Svaka treća žena u Hrvatskoj doživjela je neki oblik nasilja, a Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama gorak je podsjetnik na to koliko je još potrebno koraka da bi ovaj gorući problem bio iskorijenjen
Kao Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama odabran je 25. studenog, u znak sjećanja na sestre Mirabal koje je 1960. godine u Dominikanskoj Republici brutalno dao ubiti diktator Rafael Trujillo. Nasilje nad ženama najrašireniji je oblik ugrožavanja temeljnih ljudskih prava, no, ipak, najveći broj nasilja ostaje neregistriran. Žene se nerado odlučuju prijaviti nasilnika, najčešće zbog straha od izazivanja nasilnika i uzrokovanja još težeg nasilja, ekonomske ovisnosti, niske razine samopouzdanja, mišljenja kako joj ionako nitko ne može pomoći.
Razloge tome možemo pronaći u nejednakosti u pristupu i ostvarenju ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava što dalje, pridonosi negiranju osobne autonomije žena i nedostatku ženskog osnaživanja. Porazno je Izvješće UN-a koje navodi kako je polovica svih ubijenih žena stradalo od ruke svojih sadašnjih ili bivših partnera, dok je svaka treća žena jednom u životu doživjela tjelesno ili seksualno intimno nasilje od strane partnera.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Pandemija koronavirusa dovela je do porasta nasilja u obitelji, a prema podacima Ureda pravobraniteljice za ravnopravnost spolova iz ožujka 2021. godine, tijekom pandemije nastupio je značajan porast nasilja u obitelji kaznene prirode, žene su i dalje, u velikoj većini, žrtve nasilja u obitelji. U posljednje dvije godine broj femicida (ubijenih žena) veći je za 50 posto u dva ključna parametra – u broju ukupno ubijenih žena i u broju žena ubijenih od strane intimnih partnera.
U prošloj godini ubijeno je 19, u 2019. godini devet, a u osam mjeseci ove godine osam žena. U 2020. prijavljeno je čak 1578 kaznenih djela nasilja u obitelji što je za 39,2 posto više u usporedbi s 2019. godinom kada je bilo zabilježeno 1.134 takvih djela. Na sve ove podatke treba nadodati određen postotak neprijavljenih zločina koji ostaju skriveni iz različitih razloga – sram, patrijarhalna sredina, strah od stigmatiziranosti, posebice kad je riječ o seksualnom nasilju.
Borba za ženska prava – dug put
Ženska povijest je povijest duge borbe, koju su većim dijelom oblikovali muškarci, a nasilje je često bilo alat dominacije i eksploatacije. S razvojem feminističkog diskursa, rasla je društvena svijest o učestalosti muškog nasilja nad ženama te su identificirani i istraživani „novi“ oblici i tipovi viktimizacije žena. Tako su Ujedinjeni narodi, nakon skoro stogodišnje aktivističke borbe, 20. prosinca 1993. godine usvojili Deklaraciji o ukidanju nasilja nad ženama (tzv. DVAW6 ). Naime, u njoj se napominje kako je nužno prepoznati da nasilje nad ženama predstavlja manifestaciju nejednakih odnosa moći između muškaraca i žena kroz čitavu povijest koji su doveli do dominacije muškaraca nad ženama, diskriminacije žena i sprečavanja progresa žena u društvu. Ističe se, također, kako je nasilje nad ženama jedan od ključnih društvenih mehanizama kojim se žene dovode u podređen položaj u odnosu na muškarce.
Na tom tragu, na domaćem terenu, prateći trendove kretanja u svijetu, Hrvatska je, kao punopravna članica Europske unije, 2018. godine potpisala Konvenciju Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji – u nas poznatija i kao Istanbulska Konvencija, što je izazvalo veliku buru u javnosti.
Istini za volju, sve su konvencije i deklaracije mrtvo slovo na papiru, ako ih se ne provodi u praksi, i to je krucijalan trenutak koji žene često sprječava u prijavljivanju nasilja – osjećaj nedovoljne zaštićenosti od strane institucija te manjak povjerenja u iste. U tom zatvorenom krugu se često događa da žene i kad odluče prijaviti nasilnika taj isti ne bude adekvatno kažnjen ili pak bude minimalno osuđen za nedjelo, što izaziva frustraciju i gorčinu.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Ipak, ono što ohrabruje i budi nadu u bolje sutra je osnivanje i osnaživanje raznih neprofitnih organizacija civilnog društva koje, prvenstveno u borbi za ženska prava, aktivno pružaju zaštitu, podršku, savjetovanje te promiču rodnu ravnopravnost i traže jednake mogućnosti za sve u svim sferama.
Dubinski se obrasci sporo mijenjaju, pa je stoga potrebno preoblikovati moderno društvo – ni jedna revolucija, ni jedan zahtjev za ravnopravnošću do sada nije izborio ravnopravnost među spolovima. Možda obilježavanjem ovakvog dana nećemo spasiti svijet, ali ako ovo znači wake-up call za barem jednu ženu – onda smo mnogo napravili.
Ako ste vi ili netko iz vaše okoline doživjeli neki oblik nasilja, na sljedećoj poveznici nalaze se brojevi za savjetodavnu ili hitnu pomoć.
Foto: Instagram
