Dok na televizijskoj i filmskoj sceni navigiramo neprestanom reciklažom postojećih priča u obliku rebootova i remakeova, književnost ostaje mjesto u kojem prioritet ima originalnost. Otkrivamo naslove koje ćemo uskoro imati priliku pronaći u knjižarama
Prošlu smo 2025. godinu završili moćnim proglašenjem novog Nobelovca, Lászla Krasznahorkaija, autora čiji opus desetljećima secira propadanje društvenog morala i civilizacije te smisao postojanja. Profit i viralnost vrtjeli su se, ipak, oko književnih zvijezda romantasyja, žanra koji iznjedrava najpopularnije knjige posljednjih godina i stvara u klasičnom smislu književne zvijezde zbog kojih se stoji u redovima.
U domaćim su krugovima stasala originalna izdanja koja su napravila vidljiv odmak u ponudi – primjerice, u posljednjem tiskanom izdanju časopisa Grazia, u suradnji s više od 25 umjetnika, kulturnih radnika i zaljubljenika u čitanje, proglasili smo najbolje knjige godine među kojima su se našle i “Matija” Drage Hedla, “Politička povijest muške homoseksualnosti u socijalističkoj Jugoslaviji” Franka Dote i “Fikacija” Ivane Bodrožić.
Nove knjige u 2026.: koji nas naslovi očekuju u domaćim knjižarama
U 2026. na stranom će tržištu izaći noviteti prepoznatljivih autora poput Georgea Saundersa, Ann Patchett, Elizabeth Strout i Maggie O’Farrell. Kako će se ponuda mijenjati u hrvatskim knjižarama? U razgovoru s nakladnicima donosimo vam presjek prve polovice 2026. godine i otkrivamo nove prijevode internacionalnih te knjige hrvatskih autora koje ćemo uskoro imati priliku čitati.
Znanje
Slomljena zemlja, Clare Leslie Hall
Idealan odabir za obožavatelje “Palače od papira” i “Djevojke iz močvare.” U prijevodu Drage Štajduhara, roman “Slomljena zemlja” potvrđuje da najbolja ljubavna proza često nastaje upravo na rubu tragedije. Ova snažna književna drama smještena je u englesko farmersko selo, u kojoj se naizgled miran život raspada pod teretom potisnutih strasti i davno zakopanih tajni.
“Slomljena zemlja” roman je uzavrele strasti, nemogućih izbora i eksplozivnih posljedica
Opulentna saga prati Beth, suprugu farmera u ruralnoj Engleskoj, koja sa svojim mužem Frankom vodi miran, ali monoton život obilježen dubokom tugom nakon tragičnog gubitka sina Bobbyja. Njihovu krhku svakodnevicu narušava dolazak Gabriela Wolfea, Bethine prve ljubavi, zajedno s njegovim sinom. Povratak prošlosti ponovno budi potisnute strasti i otvara složen ljubavni trokut čije bi posljedice mogle biti pogubne. Sveobuhvatna, napeta ljubavna priča s tempom i obratima trilera, “Slomljena zemlja” roman je uzavrele strasti, nemogućih izbora i eksplozivnih posljedica.
Sorcieres, Mona Chollet
SORCIERES Mone Chollet “sjajna je, dobro dokumentirana” oda vješticama koju je napisala poznata francuska feministkinja, a u kojoj se vješticu prikazuje kao simbol ženskog pobunjeništva i neovisnosti pred mizoginijom i progonom. Stoljećima nakon zloglasnih lovova na vještice koji su poharali Europu i Ameriku, lik vještice i dalje izaziva snažnu fascinaciju – istodobno kao mračna figura popularne kulture i kao feministička ikona.
Provokativan i iznimno aktualan esej koji povezuje povijest, feminizam i suvremeni društveni kontekst
Sorcieres istražuje zašto se taj arhetip zadržao do danas te kako i dalje govori o strahu od ženskog znanja, slobode i moći. Ova knjiga inteligentan je, provokativan i iznimno aktualan esej koji povezuje povijest, feminizam i suvremeni društveni kontekst, pozivajući čitateljice i čitatelje na to da ponovno promisle o značenju riječi “vještica”. U prijevodu Stelle Frančišković, nakladnička kuća Znanje objavit će knjigu u prvoj polovici ove godine.
