Jeste li znali da naša koža stari na čak devet različitih načina? Otkrivamo na koji način možete prepoznati ova nepoćudna djelovanja i, ono još važnije, na koji način možete spriječiti ili barem ublažiti loše posljedice
Iako terminanti-ageing polako gubi na značaju, a u beauty rječniku sve češće nailazimo na pojam pro-ageing, naravno da svaka žena želi što više ublažiti znakove starenja kože i što dulje zadržati mladolik izgled. Ispitivanja su tako pokazala da, iako i (vrlo) mlade djevojke često koriste preparate protiv starenja, osobito nakon pojave milenijalaca, njihova uporaba rapidno se povećava nakon napunjene 35. godine života. Međutim, činjenica je da zapravo vrlo malo nas zna što doista uzrokuje ovaj proces, kako se on ubrzava te što sve možemo učiniti kako bismo spriječili njegove posljedice.
Kolagen je glavni strukturni protein koji se nalazi u vezivnom tkivu i koji podupire kožu na način da je čini čvrstom i održava sjajnom. Ali, loša vijest je ta da se njegova količina u organizmu prirodno počinje smanjivati već nakon napunjene 20. godine života.
Tako dermatolozi objašnjavaju da svi procesi koji ubrzavaju gubitak i propadanje kolagena te sprječavaju nastanak novog zapravo dovode do (preuranjenog) starenja, i to ne samo kože. Stoga je sada pravo vrijeme da upoznate devet “kradljivaca” kolagena koji su glavni uzročnici ove pojave i načine na koje se s njima možete uhvatiti ukoštac.
Slobodni radikali
Iako vam ovo možda na prvu zvuči kao naziv neke nove političke stranke, riječ je zapravo o vrlo nestabilnim i aktivnim molekulama koje djeluju štetno na proteine u koži, masnoće (da, one su u ovom slučaju i više nego poželjne) te na sâm DNK stanica, što može uzrokovati boranje kože, a riječ je o najčešćem okidaču za ubrzano propadanje tkiva. Njihovo nastajanje uzrokuju brojne nezdrave navike kao što su izlaganje UV svjetlosti, nezdrava hrana, pušenje i stres.
Oksidativni stres
Iako proces oksidacije u drugom kozmetičkom kontekstu ima povoljne konotacije za mladolik izgled kože, kada se javlja oksidativni stres kao posljedica djelovanja slobodnih radikala koji doslovce kradu elektorne iz drugih, stabilnih molekula, to nije nikako dobro za kožu.
I u ovom slučaju najbolja pomoć su snažni antioksidasni koji sprječavaju ovu pojavu i onemogućuju uništavanje zdravih i vitalnih stanica, što za posljedicu ima sprječavanje nastanka finih linija na koži, njezinog ogrubljivanja i propadanja zdravog tkiva.
Upalni procesi
Riječ je o promjenama na koži koje su u većini slučajeva evidentne na prvi pogled, ali ih je zato, s druge strane, potrebno vremenski najdulje tretirati i liječiti kako bi se sanirale sve štetne posljedice, površinske, ali i one dubinske. Do akutnih i kroničnih upalnih procesa dolazi kada kožu ekstremno izlažemo uobičajenim “štetočinama” kao što su sunčevo zračenje, stres, junk-food te alkohol, ali i uslijed hormonalnih promjena. Kao posljedice se javljaju vidljive promjene u vidu crvenila, ljuštenja kože, erupcije (bolnih) akni ili rozaceje. Kod upalnih stanja mijenja se uobičajen način na koji koža svakodnevno (i po noći) funkcionira, a ove promjene prati i usporena proizvodnja te transport kolagena, što pojačava vidljive znakove starenja.
Glikozilacija
Da, čak i vaša koža može doživjeti pravi glikemijski šok. Kada u organizam unosimo pretjerane količine šećera, koža se ne može normalno nositi s time, zbog čega se mijenja način na koji ona već uvriježeno funkcionira. Unošenjem količine koja je veća od predviđenog dnevnog unosa stvaraju se štetni nusprodukti koji istovremeno uzrokuju pojavu mikroupala i onih kroničnih te smanjuju količinu kolagena, što znači da je to napad na kožu s dvije fronte. Posljedice su vidljive u obliku sporijeg transporta hranjivih i drugih ključnih tvari neophodnih za njezino pravilno funkcioniranje, što rezultira beživotnim i umornim izgledom kože te sivim tenom. Također, sve više ljudi iz struke smatra kako je ovo glavni uzrok nastanka celulita, a ne pretjeran unos masnoća.
Metilacija
Kada se naš organizam bori protiv stresa uzrokovanog toksinima, u njemu se odvija cijeli niz malih on-off procesa koji se u stručnim krugovima nazivaju metiliranje i demetiliranje. Kada je razina izloženosti stresu normalna, i ovi procesi se tako odvijaju.
Međutim, u trenucima kada izloženost negativnim utjecajima poput onečišćenja, alkohola i pogrešne prehrane dosegne alarmantnu točku, i oni se mijenjaju na način da jedan od njih postaje dominantan. Na taj način se uzrokuje neravnoteža, koja može rezultirati pretjeranom osjetljivošću kože koja zna reagirati i osipom te pojavom akutnih i kroničnih infekcija.
