On je klasičan milenijalac, veliki foodie, a na YouTubeu možete pronaći njegove rap i hip-hop nastupe. Također je najizgledniji kandidat za gradonačelnika New Yorka, financijsko središte SAD-a. Zohran Mamdani najveći je aktualni fenomen američke politike

SAD se odavno ne predstavlja kao meka demokracije i prihvaćanja, no povratkom Donalda Trumpa u Bijelu kuću taj je smjer vidljiviji no ikad. I kako je onda baš u tom SAD-u, onom u kojem se prijeti deportacijama imigrantima, govori o posebnim pravilima za putovnice transrodnih osoba i busa se o prsa izjavama o testiranju nuklearnog oružja – jedan od najizglednijih kandidata za gradonačelnika New Yorka – Zohran Mamdani?

U takvim okolnostima, političar koji je tek proslavio 34. rođendan ima dvojno američko i ugandsko državljanstvo i prvi je kandidat za gradonačelnika New Yorka islamske vjeroispovijesti – jedan je od najizglednijih političkih pobjednika. U trenutku pisanja ovog teksta, Mamdani vodi u anketama s 25 posto prednosti u odnosu na Andrewa M. Cuoma. Službeni Election Day održava se 4. studenoga. Nakon Alexandrije Ocasio-Cortez i nedavno ubijenog Charlieja Kirka, Zohran Mamdani postao je najprepoznatljivije mlado lice američkog političkog miljea. 

“New kid on the block”

Milenijalac i progresivac, sve je što ne biste očekivali od Trumpove Amerike – nimalo orijentiran na establišment, potpuno fokusiran na svoje nove, mlade birače kroz digitalnu komunikaciju.

“There is a new kid on the block”, govori Justin Webb, britanski novinar i jedan od dugogodišnjih BBC-jevih urednika i suradnika. Da se Zohran Mamdani kandidirao za gradonačelnika bilo kojeg drugog grada, popratna bi pompa bila tiša. Međutim, New York je financijska jezgra SAD-a, najnapučeniji grad u Americi i pogon američke kulturološke i medijske industrije. Njujorške policije ima više nego belgijske vojske, grad zapošljava 300 000 ljudi i ima godišnje budžete oko 116 milijardi dolara, kako govori Anthony Zurcher, BBC-jev korespondent u SAD-u.

Mamdani je prvih sedam godina života proveo u Ugandi, a potom je s obitelji preselio u New York. Završio je Bowdoin College i radio kao savjetnik na političkim kampanjama i savjetnik za sprječavanje ovrha, a 2021. pridružuje se 15-dnevnom štrajku njujorških taksista. Zalaže se za zaštitu ljudskih prava, pomoć imigrantima i zaštitu od deportacija, smanjenje troškova života, učinkovitiji javni prijevoz, veći porez za imućniji sloj, pristupačno stanovanje i oživljavanje srednje klase, a kritičan je prema podršci Izraelu. U srži je Mamdani fenomena njegova pristupačnost i otvorenost. Danas je kandidat za gradonačelnika, no na YouTubeu možete pronaći njegove reperske i hip-hoperske spotove, sportski je fanatik i foodie, a suprugu je upoznao na dating aplikaciji.


Sve je u njemu pomalo drsko – drsko prema establišmentu i uvriježenim standardima američke politike.

Streloviti uspon viralne kampanje

Prijetnja je statusu quo, pa čak i demokratima čiji strah leži u gubitku “swing” država ako se Mamdani pretjerano istakne u njihovim redovima. Njegovi oponenti kažu da bi mogao biti previše radikalan čak i za demokrate. Ipak, politički reporter Astead W. Herndon za New York Times piše: “Mamdanijeva prednost izdržala je neprestane napade protivnika, na stotine tisuća dolara potrošenih na negativno oglašavanje protiv njega i potpuni freak-out političkog establišmenta.” Čak je i sâm Trump komentirao Mamdanija, nazvavši ga komunistom uz prijetnju da će obustaviti federalna sredstva u New Yorku ako Mamdani pobijedi. Dok se Cuomo nadao svom političkom comebacku nakon što je dao ostavku na mjesto guvernera uslijed optužbi za seksualno zlostavljanje, Mamdani mu iznova priječi put. Favoriziraju ga glasači između 18 i 34 godine i manjine.

Svoj strelovit uspon djelomice duguje kampanji na čelu s Elle Bisgaard-Church, koja je i njegova desna ruka. Cijela kampanja funkcionira kao golemi volonterski pothvat koji odjek ostvaruje na društvenim mrežama. Domišljato, snima promo spotove na jezicima njujorških manjina pa se tako, primjerice, obraća Latinoamerikancima i radi zabavne reelse koji pozivaju na glasanje na gotovo tečnom španjolskom.

Štoviše, tjedan dana prije izbora Mamdani je organizirao 40-minutni briefing na koji je pozvao više od 70 kreatora s TikToka, Substacka, Instagrama, YouTubea i raznih podcasta, a prema NBC-ju ukupna publika tih kreatora doseže brojku od 77,3 milijuna pratitelja. Pretežno su to figure iz kulture, entertainmenta i lifestylea, čime netipičan kandidat cilja specifičnu publiku za razliku od drugih političkih figura.

Doseg ne mora nužno značiti i uspjeh – prisjetimo se, Biden je u svojoj kampanji također pozvao više od 100 influencera u Bijelu kuću. Ipak, pogodio je tanku granicu između viralnosti i konkretnih mjera koje želi provesti. Zanimljivo, dok se ljevici često predbacuje fokus na kulturološke teme i ideologije, Mamdani je većinu svoje kampanje govorio ponajviše o ekonomskim promjenama i mjerama koje želi provesti. Iz tog se razloga dio njujorške javnosti nije ni bavio njegovim ideološkim stavovima. Unatoč sklonosti viralnom, kako piše autor i politički strateg Waleed Shadid za The Nation, “ovo nije bila samo vibe kampanja. Bila je kampanja o stanovanju, javnom prijevozu, dostupnosti hrane i ratu. Da, komunikacija je bila oštroumna. Ali ono što je kampanju učinilo kvalitetnom je iskrenost – nije samo izgledala dobro, govorila je istinu.”

Na sjecištu celebrity političara i aktivista, Zohran Mamdani u svakom je smislu politički i kulturološki fenomen. 

Foto: Profimedia.hr, YouTube, Instagram