Orkanski visovi, Emily Brontë, novo izdanje
“Orkanski visovi”, bezvremenski roman Emily Brontë, dolazi u novom ruhu izdavačke kuće Znanje, u prijevodu nagrađivane Nedeljke Paravić. Ovaj mračan klasik svjetske književnosti već generacijama fascinira snažnim emocijama, strastima i nemirnim odnosima koji ne gube na aktualnosti.
“Orkanski visovi” i danas djeluju iznenađujuće suvremeno, podsjećajući na to zašto klasici nikad ne izlaze iz mode
Novo izdanje dolazi u idealnom trenutku. Upravo uoči filmske adaptacije Emerald Fennell, koja u kina stiže 15. veljače, a u glavnim ulogama prezentira Jacoba Elordija i Margot Robbie. Idealno je ovo ozračje za (ponovno) čitanje romana koji je obilježio povijest književnosti. “Orkanski visovi” i danas djeluju iznenađujuće suvremeno, podsjećajući na to zašto klasici nikad ne izlaze iz mode.
Hena com
Greenwood, Michael Christie
Početak godine obilježit će i međunarodni bestseler “Greenwood” mladog kanadskog autora Michaela Christieja. Roman je velebna obiteljska saga, nalik “Pačinku” Min Jin Lee, no ovoga puta protagonisti se ne bave “pačinko kockanjem”, nego su drvni magnati, duboko ukorijenjeni u prašume na zapadu Kanade.
Impozantna međugeneracijska saga proteže se cijelim 20 stoljećem i seže sve do nama bliske budućnosti
Da su šume ljekovite reći će vam i psiholozi i dendrolozi. No kakve su šume obiteljskih stabala – to propituje Michael Christie u svojem grandioznom romanu. Preciznošću bivšeg tesara Christie je istesao veličanstven roman o šumama i obiteljima. Ova impozantna međugeneracijska saga proteže se cijelim 20. stoljećem i seže sve do nama bliske budućnosti – od Velike depresije do Velikog odumiranja. Na pozadini eksploatacije prirodnih resursa čitatelji će se upustiti u napetu potragu za nestalim novorođenčetom, pratiti pothvate zelenih aktivista i zaći duboko u intimnu povijest imućne obitelji. Greenwood je napisao roman koji diše i koji će ljubiteljima epskih saga, kao i svima onima koji šume i prirodu nose u duši, ponuditi snažno čitateljsko iskustvo.
Yoko Ogawa, Policija sjećanja
Yoko Ogawa istaknuta je i nagrađivana japanska spisateljica te autorica uspješnica u Japanu i izvan njega. Hrvatski će čitatelji u 2026. imati priliku čitati i prijevod “Policije sjećanja”, romana koji je dobio brojne pohvale i bio u finalu nagrade International Man Booker. Opsjednuta sjećanjem, nadzorom i krhkošću identiteta, Ogawa ispisuje djelo koje istodobno djeluje kao parabola i kao intimna drama. “Policija sjećanja” vodi nas na bezimeni otok na kojem je zaborav zakon. Predmeti nestaju, sjećanja se brišu, a Policija sjećanja bdije nad poretkom u kojem je opasno pamtiti i sjećati se, a pitanja su nepoželjna.
Opsjednuta sjećanjem, nadzorom i krhkošću identiteta, Ogawa ispisuje djelo koje istodobno djeluje kao parabola i kao intimna drama
Dok se svijet polako prazni od ljudi, stvari i pojava, mala skupina – pokušava sačuvati ono što ne smije nestati. No može li troje ljudi, skrivenih na rubu sustava, doista pružiti otpor autoritarnom režimu koji počiva na zaboravu? To se pitanje provlači do samoga kraja, u romanu koji ostaje s nama dugo nakon čitanja.
