U Hrvatskoj poznajemo jedan model bankarstva – komercijalno bankarstvo. U svijetu postoje etične banke, zadružne banke, poljoprivredne ili agro banke, kulturne, obrtničke, zelene, banke fokusirane samo na mikrokreditiranje… Hoćemo li i mi krenuti tim putem?
Banka s idealnim uvjetima – toga ima samo u reklami, vjerojatno će mnogi reći, pa i ja. Ali što ćemo, bez njih u ovako uređenom sustavu života ili preživljavanja baš i ne ide. Posebno danas, u vrijeme kada su mnogi građani i tvrtke u dugovima, kreditima, minusima ili s blokiranim računima, a zarada je postala glavni imperativ…
Uvjeriti nekoga da je neka banka za njih baš najbolji izbor i nije jednostavan posao, a i rijetko tko u šumi malih slova, pravila i iznimaka vidi prave razlike među bankarskim poslovanjima. Dobro, činjenica je i da nismo baš nacija koja se lako i brzo prilagođava promjenama, konkurenciji i novitetima, ako se prisjetimo, recimo, situacije s Uberom.
Zadruga za etično financiranje (ZEF) želi u Hrvatsku uvesti nešto što još nemamo – Etičnu banku s fokusom na mala i srednja poduzeća i nižim kamatama. Unatoč odbijenici HNB-a, dodatni poticaj da pokušaju ponovno im je i druga nagrada koju su prošle godine osvojili u konkurenciji za najbolji projekt u kolaborativnoj ekonomiji u organizaciji Zadružnog saveza Europe za projekt osnivanja etične banke. Inače, Zadruga je osnovana 2014. na Dan planeta Zemlje i svojim članovima je platforma za umrežavanje, suradnju, savjetovanje i edukaciju.
No vratimo se na Etičnu banku – kako je moguće da su te dvije riječi uopće u istom nazivu?
“Definiciju etičnog bankarstva definirala je FEBEA (Federacija etičnih i altnerativnih banaka Europe) i svakako da izaziva skepsu kada kažemo da otvaramo etičnu banku. Međutim, to je nešto što vani posluje dugi niz godina, a mi samo pokušavamo uz primjenu nove tehnologije navedeni model implementirati u Hrvatskoj kako bi građani i poduzeća imali dodatnu opciju na tržištu, za koju duboko vjerujemo da je nužnost“, kaže Ivan Kardum, koordinator poslovnih procesa u ZEF-u.
U Hrvatskoj, kako kaže, trenutačno poznajemo samo jedan model bankarstva, odnosno komercijalno bankarstvo. U Europi i svijetu osim etičnih banaka, kažu, postoje i zadružne banke, poljoprivredne ili agro banke, kulturne, obrtničke, zelene, islamske, banke fokusirane samo na mikrokreditiranje…
“Etične banke su jedan od najstabilnijih, čak bi se usudio reći i najstabilniji model poslovanja i trenutačno su sve etične banke vrlo uspješne. Dovoljno govori podatak da postotak loših kreditnih plasmana u etičnim bankama iznosi do 2 %, dok je, primjerice, u Hrvatskoj trenutačno oko 20 %“, ističe Ivan Kardum i napominje kako je jedan od načela etičnih banaka javno objavljivanje projekata koje financiraju. Od uspješnih primjera ističe neke banke iz europskih zemalja:
“Italija od kraja 90-ih ima prvu etičnu banku “Banca Etica“ koja trenutačno ima samo 0,8 % loših plasmana. U Norveškoj postoji “Cultura bank“, koja se ponosi time da je jedina banka u Norveškoj u kojoj njezini klijenti znaju gdje se njihov novac nalazi, odnosno koje projekte banka financira. “Triodos banka“ je najbrže rastuća banka u Nizozemskoj koja, osim financiranih projekata, čak objavljuje i redovite rezultate (ne)zadovoljstva svojih klijenata načinom poslovanja.“
Mjesta ima i za komercijalne i za etične
Osnovna razlika između komercijalnih i etičnih banaka je u modelu poslovanja, pojašnjava Ivan Kardum:
“Etične banke nisu tu da budu u natjecateljskom ritmu s komercijalnim bankama niti se s njima uspoređuju jer jednostavno imamo drukčiji poslovni model. Ono što je naš fokus jesu mala i srednja poduzeća u kojem želimo postići da budu financirani više od 70 %, dok je trenutačni trend u Hrvatskoj taj da su građani ti koji su financirani oko 70 % s naglaskom na potrošačke kredite. Stoga zbilja nećemo biti veliki, niti je to na kraju naš cilj.
