protiv krivolova te uključivanja cijele lokalne zajednice. Naime, nakon što se prvotni muški tim boraca protiv krivolova Damienu Manderu učinio samo privremenim rješenjem, bivši je vojnik osmislio projekt “Akashinga” koji će pomagati divljim životinjama na području Nacionalnog parka na sjevernoj obali rijeke Zambezi, mjestu gdje živi jedna od posljednjih najvećih skupina afričkih slonova, ali i pomoći ženama koje su se tijekom života susrele s nebrojenim poteškoćama, te će predstavljati alternativu lovu na trofeje iz kojeg se djelomično financira i očuvanje životinjskih vrsta usprkos tome što potonje zvuči kao ultimativni paradoks.
Žene koje se prijave za posao u timu “Akashinga” i prođu početni vojnički trening nastavljaju trenirati s instruktorima i stručnjacima iz raznih područja, uključujući i one koji im pomažu boriti se s neminovnim gubicima. Mander ističe kako je broj žena koje odustaju nakon početnog intenzivnog treninga, fizički i psihički zahtjevnog, vrlo malen, kao i da je ženski instinkt za zaštitom sila koja se u projektu “Akashinga” pokazala nevjerojatno snažnom. Danas su, tri godine nakon osnutka, “Akashinga” rendžerice obavile stotine uhićenja krivolovaca, od kojih je većina bez ijednog ispucanog metka. Akashinge su, usprkos svojim životnim prilikama, iz najosjetljivijih pripadnica društva izrasle u nezaustavljive, snažne žene koje nimalo ne zaostaju za muškarcima u svome poslu. Svojim su prihodima omogućile sebi i svojoj djeci normalan život, školovanje i krov nad glavom.
Tijekom posljednjih godina broj žena koje su se pridružile Akashingama značajno je porastao, a često i gostuju u lokalnim školama gdje educiraju o važnosti zaštite životinja s obzirom na to da je krivolov, između ostalog, produkt začaranog kruga koji nerijetko obuhvaća lokalno stanovništvo i korupciju. Također, projekt Akashinga u lokalnu zajednicu vraća oko 62 posto svojih prihoda, a podaci pokazuju kako su žene u odnosu na muškarce sklonije svoj zarađeni novac investirati u svoju obitelj i lokalnu zajednicu, što ovaj model, kako ističe Mander, čini ekonomski isplativijim od lova na trofeje.
Dugoročni rezultati
Usprkos inovativnom modelu, win-win situaciji istoga, pa čak i rezultatima prve potpuno ženske antikrivolovne i naoružane jedinice te svim beneficijima ovog modela, “Akashinga” i IAPF susreli su se i s kritikama. Najsnažnija je ona vezana za naoružanje žena, koja većinom proizlazi iz afričke kulture koja muškarca smatra zaštitnikom koji nosi oružje. Tu je i “konkurencija” – “Black Mamba”, prva nenaoružana ženska vojska s ciljem zaštite divljih životinja u Africi i njihov značajan doprinos educiranju lokalne zajednice o zaštiti divljih životinja. Bilo kako bilo, IAPF do 2025. godine za cilj ima regrutirati oko 1.000 žena te “pokriti” i zaštititi mrežu sastavljenu od 20 prirodnih rezervata. Uz to, ovaj model planira preslikati i na Keniju. Uspiju li Akashinge u svom naumu ili ne, činjenicom ostaje da su ove hrabre žene obranile svoje ime (“Akashinga” u prijevodu znači “hrabre”) te potpomogle ilegalni lov na slonove smanjiti za 80 posto u području Nacionalnog parka Donji Zambezi.
Djelujući, pokazale su da su promjene moguće, da je ženska snaga itekako moćna, da su sva ona početna omalovažavanja od strane muškaraca iz njihove zajednice pred njima potpuno nemoćna, kao i da je klasična podjela poslova na muške i ženske doista zastarjela. Teška borba za afričke divlje životinje i dalje traje, no jedno je sigurno – život prije “Akashinge” ove je žene pripremio na štošta, i teško da će one dopustiti, sad kad su dobile novu priliku, to da veličanstvene životinje koje hodaju impoznatnim afričkim tlom podlegnu pred ljudskom pohlepom.
Fotografije: “Akashinga: The Brave Ones” PR