Miss Sarajeva, Inela Nogić
S uzbuđenjem i nestrpljenjem očekujemo knjigu koja će zasigurno pobuditi regionalni interes. Riječ je o autobiografskoj prozi “Miss Sarajeva Inele Nogić”. “Miss opkoljenog Sarajeva” titula je koja je Ineli Nogić dodijeljena 1993. godine; izbor je održan u podrumu usred granatiranja, a ona je umjesto lente držala transparent s porukom “Ne dopustite im da nas ubiju”.
Otkriva ono o čemu se najviše šuti: kako rat mijenja ljude, kako se dobročinstvo pretvara u predstavu i koliko može boljeti licemjerje onih koje smo gledali kao spasitelje
Kao Miss Sarajeva i lice iz spota za istoimenu pjesmu grupe U2, autorica nas vodi kroz osobno i potresno putovanje – od predratne sigurnosti do prvih dana opsade, od titule koja joj je zauvijek promijenila život do svjetskih modnih pista, ljubavi i razočaranja. Istodobno otkriva i ono o čemu se najčešće šuti: kako rat mijenja ljude, kako se dobročinstvo ponekad pretvara u predstavu i koliko može boljeti licemjerje onih koje smo učili gledati kao spasitelje.
Profil
U potrazi za vlastitim putem, Malala Yousafzai
Malala Yousafzai, najmlađa dobitnica Nobelove nagrade u povijesti tog prestižnog priznanja, napisala je ove nevjerojatno iskrene i nježne memoare prožete humorom kako bi se osvrnula na svoje burno odrastanje te kako bi djevojke i žene diljem svijeta potaknula da hrabro i nesputano kreiraju svoje živote usprkos svim preprekama.
Malala prati svoj put od samotne srednjoškolke do nepromišljene studentice, a zatim mlade žene pomirene sa svojom prošlošću
Njezini memoari “U potrazi za vlastitim putem” govore o prijateljstvu i prvoj ljubavi, o tjeskobi i samootkrivanju. U ovoj knjizi, u hrvatskom prijevodu Saše Stančina, Malala prati svoj put od samotne srednjoškolke do nepromišljene studentice, a zatim mlade žene pomirene sa svojom prošlošću. Kroz iskrene, često neuredne trenutke poput teških prolazaka na ispitima, tulumarenja, ali susreta s ljubavlju svog života, Malala nas podsjeća da pravi uzori nisu savršeni – oni su samo ljudi.
Od čega bute vi umrli?, autorice okupljene oko udruge Nismo same
Tko preživi, pričat će! Koliko smo puta samo s lakoćom izustili ovu rečenicu u svakodnevici, a da nismo pomislili koliko su uistinu herojske njezine konzekvence i da možda baš nekog od nas čeka uloga pripovjedača ili pripovjedačice o proživljenom i preživljenom iskustvu na kojem nam drugi nimalo ne zavide. Ideja za ovu knjigu proizašla je iz susreta na književnom klubu udruge ”Nismo same” kad su u razgovoru ugodnom o književnosti, spontano počele nicati priče vezane za iskustvo borbe sa zloćudnom bolesti raka dojke. Iskustva pretočena u priče i priče veće od života stvorili su posebnu atmosferu povezanosti, smijeha i suosjećanja te je postalo jasno što je potrebno napraviti.
U ovim pričama nema mistifikacije ni samosažaljenja, nema patetike ni kiča
Priče, pjesme i sjećanja okupljeni u ovoj knjizi govore o borbi sa zloćudnom bolešću na jedan sasvim ogoljen, iskren, autentičan i duhovit način. Svaki od tekstova u ovoj knjizi smješta svoje iskustvo u svakodnevicu, često puta sivu, okrutnu i banalnu koja ostaje scenografija naših života i kad nam se događaju iznimne stvari. Ali u ovim pričama nema mistifikacije ni samosažaljenja, nema patetike ni kiča. Priče su to o iskustvu straha, užasa, tjeskobe, gubitka i borbe kroz koje kapa iskrena nježnosti i iskri ljekoviti humor.
Univerzalnost, Natasha Brown
Na napuštenoj farmi u Yorkshireu, skupina hippie anarhista nastanila se kako bi izgradila novo društvo. Kad njihovog vođu brutalno pretuku zlatnom polugom, ambiciozna mlada novinarka kreće u otkrivanje istine koja stoji iza napada. Dugačak izvještaj koji piše postaje viralan, no ima li u priči više nego što se čini na prvi pogled?
Autorica Natasha Brown proglašena je jednom od najzanimljivijih mladih britanskih spisateljica od koje se puno očekuje
Ovaj sjajan, britak i inteligentan satirički roman mlade britanske spisateljice Natashe Brown, koji je bio u izboru za prestižnu nagradu Booker 2025. godine, raspetljava kaotične posljedice tog izvještaja kroz perspektivu svakog od ključnih aktera misterija: samosažaljivog bankara, proračunate kolumnistice, vođe kulta koji gaji velike snove i bjegunca koji nema što za izgubiti. Ovaj je roman zamršena priča o medijima, klasi, moći i istini. Probijajući se kroz buku i nered, brzim izmjenama pripovjedača, autorica Natasha Brown, proglašena jednom od najzanimljivijih mladih britanskih spisateljica od koje se mnogo očekuje, vješto raspetljava zablude i dosege suvremenoga društva te besmislenih kulturnih ratova. Roman je na hrvatski prevela Hana Samaržija.
Oceanmore
Gluha nota, Elvis Bošnjak
Maša, Ruskinja i hrvatska glumica, otišla je u posjet Baki i Djedu u ukrajinski grad Černihiv, i zaglavila jer upravo je počela ruska invazija i grad je opkoljen. Režiser Pacov očekuje je u Splitu na prvim probama predstave “Rat i mir”.
“Gluha nota” roman je o ljubavi, o njezinim manifestacijama i definiciji koja vječno izmiče, o mržnji, žrtvi i herojstvu, o ratu i miru
Ona i njezin stalni partner, i fatalni fiktivni ljubavnik, Alen, trebaju igrati Natašu Rostovu i Andreja Bolkonskog. Alen kreće po Mašu… “Gluha nota” Elvisa Bošnjaka roman je o ljubavi, o njezinim manifestacijama i definiciji koja vječno izmiče, o mržnji, žrtvi i herojstvu, o ratu i miru. Ali i o kazalištu i umjetnosti u ratu, o mnogim velikim i trajno aktualnim pitanjima, a još i više o potrazi za odgovorima na njih mišlju, riječju, dijelom i propustom, kako piše Kruno Lokotar.
Francis, Nancy Huston
Kao dijete u Girardotu, u Kolumbiji, Rubén je više volio svijet žena. Kao tinejdžer seli se u Bogotu, postaje žena i počinje se prostituirati. Nakon tranzicije, odabire ime grada i zemlje gdje se odlučila nastaniti – u Parizu, i tako zauvijek postaje Francia.
Roman nade i opstanka, ali i kaleidoskopski portret suvremenosti
Francia je velikodušna, fascinantna, žena, puna strasti, borbena, ona mora dati sve što ima da preživi i pomogne svojoj obitelji. Između snage i lucidnosti, nasilja i predanosti, nježnosti i nade, njezina se priča odvija u mahnitom ritmu jednog od njezinih radnih dana… Roman nade i opstanka, ali i kaleidoskopski portret suvremenosti, stiže u prijevodu Željke Somun.
Audicija, Katie Kitamura
U ovom psihološkom trileru, neimenovana glumica iz New Yorka priprema se za novu kazališnu ulogu kad joj priđe mladić po imenu Xavier tvrdeći da je njezin sin – što u njoj izazove niz sumnji i unutarnjih previranja. Kako se njihova veza razvija, granice između stvarnosti i mašte sve se više zamagljuju, a uloga koju igra na sceni počinje odražavati i njezine privatne dvojbe.
Roman koji je ušao u uži izbor za Bookerovu nagradu 2025.
