Zašto iz prehrane ne smijete izbaciti masti ako želite izgubiti kilograme

Ljudi koji su na dijeti su u ratu s masnoćama jer ih se označava kao glavnog krivca za debljanje. No, je li stvarno tako? “Ne smijemo ništa demonizirati, već pokušati razumjeti ulogu svake vrste hrane kako bismo znali što one donose našem organizmu, jer uravnotežiti prehranu ne znači isključiti je iz prehrane”, kaže Nina Cohen Koubi, doktorica nutricionizma. “Lipidi su naša najveća rezerva energije. U slučaju nedostatka zbog posta ili bolesti, pa čak i u slučaju intenzivnog napora, igraju ulogu rezervnog kotača“, objašnjava nutricionistica. Dakle, što se događa u našem tijelu kada se ovaj rezervni kotač dobrovoljno ukloni?

Dijete za mršavljenje: Koji su rizici izbacivanja masnoća iz prehrane

Osim što stvaraju zalihu energije koja nam omogućuje pravilno funkcioniranje, lipidi su također potrebni za pravilnu strukturu naših staničnih membrana. “Ako, primjerice, prolaz glukoze dobro funkcionira, to je zahvaljujući fosfolipidima”, objašnjava Nina Cohen Koubi i dodaje da se “cerebralna fluidnost postiže zahvaljujući prolazu neurotransmitera koji olakšavaju lipidi i tako se izbjegavaju poteškoće koncentracije i učenja te poremećaji raspoloženja”. Isto tako, masti su neophodne za pravilan transport vitamina u našem tijelu. “Postoje takozvani vitamini topivi u mastima”, potvrđuje nutricionistica, napominjući da vitamine A, D, E i K možemo apsorbirati samo zahvaljujući masnoćama. “Neophodni za podmazivanje zupčanika našeg tijela, ovi nam vitamini osiguravaju imunitet, pravilan rad mrežnice, usporavaju starenje kože, prevenciju neurodegenerativnih bolesti i dobru proizvodnju spolnih hormona.”

Svaki lipid ima svoje prednosti za tijelo

Zbog svih ovih razloga, poželjno je ne lišavati se masti, čak ni u procesu mršavljenja. Međutim, znati kako prepoznati različite izvore i njihove različite doprinose vrlo je korisno za modeliranje naše prehrane prema našim osobnim potrebama. Nina Cohen Koubi objašnjava da postoje različite vrste masnih kiselina: zasićene, monozasićene i polinezasićene. Da bismo ih razlikovali, stručnjakinja objašnjava. “Prvi su čvrsti na sobnoj temperaturi”, počinje ona, prije nego što nabroji maslac, sir ili nareske. Druge su Omega-9, koje se nalaze u maslinovom ulju, orasima, pistacijama, “bile su na lošem glasu prije nego što se dokazalo da štite kardiovaskularni sustav”, podsjeća Nina Cohen Koubi.

Konačno, višestruko nezasićene su one koje se nazivaju esencijalnim masnim kiselinama jer ih tijelo ne može sintetizirati. “To su Omega-3, prisutne u masnoj ribi, lanenim i chia sjemenkama i neophodne za pravilan rad mrežnice i živčanog sustava, kao i Omega-6, prisutne u ulju od suncokreta i sjemenki grožđa.” No, iako su neophodne za očuvanje zdravlja, ove masnoće ne treba konzumirati u prevelikim količinama. Sve je stvar ravnoteže jer, primjerice, previše Omega-6 blokira djelovanje Omega-3 na naš organizam, upozorava nutricionistica.

Ali slobodno izbegavajte transmasne kiseline

Unatoč svemu, postoji jedna vrsta masnih kiselina koju je potrebno maksimalno ograničiti, a može se i potpuno izbaciti iz prehrane – transmasne kiseline. “Jako su štetni za naše zdravlje. To su masne kiseline koje koristi prehrambena industrija”, objašnjava Nina Cohen Koubi. Doista, takozvane transmasne kiseline sintetizirane su industrijskim procesima kao što je hidrogenizacija biljnih ulja, a nalaze se u čipsu, margarinu i slatkišima. Epidemiološke studije su pokazale da je prekomjerna konzumacija transmasnih kiselina povezana s povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti.