Znate li koliko je stresa previše za vas i kada vam tijelo kaže ‘dosta je’? Naučite prepoznati fizičke simptome stresa.
Stres utječe na sve nas. Možda ćete primijetiti napetost dok disciplinirate djecu, imate naporan dan na poslu ili jednostavno pokušavate rasporediti plaću. Stres je posvuda. I dok je malo stresa u redu – dio stresa je zapravo koristan – previše stresa može vas iscrpiti i čak uzrokovati fizičke simptome.
Prvi korak u kontroli stresa je znati pročitati poruke koje tijelo šalje, odnosno prepoznati fizičke simptome stresa. Ali prepoznavanje simptoma stresa može biti teže nego što mislite. Većina nas je toliko navikla biti pod stresom, da često ne primjećujemo poruke koje nam dolaze, ali trpimo dok se ne slomimo.
Što je stres?
Stres je reakcija tijela na štetne situacije – bile one stvarne ili rezultat naše percepcije svijeta. Kada se osjećate ugroženo, u vašem tijelu dolazi do kemijske reakcije koja vam omogućuje da djelujete i izbjegnete opasnost. Ova reakcija je poznata kao “bori se ili bježi” ili odgovor na stres. Tijekom reakcije na stres ubrzava vam se broj otkucaja srca, ubrzava se disanje, stežu se mišići, a krvni tlak raste. Spremni ste reagirati, zaštititi se.
Stres različitim ljudima znači različite stvari. Ono što kod jedne osobe uzrokuje visoku razinu stresa, drugu može ostaviti gotovo hladnom. Jednostavno rečeno, neki se ljudi bolje nose sa stresom od drugih. I nije svaki stres loš. U malim dozama, stres vam može pomoći da zadatke obavljate učinkovitije i lakše. Na primjer, stres je ono što vas tjera da pritisnete kočnice kako biste izbjegli udar u automobil ispred sebe. To je dobra stvar.
Naša su tijela dizajnirana da se nose s malim dozama stresa. Ali nisu spremna nositi se s dugotrajnim, kroničnim stresom bez loših posljedica.
Koji su fizički simptomi stresa?
Stres može utjecati na sva područja vašeg života, uključujući emocije, ponašanje, sposobnost razmišljanja i fizičko zdravlje. Nijedan dio tijela nije imun. Ali budući da se ljudi različito nose sa stresom, simptomi stresa mogu varirati. Fizički simptomi stresa mogu biti nejasni i isti kao oni uzrokovani medicinskim stanjima. Zato je važno o njima razgovarati sa svojim liječnikom.
Emocionalni simptomi stresa uključuju:
- Uznemirenost, frustracija i neraspoloženje
- Osjećate se preopterećeno, kao da gubite kontrolu ili morate preuzeti kontrolu
- Teško se opuštate i smirujete svoj um
- Loše se osjećate (nisko samopoštovanje) i osjećate se usamljeno, bezvrijedno i depresivno
- Izbjegavanje drugih
Fizički simptomi stresa uključuju:
- Niska energija
- Glavobolje
- Uznemireni želudac, uključujući dijareju, zatvor i mučninu
- Bolovi i napeti mišići
- Bol u grudima i ubrzan rad srca
- Nesanica
- Česte prehlade i infekcije
- Gubitak seksualne želje i/ili sposobnosti
- Nervoza i drhtanje, zujanje u ušima, hladni ili znojni dlanovi i stopala
- Suha usta i otežano gutanje
- Stisnuta vilica
Kognitivni simptomi stresa uključuju:
- Stalna briga
- Ubrzane misli
- Zaboravljanje i neorganiziranost
- Nemogućnost fokusiranja
- Loša procjena
- Pesimistične misli ili gledanje samo negativne strane
Kakve posljedice ostavljaju fizički simptomi stresa?
Malo stresa s vremena na vrijeme nije razlog za brigu. No stalni, kronični stres može uzrokovati ili pogoršati mnoge ozbiljne fizičke simptome. Osoba pod stresom može doživjeti ubrzan rad srca i povišen krvni tlak, što može dovesti do glavobolje i vrtoglavice. Također, stres može uzrokovati napetost mišića, bolove u trbuhu, mučninu i poremećaj sna. Mogući su i problemi s kožom poput osipa i akni. Imunološki sustav može oslabiti, čineći osobu osjetljivijom na infekcije. Često se javljaju promjene u apetitu, ali i probavni problemi. Osim toga, dugotrajni stres može imati ozbiljne zdravstvene posljedice, uključujući povećan rizik od srčanih bolesti i depresije.
Osim uobičajenih fizičkih simptoma, stres može izazvati manje poznate, ali značajne reakcije u tijelu. Neke osobe doživljavaju promjene u svom menstrualnom ciklusu, uključujući neredovite ili obilne mjesečnice. Također, stres može uzrokovati pojačano ispadanje kose, što se naziva telogeni efluvij. Osim toga, mogu se pojaviti problemi sa zubima, uključujući bruksizam ili škripanje zubima noću. Problemi s kožom poput svrbeža i ekcema često su povezani sa stresom. Stres također može utjecati na seksualno zdravlje, uz smanjenje libida i seksualnu disfunkciju. Svi ovi manje poznati fizički simptomi stresa naglašavaju složenu vezu između uma i tijela i važnost odgovarajućeg upravljanja stresom za cjelokupno zdravlje.
Takođe, karakteristično je da osoba pod stresom mijenja i ponašanje: više puši, manje jede ili jede prekomjerno, gricka nokte, lomi prste – ostavlja dojam nervoze na prvi pogled.
Kako da se borite sa stresom?
Stres je dio života. Najvažnije je kako se nosite s tim. Najbolje što možete učiniti kako biste spriječili preopterećenje stresom i zdravstvene posljedice koje s njim dolaze jest znati simptome stresa. Ako ste vi ili vaša voljena osoba svladani stresom, razgovarajte s liječnikom. Mnogi simptomi stresa također mogu biti znakovi drugih zdravstvenih problema. Vaš liječnik može procijeniti vaše simptome i isključiti druga stanja. Ako je za to kriv stres, liječnik vam može preporučiti terapeuta ili savjetnika koji će vam pomoći da se lakše nosite sa stresom.
Foto: Pexels