Kitamura dovodi u pitanje granice između stvarnosti i uloga koje u njoj igramo – kako na kazališnoj pozornici tako i u osobnim odnosima. Roman je ušao u uži izbor Bookerove nagrade 2025., a na hrvatski ga je prevela Vlatka Valentić. Katie Kitamura američka je spisateljica i novinarka. Autorica je pet romana, među kojima su “The Longshot”, “Gone to the Forest”, “A Separation”, “Intimacies” i “Audicija”.
Petrine knjige
Đavolje stablo, Jerzy Kosinski
“Besprijekorno… Moćan i važan glas koji bogatstvu modernog romana pridodaje nešto vitalno”, piše The Times o romanu Jerzyja Kosinskog. Jonathan Whalen posjeduje sve što novac može kupiti; bogatstvo, moć, žene… Sav luksuz New Yorka nadohvat mu je ruke, no kad se iza blještavila otkrije praznina, njegov savršeni život počinje se raspadati.
Surov, iskren i zavodljivo mračan, pravi klasik američke proze koji otkriva koliko je tanka granica između uspjeha i samouništenja
U bijegu od samog sebe Whalen tone u svijet poroka, brzih užitaka i opasnih odluka tražeći smisao koji mu stalno izmiče. “Đavolje stablo” Jerzyja Kosińskog roman je o padu i iskupljenju, o čovjeku koji se usudi pogledati u ponor vlastite duše. Surov, iskren i zavodljivo mračan, ovaj klasik američke proze otkriva koliko je tanka granica između uspjeha i samouništenja.
Knjiga u ratu, Andrew Petegree
Mao Ce-tung bio je knjižničar. Staljin je objavljivao poeziju. Evelyn Waugh služio je kao komandos, prije nego što se povukao da bi napisao “Povratak u Brideshead”. Otkako je započelo moderno ratovanje, knjige su se često nalazile na prvoj crti bojišnice.
Fascinantna i dinamična priča o knjigama u vremenu sukoba.
U djelu “Knjiga u ratu” cijenjeni povjesničar Andrew Pettegree istražuje iznenađujuće načine na koje je pisana kultura – od turističkih vodiča i znanstvenih radova do Bigglesa i Anne Frank – oblikovala, ali i bila oblikovana golemim sukobima modernog doba. Od Američkoga građanskoga rata do invazije na Ukrajinu, knjige, pisci i čitatelji odlazili su u rat – postajući pritom smrtonosna oružja, ali i naši najuvjerljiviji argumenti za mir. Propaganda, fikcija, špijuni i cenzura: “Knjiga u ratu” fascinantna je i dinamična priča o knjigama u vremenu sukoba.
Ognjena zemlja, Sylvia Iparraguirre
Godine 1865. glasnik dostavi pismo britanskog Admiraliteta bivšem englesko-argentinskom pomorcu Johnu Guevari, koji sada živi povučenim životom u Patagoniji. Zamoljen je da svjedoči o britanskoj ekspediciji u Ognjenu zemlju u kojoj je sudjelovao 1829. godine i o svemu što zna o izvjesnom Jemmyju Buttonu. Guevara odmah počinje pisati odgovor u kojem prepričava priču o ekspediciji i njezinim tragičnim posljedicama, ali i analizira vlastiti život. Pokazalo se da je Jemmy Button jedan od četvero domorodaca koje je kapetan uzeo kao taoce, s ciljem da ih se obrazuje u Londonu, a potom vrati u rodnu zemlju kako bi prenijeli kulturu i civilizirali ostatak plemena. Guevari dodjeljuje brigu o njima dok ne stignu na odredište.
Epistolarni roman koji prikazuje moć susreta dvoje ljudi iz različitih svjetova
Mornar uskoro upoznaje Indijance bolje od bilo koga drugog i sprijateljuje se s Jemmyjem Buttonom. Epistolarni roman “Ognjena zemlja” priča je o dvojici muškaraca različita podrijetla u kojem se vješto isprepleće životna sudbina pripovjedača, bivšeg mornara, koji je nezakoniti sin španjolsko-kreolske majke i oca Engleza, sa sudbinom Indijanca iz plemena Yámana. Autorica pritom nimalo ne idealizira “divljaka” kao “plemenitog” niti ga demonizira, nego ga kao ljudsko biće stavlja u autentičan kontekst svijeta koji se mijenja nakon dolaska europskih osvajača. Istodobno, u romanu se kritički sagledava europski stav prema drugim kulturama, posebice prema onima koje se čine primitivnima.
