Znate li onaj osjećaj kad vas dotakne inspiracija i ne postoji ništa što bi vas omelo u ostvarenju te jedinstvene ideje osim, možda, škara koje su se „skrile“ tko zna gdje ispod hrpe na vašem stolu? To se događalo i Ireni Gorše sve dok nije osmislila multifunkcionalnu pregaču za sve kreativce.
Ideja o pregači nastala je za vrijeme jedne lijepe i korisne edukacije o cvjetnom aranžiranju. Alat za rad s cvijećem – škare, žice, trake, kliješta, nožići, gubili su se ispod biljaka po stolovima. Vrijeme utrošeno za traženje alatki moglo se iskoristiti za izradu još kojeg aranžmana ili detalja. Pregače koje smo nosili na sebi štitile su nas od prljanja i tu je bio kraj njihovoj funkciji. Tako se rodila ideja o pregači u kojoj bi stajalo sve što je amateru ili profesionalcu potrebno za rad. Sav alat smješten je nadohvat ruke, u posebno osmišljenim pretincima ili džepovima, a osim što je praktična za upotrebu, pregača je od kvalitetnog materijala i stoga udobna. Tako o svojoj inovaciji – pregači za kreativce govori Irena Gorše. Pregača je njezina posljednja umotvorina i rukotvorina. „Uvijek sam se bavila kreativnim radom“, kaže Irena. „Ekonomski fakultet i završena Diplomatska akademija otvorili su mi vrata za posao u državnom, korporativnom i privatnom sektoru. Usavršavala sam se i na polju osobnog razvoja, volim raditi s ljudima. Uz sve, ostala sam kreativka koja voli stvarati rukama. Osobito volim biljke“, naglašava. Pregaču je originalno osmislila za cvjećare, ali pokazala se korisnom i vrtlarima, voćarima, vinogradarima, aranžerima i svim drugim aktivnim hobistima.
PREGAČA NA TESTU KOD TOMISLAVA I LEONA IZ DNEVNE DOZE BILJAKA
Tomislav Štrkalj i Leon Božić svoj hobi polako, ali sigurno pretvaraju u posao. Dnevna doza biljaka njihov je projekt koji ih uvodi u svijet mladih poduzetničkih zvijezda. Na svojim Instagram i Facebook profilima savjetuju i inspiriraju sve više pratitelja. Kako imaju sve više radionica, a i biljaka o kojima skrbe često traže i kupuju razni alat, pa i pregače. Ali, kaže Leon, one se ne uklapaju u njihov stil. „Najčešće se prodaju kuhinjske pregače koje nam u radu ne znače baš nešto. Kad radimo s biljkama obučemo starije traperice i majicu za koju nam nije žao ako se zaprlja“, kaže Leon. Pa im se ideja specijalizirane pregače svidjela toliko da su je odlučili isprobati. Testirali su je dok su uređivali agavu na jednom zadarskom privatnom imanju. Dok su „krotili“ oštre agavine krakove, pregača im je, kažu, pomogla. „Super mi je što je šivana u Kamenskom i potpuno je hrvatski proizvod, društveno odgovoran, a ne još jedan generički proizvod s police“ kaže Leon koji je u Dnevnoj dozi biljaka zadužen za društvene mreže i fotografiju. Tomislav, kojemu su biljke strast ocijenio je pregaču pa kaže: „Kad staviš kliješta, malu motiku, škare sve ima smisla, jer više nema kutije koju nosiš sa sobom. A nema ni pokidanog džepa zbog oštrih škara za živicu jer imaš pregaču u koju sve stane i sve funkcionira. Apsolutno ima smisla.“
URBAN JUNGLE
Ima smisla i njihov trud i rad koji ulažu u trend uzgoja biljaka među mladima. Mnoge tvrtke već su prepoznale rad Dnevne doze biljaka, pa i oni rado pomažu drugima. „Moraš raditi ako želiš uspjeti i to je pravilo za većinu nas pa nema potrebe da otežavamo jedni drugima. Surađivali smo s raznim tvrtkama, obrtima i ljudima koji se bave nečim i šire svoje znanje. To je poanta tržišta – da si ne zagorčavamo život nego da si ga olakšamo“, zaključuje Leon Božić.
PREGAČA ŠIVANA U UDRUZI „KAMENSKO“
U nastanku pregače nesebično su pomogli stručnjaci iz Udruge „Kamensko“. Irena Gorše krenula je u realizaciju svog nacrta upravo s tom udrugom u kojoj rade žene s neprocjenjivim znanjem, s višegodišnjim iskustvom izrade vrhunskih artikala. „Znala sam da ću kod njih naći pravi kutak za profesionalnu izvedbu ideje. Rezultatom sam bila prezadovoljna. Pregača je od prirodnog materijala, no dovoljno čvrsta i funkcionalna. Na kraju rada, sav alat pohranjen u pretincima pregače samo se smota i nosi, baš kao što profesionalni kuhar nosi svoje noževe“, pojašnjava Irena. Sve svoje sa sobom nosim. Od tuda i naziv Flora i mi – biljke i mi ljudi, zajedno za jedno: lijep suživot na planeti nam Zemlji.
