Sigurni smo kako nismo jedini bili u situaciji da su vrata hladnjaka puna raznih majoneza ili kečapa koje jednostavno nismo stigli potrošiti, ili da nam u ormariću stoji davno kupljen začin koji na kraju nismo koristili

Znamo da rok trajanja hrane ne mora nužno biti vezan za to je li ona sigurna za konzumaciju. No određene namirnice brže propadaju pa je važno znati koje bi svakako bilo bolje izbjegavati nakon isteka roka.

U većini slučajeva rok isteka hrane nije indikator da nakon tog datuma hrana postaje toksična, već ponajprije procjena proizvođača koliko dugo te namirnice mogu zadržati svoju kvalitetu i svojstva. Datumi koji su navedeni najviše ovise o tipu hrane (primjerice, radi li se o konzerviranim namirnicama) te koliko traje transport, kako se skladišti i kojim se tempom prodaje. Namirnice najčešće možemo konzumirati i nakon isteka roka prije nego postanu nesigurne za konzumaciju. Ono što nam u toj procjeni može pomoći jest da otkrijemo što zapravo znače različito navedeni datumi roka trajanja.

Što zapravo znače različite oznake trajanja

Najbolje upotrijebiti do: oznaka prikazuje okviran datum do kojeg bi namirnica u pitanju trebala biti u svojoj punoj kvaliteti, odnosno imati najbolji mogući okus i teksturu. Ovaj se datum ne odnosi na sigurnost hrane, pa tako određena namirnica nije automatski pokvarena kad taj dan prođe. Može, ipak, imati lošiju teksturu ili promijenjeni okus.

U vodiču Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva navedeno je kako: “Najbolje upotrijebiti do…” i “Najbolje upotrijebiti do kraja…” su navodi povezani s kvalitetom hrane i predstavljaju razdoblje u kojem se može očekivati da će hrana ostati u svojem optimalnom organoleptičkom stanju (izgled, miris, okus). Nakon isteka toga datuma mogu se očekivati promjene u okusu, mirisu, izgledu i/ili konzistenciji hrane, ali će hrana i dalje biti sigurna za potrošača, pod uvjetom da se čuvala prema uputama na ambalaži i da ambalaža nije oštećena te se kao takva može konzumirati još neko određeno vrijeme. Hrana se smije prodavati i distribuirati nakon isteka datuma minimalne trajnosti.”

Dodaju i da mi kao potrošači sami moramo odlučiti hoćemo li konzumirati hranu nakon isteka roka.

Upotrijebiti do: za razliku od prve oznake, ova oznaka komunicira upravo sigurnost hrane. Hrana se ne smije prodavati niti konzumirati nakon isteka datuma koji je naveden. Jedina je iznimka ako smo hranu prethodno zamrznuli jer se na taj način zaustavlja istek roka i ona se može naknadno odmrznuti i jesti. Ipak, važno je znati da se hrana mora zamrznuti, naravno, prije isteka tog roka.

Koju hranu možemo konzumirati nakon isteka roka, a koju ne

Pritom se referiramo na oznaku “najbolje upotrijebiti do”. Postoje namirnice koje su izdržljivije i traju dulje, ali i one s kojima vrijedi biti oprezan.

Najmanje je rizična konzervirana i smrznuta hrana, kao i nekuhana tjestenina, riža ili pahuljice. Sigurni su i med, ocat, brašno, kao i sušena leća ili grah. Možete sasvim opušteno jesi i bilo kakve krekere ili kekse, kao i većinu dodataka poput kečapa ili senfa.

Budite oprezniji s mekim sirevima koji su skloni razvijanju bakterija Listeria, Salmonella i E. coli. Isti je problem sa sirovim ili kuhanim mesom, koje izbjegavajte pripremati ili konzumirati nakon isteka roka. Dok smrznuto meso može stajati sigurno pohranjeno u hladnjaku i nekoliko mjeseci, sirovo ili kuhano meso izuzetno je podložno bakterijama. Listeria se lako razvija i na narescima i salamama, čak i kad su u hladnjaku, pa i njih pokušajte potrošiti prije isteka roka.

Foto: Pexels