V.B.Z.
Prevara, Zadie Smith
Od književnih krugova viktorijanskog Londona do plantaža šećerne trske na Jamajci, Zadie Smith plete priču koja povezuje komično i tragično, bogate i siromašne, slobodne i porobljene. Godina je 1873. – Eliza Touchet rođakinja je i domaćica nekoć slavnog, a sada posrnulog romanopisca Williama Ainswortha. Ona je žena mnogih interesa: književnost, pravda, abolicionizam, njezin rođak, njegova žena, ovaj i onaj svijet. No ona je i skeptik. Sumnja da njezin rođak uopće ima talenta, ali i da je njegov uspješni prijatelj Charles Dickens onakav kakvim se predstavlja. Andrew Bogle odrastao je u ropstvu na plantaži Hope na Jamajci.
Roman o istini i fikciji, Jamajci i Britaniji, laži i autentičnosti
On zna da svaka gruda šećera ima ljudsku cijenu. Bogle je glavni svjedok na “suđenju Tichborne” koje zaokuplja gospođu Touchet i cijelu Englesku. U svojoj potrazi za “pravdom” na sudu navodni Sir Tichborne privlači obožavatelje koji vjeruju da govori istinu. No u svijetu licemjerja razlučiti što je istina, a što laž, iznimno je složen zadatak… Utemeljen na povijesnim događajima, “Prevara” je roman o istini i fikciji, Jamajci i Britaniji, laži i autentičnosti. Prošaran je transkriptima sa suđenja, crticama života iz viktorijanske Engleske i tamošnjih književnih i aristokratskih krugova, bolnim prikazom života robova na Karibima u 19. stoljeću.
Mini horor, Barbi Marković
Romani Barbi Marković i druge proze britki su, zaigrani i duhoviti, usput precizno adresirajući plejadu gorućih tema jednako vlastite generacije i našeg vremena. Jedna od takvih priča svakako je i “Mini horor”. Mini i Miki par su koji je zakoračio u srednje godine i svoj srednjoklasni austrijski život živi, kao i toliki drugi, između nužnih posjeta IKEA-i, beskonačnog bindžanja serija nakon sve predvidljivijih tuluma, profesionalnih dilema i burnoutova, osobnih trzavica i izleta koji bi trebali popraviti stvari.
Priča koja secira jednu generaciju i goruće teme našeg vremena
Različitost njihove perspektive, osim one rodne, presudno boji Minina imigrantska pozadina. Ta “nesumjerljivost” oslikana je u nizu urnebesnih svakodnevnih i posve neočekivanih scena, camp estetikom koja nosi očiti stripovski pečat, s realiziranom metaforom kao specifičnim, do bubble-gum groteske napuhanim postupkom. Minina udaljena obitelj, naime, povlači je na dno sasvim doslovno, a njezina sestrična Jennifer mesožderno je čudovište. Samo “integracija”, čini se, barem načas može spasiti Mini.
Burma Sahib, Paul Theroux
“Burma Sahib” snažan je roman koji prati mladog Erica Blaira tijekom godina službe u britanskoj kolonijalnoj policiji u Burmi. Uhvaćen između autoriteta koji mora provoditi i sve dublje odbojnosti prema sustavu kojem služi, Blair postupno razotkriva prazninu i nasilje imperijalne moći.
Inteligentna je knjiga o buđenju savjesti, gubitku iluzija i cijeni drukčijeg, iskrenog pogleda na svijet
Svakodnevica Carstva, lišena heroizma, pokazuje se kao niz moralnih kompromisa, rutinske okrutnosti i osobne degradacije. Paul Theroux precizno i bez uljepšavanja prikazuje trenutak u kojem se Eric Blair počinje pretvarati u Georgea Orwella, oblikujući se kao pisac i neumoljivi kritičar vlasti. Roman secira kolonijalizam iznutra, kao mehanizam koji izjeda i potlačene i one koji ga održavaju. “Burma Sahib” inteligentna je knjiga o buđenju savjesti, gubitku iluzija i cijeni drukčijeg, iskrenog pogleda na svijet.
