Zašto ovaj mistični otok zvijezda i tirkiza trebate staviti na svoju travel listu

Postoje neka mjesta na koja se uvijek iznova vraćamo, a otok Lastovo definitivno spada u tu kategoriju. Ukoliko već niste, obvezno dodajte ovaj čarobni otok na listu ljetnih odredišta

Budući da je nakon drugog svjetskog rata postao otok rezerviran za vojsku, o čemu svjedoče brojni ostaci vojne infrastrukture, pristup Lastovu bio je zabranjen stranim državljanima sve do 1988. godine. Dugogodišnji status otoka kao vojne baze rezultirao je depopulacijom i ekonomskom stagnacijom otoka. Međutim, istovremeno je omogućio očuvanje njegove prirode u izvornom obliku te je stoga od 2006. godine lastovsko otočje proglašeno Parkom prirode. 

S obzirom na malo dalju udaljenost od kopna, trajektnom linijom iz Splita ćete u luku Ubli stići za 4 i pol sata s predsjedanjem u Veloj Luci, a katamaranom za 3 i pol sata. Lastovo nije napučeno turistima čak ni u srcu turističke sezone, što ga čini idealnom oazom za ljetni odmor.

Daleko od zagađenja s kopna, Lastovo ima najljepše zvjezdano nebo u Europi – čak je i Mliječnu stazu moguće promatrati golim okom! 

Posebnost zvjezdanog Lastova čini također bogata povijest i kulturna baština – brojne kamene crkvice, živopisni fumari i tradicionalni lastovski Poklad, ali i božanstvene uvale koje je najbolje obići biciklom i kajakom.

Lastovsko stanje uma

Nakon lastovskog tirkiznog mora garantirano ćete postati beach snob. Ukoliko pritom još i kampirate u jednom od kampova, Zaglav ili Skrivena luka, dobili ste potpuni doživljaj lastovskoga raja. Budući da su Lastovci praktički izolirani od ostatka svijeta, toliko su neopterećeni i imuni na medijski senzacionalizam, da neki čak nisu prepoznali ni Billa Gatesa kad je boravio na otoku. Stoga, ugledajte se na lokalce i ugasite mobilne podatke čim kročite nogom na Lastovo. Izolirajte se valno i optimalno. 

Jedan od najboljih prijevoznih sredstava za upoznavanje otoka je kajak koji je moguće iznajmiti u mjestu Pasadur koji se nalazi u blizini luke Ubli. No prije kajak avanture, sjednite na terasu kafića „Kokolo“ i lagano utonite u lastovsko stanje uma. Kad se napokon otisnete niz arhipelag prema zapadu, vidjet ćete tunele koji su se nekoć koristili u vojne svrhe, a u koje je moguće ući kajakom ako ste znatiželjnog duha.

U neposrednoj blizini nalazi se otok Mrčara sa istoimenom rustikalnom konobom idealnom za pauzu za kavu (poslužuju samo tursku) ili ručak.

Ako se prošetate stazom preko otoka, vidjet ćete zapuštene vojne objekte u kojima su bili stacionirani, a koji su nekoć bili prva crta obrane od talijanske invazije. Nastavite li dalje šumskom stazom, stići ćete do šljunčane plažice Pod Mrčaru, koja se nalazi između položenih stijena idealnih za sunčanje. Ako pogledate prema zapadu, između vas i Italije samo je opjevani otok Sušac. 

Kako biste napravili kružnu turu kajakom, od Mrčare veslajte dalje prema istoku odnosno natrag prema kopnu otoka Lastovo. Prije povratka prema Pasaduru, možete odveslati do uvale Kručica, do koje se također može doći i šumskim putem s glavne ceste Ubli-Lastovo. Ako imate sreće, simpatični vlasnici neobično uređene kamene kuće koja je zaštitni znak ove uvale, pozvat će vas na čašu vina i pričati koje su ih sve poznate ličnosti posjetile kako bi prošle nezapaženo od očiju medija.

S obzirom na njegove brojne šumovite brežuljke, vožnja biciklom po Lastovu zahtijeva ipak malo bolju fizičku formu budući da vas od svake uvale čeka uspon natrag do glavne ceste.

Šarmantno Lastovo i njegovi “fumari”

Nakon što krenete od Ublija i prođete skretanje za Kručicu, otvara se prekrasan pogled na Zaklopaticu, omiljenu uvalu nautičara. Ukoliko se pak nećete spuštati do same uvale, nastavljate dalje prema Lastovu.

Zbog obrambenih razloga, Lastovo je jedino naselje koje se ne nalazi neposredno uz more, budući da je u prošlosti otok bio izložen napadima gusara i osvajača s mora.

Prekrasne kaskadno položene kamene kuće podsjećaju na Toskanu, a dodatan šarm mjestu daju „fumari“ (dimnjaci) – jedinstven lastovski arhitektonski izričaj 17. i 18. stoljeća. U narodu postoji priča o tome da su se mještani stoljećima nadmudrivali gradeći komplicirane fumare kako bi bili ljepši od susjedovih, a navodno je njihova uloga bila pokazati bogatstvo vlasnika kuće. 