Ključna razlika postoji u strukturi vlasništva jer su u Etičnoj banci klijenti ujedno i njezini suvlasnici po modelu “jedan član – jedan glas“. Bez obzira na to jesu li klijenti fizička ili pravna osoba ili s koliko kapitala raspolažete, i dalje imaju isto pravo glasa te mogu birati u koji sektor žele da banka investira njihov novac. “Želi se omogućiti maksimalna transparentnost financiranja, pa se dodatno javno objavljuje koje je projekte banka financirala i koja dodana vrijednost je ostvarena.“
Što se kreditne politike tiče, etične banke, kaže, ne odobravaju nenamjenske, odnosno potrošačke kredite kao ni takozvane minuse na računima već u relnu ekonomiju: “Svako projektno financiranje mora proći kroz evaluaciju društvenog, ekološkog i financijskog kriterija, i ako bilo koji od navedenih kriterija ne zadovolji uvjete, banka neće financirati. Posebno zanimljiv dio je u dijelu visine kamatnih stopa koje su niže nego kod komercijalnih jer, kako su klijenti ujedno i suvlasnici banke, želi im se pružiti mogućnost najpovoljnijeg kreditiranja.“
HNB ipak odbio zahtjeve za poslovanjem Etične banke
Hrvatska Narodna Banka 2016. nije odobrila zahtjev Zadruge za etičnom bankom, a Zadruga vjeruje da to prije svega ukazuje na nerazumijevanje poslovanja etičnog bankarstva, koje je specifično samo po sebi.
Na naše pitanje podržava li Hrvatska narodna banka otvaranje Etične banke, u odgovoru među ostalim ističu da je problem bio u dokazima inicijalnog kapitala banke:
“Sukladno članku 19. Zakona o kreditnim institucijama, inicijalni kapital banke iznosi najmanje 40 milijuna kuna. Nacrtom Statuta Ebanke d.d., predviđeni inicijalni kapital iznosio je 80 milijuna kuna. Međutim, ZEF prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad Ebanke d.d., niti u tijeku dodatnog roka danog od strane Hrvatske narodne banke, nije dostavio dokaze da je prikupio Statutom predviđeni iznos inicijalnog kapitala, kao ni minimalni iznos inicijalnog kapitala predviđen člankom 19. Zakona o kreditnim institucijama.“ Među još nekim nedostacima u zahtjevu, problem je očito i struktura vlasništva Etične banke:
“S obzirom na to da Pravila Zadruge za etično financiranje propisuju da se uplaćeni ulog vraća članu zadruge nakon prestanka članstva, koje može prestati na pisani zahtjev člana, financijska snaga i eventualno buduće ponašanje zadruge kao jedinog dioničara Etične banke ovise o volji njegovih članova. Stoga se ne može realno očekivati da će zadruga kao jedini dioničar moći osigurati stabilno i dugoročno poslovanje banke u skladu s propisima.“
ZEF vjeruje da će podnošenjem novog zahtjeva naći zajednički jezik kako bismo dobili 100 posto hrvatsku banku u vlasništvu svojih klijenata.
A dok banka ne dobije zeleno svjetlo, članovi rade i na drugim projektima – pružaju računovodstvene usluge s fokusom na zadruge, kreiraju elektronički novčanik (eWallet) koji bi služio za plaćanje unutar same Zadruge. Pokrenuli su i program mikrozajmova za društvene poduzetnik, a razvili su jedini uređeni program predfinanciranja LAG-ova (Lokalne akcijske grupe) te plasirali više od milijun kuna u programe ruralnog razvoja.
Svjedoci smo da malim i srednjim poduzetnicima trebaju olakšice i podrška u poslovanju. Iskreno se nadamo da bi im otvaranje Etične banke moglo pomoći barem u jednom segmentu poslovanja te da će se time potaknuti zapošljavanje i zdraviji razvoj gospodarstva za kojim vapimo.
.