Naklada Ljevak
Prokleti muškarci, Andrev Walden
“Jednom sam imao sedam očeva u sedam godina. Ovo je priča o tim godinama. Ako nešto zvuči izmišljeno, možete biti sigurni da je istina.” Božić je 1983. kad sedmogodišnji dječak po imenu Andrev saznaje da njegov otac nije njegov otac. Onaj pravi živi u dalekoj zemlji i ima dugu crnu kosu.
Prvijenac Andreva Waldena divlja je priča o odrastanju u ruševinama pokreta ’68.
Kao Indijanac, kaže majka, pokazujući na lakat kako bi dječak razumio. Dječak urla iznutra, to je najbolja stvar koju je ikad čuo. Osjeća se kao da je dječak iz knjige o dječaku koji saznaje da je njegov otac kralj čarobne zemlje. Čini se kao da će duh doći da ga odvede tamo. Ali ne dolaze duhovi, samo novi očevi koji nisu njegovi. Hvaljen debitantski roman Andreva Waldena divlja je priča o odrastanju u ruševinama pokreta ’68.
Crni rujan, Sandro Veronesi
Naslov Veronesijeva novog romana “Crni rujan” može se čitati na dva načina: kao opća oznaka nečijega privatnog rujna obilježenog nesrećom i kao ime palestinske terorističke organizacije koja je počinila masakr izraelskih sportaša na Olimpijskim igrama 1972. u Münchenu. Oba su čitanja točna.
Priča o sportu, glazbi, stripovima, književnosti, o pubertetskoj ljubavi, odrastanju i obitelji istovremeno je priča o zločinima, uništenim životima i političkim makinacijama
Veronesi je ispisao roman u kojem se privatne sudbine neumitno isprepleću s povijesnim zbivanjima, s makropoviješću važnih političkih potresa i previranja te s mikropoviješću kulture i svakodnevice. Priča o jednom ljetu 12-godišnjeg dječaka ujedno je priča o Italiji i svijetu 1972. godine. Priča o sportu, glazbi, stripovima, književnosti, o pubertetskoj ljubavi, odrastanju i obiteljskim odnosima istovremeno je priča o strašnim zločinima, uništenim životima i političkim makinacijama. Takvo uklapanje privatnih života u povijesni kontekst za Veronesija je prokušan postupak i on je ponovno pokazao da je majstor u tkanju gdje je potka pojedinačna sudbina, a osnova povijesna zbilja.
Sve je osobno, Helena Sablić Tomić
U knjizi eseja “Sve je osobno” prikazat će se pedesetak knjiga suvremenih hrvatskih pisaca (I. Šojat, D. Katunarić, J. Pintarić, T. Tulić, I. Prtenjača, D. Hedl, Z. Ferić, M. Jergović, B. Čegec, K. Novak, J. Mlakić…) koje će biti povodom za razmišljanja o mjestima, načinima, oblicima i trenucima čitanja, o okusima i mirisima koji se šire oko neke knjige.
Intrigantna anatomija čitanja, recepcije i reprezentacije književnog djela i drugih tekstova
Preporučit će se koje knjige trebaju čitati oni koji su tužni, koji se vole ili su sretno zaljubljeni, ljubomorni, razočarani, znatiželjni… Britko napisani, duhoviti, transparentni i diskurzivno nepretenciozno napisani eseji u knjizi “Sve je osobno” u svakom pogledu će ponuditi intrigantnu anatomiju čitanja, recepcije i reprezentacije književnog djela i drugih tekstova.
Fraktura
Gromova djeca, Snježana Banović
Roman “Gromova djeca” Snježane Banović portretira svijet kazališne škole kao jedinstven mikrokozmos društvenih, političkih i kulturnih previranja u poslijeratnoj Hrvatskoj. Pripovjednu okosnicu čini Ivek, dugogodišnji portir škole i njezin tihi kroničar, čije bilješke i promatranja otvaraju vrata u svakodnevicu institucije, istodobno otkrivajući intimnu i povijesnu dimenziju njezina postojanja.