Lutajte uskim uličicama Lastova i ako imate vremena, posjetite Knežev dvor (Palac) koji je služio kao rezidencija namjesnika dubrovačkog kneza. Potom se počastite u nekoj od obližnjih konoba, među kojima je najpoznatija „Bačvara“.

Mediteranska arhitektura

Podno Lastova nalazi se uvala Mihajla, distinktivna po svom platou i kafiću s Alles gut vibrom te romantičnim zalascima sunca. Nije teško zamisliti zašto se baš upravo ovdje tradicionalno održava genijalni festival „Lastovo – otok glazbe“ tijekom mjeseca kolovoza. Među Splićanima ovaj festival jedinstvene dolce far niente atmosfere ima gotovo kultni status te je postao jedan od simbola ljeta. Odmah do Mihajla nalazi se skrovito naselje Lučica.

Ova šarmantna uvala zaštićeni je povijesni lokalitet koji je izvorno bio ribarsko naselje. Svaka nova gradnja je zabranjena pa su postojeće kuće renovirane u skladu sa strogim pravilima izvorne mediteranske arhitekture. Ukoliko ne planirate kampirati, nastojte pronaći smještaj u ovoj lučici divote. 

Nakon prolaska kroz naselje Lastovo, spuštate se u pitoreskno lastovsko polje koje vodi prema dvije uvale – Zace i Barje. Do pitome uvale Zace, s malom šljunčanom plažom, može se doći makadamskim putem ili šumskom stazom. Ova mala, uska uvala razlikuje se od ostalih zbog svog intimnog karaktera koji joj daje posebnu čar. 

Na putu do uvale Barje prolazite kroz predivne maslinike koji zbog visokih stabala maslina više nalikuju šumi. Razlog tome je što se na Lastovu masline ne obrezuju zato jer se plodovi ne beru, već skupljaju sa zemlje. Lastovci su vrlo ponosni na svoje maslinovo ulje koje se radi od zrelih plodova masline te stoga nije gorkog okusa kao djevičanska maslinova ulja. S obzirom da se nalazi na izloženijoj istočnoj strani i nema žala, uvala Barje je surovijeg izgleda u odnosu na ostale uvale. Prođite malo dalje od kamenih kuća, objesite hammock i smjestite se na stijenama. Skočite u tirkiz s pogledom na Lastovnjake. Preplavit će vas osjećaj savršenog spokoja. Kao da se nalazite na rubu svijeta.   

Do Lastovnjaka, skupine otočića i hridi istočno od Lastova, moguće je doći jedino brodom. Među njima se posebno ističe robinzonski otočić Mladine s poznatom pješčanom plažom Saplun, Iz mjesta Zaklopatica i Ubli nude se organizirani izleti na Saplun koji ujedno uključuju kružnu turu oko Lastova. Nakon bijelog saplunskog žala te izdašnog ribljeg ručka (uz prethodnu degustaciju više vrsta domaćih rakija), brod nastavlja prema strmijoj južnoj strani otoka gdje se vidi razorno djelovanje valova na stijene, poglavito za vrijeme velikog juga kada valovi dosežu enormne visine.

U 15. stoljeću, prema legendi, upravo su valovi uzrokovani jugom spasili Lastovo od invazije Turaka koji su krenuli sa susjedne Korčule, budući da su im onemogućili dolazak do otoka. Nakon ove „pobjede“, Lastovci su turskog izaslanika na otoku zarobili i vodili kroz cijelo selo kao porugu te potom spalili. Otada pa sve do današnjih dana održava se Lastovski poklad koji se odvija po točno određenim pravilima i proceduri te je stoga proglašen nematerijalnim kulturnim dobrom. 

Na sredini južne strane otoka, na morskom ulazu u uvalu Skrivena luka nalazi se rt Struga na kojem je 1839. godine izgrađen istoimeni svjetionik. Smješten na nadmorskoj visini impresivnih litica od 90 metara, čini se kao da uranja u plavetnilo. 

Po povratku natrag u Ubli sjednite „Kod Pece“, u obiteljsku konobu poznatu svim Lastovcima. Ako se ne možete odlučiti što jesti, jednostavno odaberite jela iz menija na kojima je naznačeno „Pece“ i nećete pogriješiti. Štoviše, vratit ćete se na reprizu. Bez obzira preferirali aktivni ili pasivniji odmor, Lastovo će vas osvojiti svojom ljepotom. Dok ste na otoku, imate osjećaj kao da je vrijeme stalo, a kad odete – jedva se čekate ponovno vratiti i zagrliti taj otok. 

Lastovo je čisti eskapizam. Bijeg na tirkiznu planetu sreće. 

Fotografije: Privatna arhiva, Nemanja Trojković

mm
Tea Marasović

lifestyle novinarka