Mutacija DNK
Postoji jedna zgodna analogija koja uspoređuje naš DNK s WhatsAppom, koji svakoj stanici u tijelu šalje poruke o tome što trebaju raditi. Dok je organizam u normalnom stanju, sve funkcionira besprijekorno, međutim, već uobičajeni negativci kao što su pušenje, stres i UV zrake uzrokuju mikromutacije u strukturi DNK, što dovodi do “buke u komunikacijskom kanalu” i pogrešnog prenošenja poruka. Što smo više izloženi stresorima, to je i količina pogrešno odaslanih i primljenih poruka veća, što ima pogubno djelovanje na stanice kože koje ubrzano stare, a sve može dovesti i do stvaranja kancerogenih stanica.
Disfunkcionalna barijera
Koža se sastoji od nekoliko slojeva, a onaj prvi, najgornji, ima zaštitnu funkciju sprječavanja prodiranja toksina iz okoliša i bakterija koje uzrokuju infekcije u donje, dublje slojeve, kao i zadržavanja dobrih stvari kao što su voda i aktivne tvari te sprječavanje njihovog hlapljenja, odnosno, gubitka. Nažalost, s godinama ova obrambena barijera polako slabi, zbog čega koža sve slabije uspijeva zadržati vlagu i održati se na zadovoljavajućoj hidratantnoj razini. Kao da to nije dovoljno loše samo po sebi, još poražavajuće zvuči podatak kako to istovremeno rezultira smanjenjem razine kolagena. Ako tome dodamo i činjenicu da slabo hidratizirana koža izgleda loše sama po sebi, prognoze ne zvuče obećavajuće. Dobra vijest je ta da se ovaj proces može djelomično ublažiti na način da prestanemo koristiti preagresivna sredstva za čišćenje lica i uklanjanje šminke kao što su ona sa sulfatima i alkoholom te da piling lica ne radimo prečesto i kada to doista nije potrebno. Pomaže i smanjenje količine stresa kojoj smo izloženi, izbjegavanje prekomjernog izlaganja suncu i korištenjem što hladnije vode nauštrb one tople te, osobito, vruće.
Narušen kiselinski omotač
Svi mi imamo jednaku pH vrijednost kože i ona je prirodno blago kisela. To možemo najlakše zamisliti kao svojevrstan kiselkati omotač kojim je obložena koža i koji sadrži nekoliko različitih vrsta kiselina kao što su ona mliječna te masne i aminokiseline. On također čini dio zaštitne prirodne barijere koja štiti kožu od štetnih utjecaja iz okoliša i na taj način je čini mekom i podatnom na dodir. Narušavanjem prirodne razine kiselosti, primjerice, odabirom pogrešnog preparata za čišćenje, mijenja se njezina pH vrijednost, a samim time i oslabljuje obrambena funkcija. Još preciznije, kada narušimo ovaj kiseli omotač, on više ne može sprječavati utjecaj štetnih pojava pa bakterije, različite vrste alergena i drugi nepoćudni elementi uspijevaju pronaći sitne prolaze kako bi prodrli kroz kožu, gdje izazivaju lančani niz negativnih posljedica te uzrokuju upale, alergije i akne.
Oštećenja od UVA i UVB zraka
I, za kraj, nikako nemojte zanemariti jedne od najočitijih uzročnika starenja: naizgled vrlo slične, ali dijelom i poprilično različite UVA i UVB zrake. Na ova dva akronima vjerojatno će vas prvo upozoriti svaki dermatolog jer izazivaju pojavu fotostarenja, a o ozbiljnijim posljedicama da ni ne govorimo. Razlika među njima je ta što UVA zračenje prodire u dublje slojeve kože te uništava kolagen i, općenito, vezivno tkivo koje služi kao potpora koži, dok UVB zračenje izaziva oštećenja i promjene u DNK strukturi stanica, čime mogu izazvati kobna stanja poput raka kože. Ako koristimo zaštitna sredstva koja sadrže filtre za oba tipa zračenja te ako s njihovom uporabom započnemo što ranije, znatno smanjujemo pojavu mimičkih i drugih facijalnih bora, hiperpigmentacije te općenito lošeg stanja i izgleda kože.
Flash!
Ono što u organizam unosimo putem hrane itekako se odražava na naš izgled, a pomno odabrane namirnice mogu minorizirati štetne posljedice većine nabrojanih uzročnika njezinog starenja. Zbog toga je neophodno jednako pomno hraniti kožu iznutra i izvana.
Riba, osobito vrste kao što su skuša i losos, sadrže i više nego neophodne omega-3 masne kiseline koje ublažavaju upalne procese na koži, smiruju erupciju akni te pojačavaju prirodne zaštitne mehanizme kože, čineći je istovremeno elastičnom i savitljivom.
Orašasti plodovi poput badema i lješnjaka djeluju na sličan način jer su također bogati izvori masnih kiselina, ali i antioksidanata kao što su legendarni vitamin E (ne zovu ga uzalud vitaminom ljepote) i vitamin C pa je njihovo djelovanje višestruko.
Krumpir, ali i drugo voće i povrće poput mrkve ili dinje, sadrže beta-karoten koji u organizmu potpomaže sintezu vitamina A, čime se koža prirodno brani od sunca.
Brokulu bi iz brojnih razloga trebalo što češće stavljati na jelovnik jer su njezine blagodati brojne, a zbog bogatog udjela vitamina A i C te beta-karotena, između ostalog, štiti i od oksidativnih oštećenja.
Rajčice, uz agrume poput naranči i limuna, sadrže najveće koncentracije vitamina C, ali i likopen koji je poznat po djelotvornom protuupalnom svojstvu, kao i po poništavanju štetnih posljedica uzrokovanih svjetlošću. Zbog toga je sok od rajčice jedan od najpoznatijih prirodnih preparata za liječenje opeklina od sunca.