Roman koji je puno više od priče o jednoj školi – on je metafora o društvu u cjelini, o pritiscima i otporima, o nadi i razočaranju, o trajnoj borbi umjetnosti i pojedinca protiv ideoloških i institucionalnih okova
Roman ne zazire od prikaza najmračnijih strana institucije: u liku profesora Volpija, počinitelja seksualnog nasilja, Banović istražuje pitanje korupcije i zloporabe moći, dok Uplašena, talentirana, ali slomljena glumica postaje simbol potlačenih i izgubljenih potencijala. Posebno je upečatljiv profesor Humski, svjedok i most između generacija, čiji lik zatvara krug povijesti škole. Roman “Gromova djeca” puno je više od priče o jednoj školi – on je metafora o društvu u cjelini, o pritiscima i otporima, o nadi i razočaranju, o trajnoj borbi umjetnosti i pojedinca protiv ideoloških i institucionalnih okova. Snježana Banović ovim djelom potvrđuje status autorice koja jednako suvereno barata povijesnim činjenicama i književnim jezikom, stvarajući kompleksan i dojmljiv roman suvremene hrvatske književnosti.
Silom domaćica, Eda Vujević
Zbirka proznih zapisa “Silom domaćica” Ede Vujević duhovito i pronicljivo bilježi svakodnevicu obiteljskog života tijekom pandemije. Središte narativa čini mala, karikaturalno uobličena obitelj: pripovjedačica, njezin suprug Zakoniti i Kraljica Majka. Njihovi dijalozi i međusobni sukobi pretvoreni su u humoristične skice koje oslikavaju generacijske razlike, bračne nesporazume i svakodnevne prilagodbe izvanrednim okolnostima.
Knjiga je dragocjen podsjetnik na važnost humora i empatije, ali i dokaz da se iza male kućne scene može kritički sagledati cijela epoha
Bilo da je riječ o birokratskim zavrzlamama s Hrvatskom poštom, prepirkama oko kućanskih poslova ili pokušajima da se u izolaciji zadrži privid normalnog života, sve se prelama kroz ironiju i autoironiju. Rukopis Ede Vujević odlikuje spoj osobnog iskustva i društvenog komentara: iza šale i sarkazma krije se ozbiljna kritika neučinkovitih institucija, krhkog potrošačkog sustava i slabosti zdravstvenih i socijalnih mreža. Knjiga je dragocjen podsjetnik na važnost humora i empatije, ali i dokaz da se iza male kućne scene može kritički sagledati kompletna epoha.
Kolovoški ljudi, Sergej Lebedev
Roman “Kolovoški ljudi” Sergeja Lebedeva, u hrvatskom prijevodu Ive Alebića, snažna je pripovijest o obiteljskoj tajni, povijesnim traumama i kolektivnom pamćenju Rusije, koja u središte stavlja potragu za identitetom te njezinu preobrazbu u suočavanje s prošlošću jedne nacije. Pripovjedač romana otvara djedovu enigmu: čovjeka čiji život nosi tragove herojstva, ali i izdaje, žrtve i dželata, agenta i oportunista.
Majstorski spaja intimnu obiteljsku priču s političkim trilerom
Njegova baka Tanja, nekadašnja vojna bolničarka i kasnije radnica u sovjetskoj izdavačkoj kući, ostavila je bilješke pune nedorečenosti – gotovo kriptirane poruke koje potiču unuka na istraživanje. Pitanje koje ga progoni jest: tko je zapravo bio njegov djed i je li ljubav prema baki bila način preživljavanja u svijetu terora? Roman majstorski spaja intimnu obiteljsku priču s političkim trilerom te otvara univerzalna pitanja: može li se nacija ili obitelj osloboditi vlastitih duhova, ili ih je nužno priznati i naučiti s njima živjeti?
Foto: Instagram/Rayarux, PR, Amazon
