Ako ćete ovih dana navraćati do Gornjeg grada na najpoetičniju lokaciju ovog adventa Mjesečev vrt, svakako preporučujemo da produžite do Galerije Klovićevi dvori na izložbu grafičara, grafičkog dizajnera, slikara i scenografa Sergija Glumca koja baca novo svjetlo na veličinu ovog hrvatskog umjetnika prve polovice 20. stoljeća

Lokacija Gornjega grada kao polazna točka do njegove izložbe simboličan je početak ulaska u njegovo stvaralaštvo, jer je i sam Sergije šetao Gornjim gradom te zagrebačke motive uklapao u svoje radove. Dok ćete, prolazeći hodnicima Klovićevih dvora, promatrati djela Sergija Glumca, vrlo vjerojatno ćete mislima odletjeti u zaigrane, dekadentne i uzbudljive 1920-e godine, te se podsjetiti na iskorak koji se tada odvijao u raznim sferama kulture i društva. 

Kroz četristotinjak izloženih radova Sergija Glumca moguće se usitinu uvjeriti u njegov velik doprinos hrvatskoj grafici, grafičkom dizajnu i scenografiji. Sergije Glumac (1903. – 1964.) smatra se jednim od ključnih predstavnika hrvatske avangardne scene te je dao veliki doprinos u razvoju grafičkog dizajna. Školovao se, radio i boravio između Berlina, Zagreba i Pariza, što će se kasnije uvelike preslikati u njegov rad. Autorica ove izložbe, dr. sc. Lovorka Magaš Bilandžić, u svom uvodnom dijelu izložbenog kataloga obuhvatila je Glumčev raspon i bogatstvo djelovanja istaknuvši kako je “istraživao mogućnosti avangardnog kazališta, dao važan doprinos kubizmu, ekspresionizmu, i art décou, kratko eksperimentirao s dadaizmom i nadrealizmom, oblikovao moderne interijere te realizirao neke od najboljih reklamnih kampanja 1920-ih i 1930-ih.”

Karikatura, oko 1922. – 1925., vl. S. Szabo, Zagreb

Karikatura, oko 1922. – 1925., vl. S. Szabo, Zagreb

Izlazne stepenice metroa, grafička mapa Le Metro, 1928., Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb
Izlazne stepenice metroa, grafička mapa Le Metro, 1928., Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb

Autorica izložbe pokazala nam je i razne Glumčeve grafičke mape, a posebno bih istaknula mapu linoreza Le Metro, za koju nam objašnjava kako je u njima primjenjivao postupke karakteristične za njemački ekspresionistički film, i Paysages de Paris, u kojima se vidi utjecaj francuske metropole i impresije gradom. Nadalje, važan segment interesa bila mu je i kazališna scena, čija je događanja aktivno pratio, i za koje je izrađivao skice, scenografije i plakate. Kao ljubiteljici časopisa, za oko mi je zapeo i njegov stil uređivanja naslovnica poznatog časopisa Svijet, na kojima prikazuje moderne žene elegantnog i profinjenog stila.

Posebno zanimljiv dio izložbe predstavljaju reklamni plakati, poput reklame za Konfekciju Friedmann iz 1929. godine, reklamnu kampanju za sredstvo za pranje Lux, plakate za Prvu hrvatsku tvornicu ulja, oglašavanje jugoslavenskog turizma, oglas za otvorenje kina Edison Palace te mnogi drugi. Svoje znanje iz grafičkog dizajna vješto je primjenjivao u komunikacijskim rješenjima za raznorazne plakate, spajajući tako razdoblje između dvaju ratova u svoje umjetničko stvaralaštvo. Glumac svoje oko za vizualni identitet i osjećaj za dekorativni stil sjajno uklapa u svaki medij kojeg se dotakne, pretvarajući svoje radove u fragment duha vremena 20. stoljeća koji nam svjedoči o bogatim, turbulentnim, progresivnim i inovativnim vremenima, koja su i danas često temelj i poticaj novim umjetničkim kreacijama i interpretacijama.

Ako želite upoznati život i djelo ovog svestranog i talentiranog umjetnika, svakako preporučujemo odlazak na izložbu, koju je moguće pogledati do 16. siječnja 2022. godine, ili pročitajte monografsku knjigu Lovorke Magaš Bilandžić s iscrpnim prikazom Glumčeva opusa za bolje razumijevanje njegova umjetničkog teksta i konteksta.

Foto: Lovorka Magaš Bilandžić