Okoliš, pravo na izbor i pandemija. Iako se čini kao da o tome slušamo svaki dan, vijesti koje stižu iz Meksika, SAD-a i El Salvadora mogle bi utjecati i na naše domaće politike. Ako ne danas, u budućnosti
Meksiko dekriminalizirao pobačaj kao druga najveća katolička država na svijetu
Vrhovni sud Meksika izglasao je dekriminalizaciju pobačaja, što je velik korak u zemlji s jednom od najvećih katoličkih populacija na svijetu i odluku koja je u suprotnosti sa strožim ograničenjima uvedenim u Teksasu. Deset sudaca vrhovnog suda proglasilo je neustavnim zakon u sjevernoj državi Coahuila koji je izrekao do tri godine zatvora za žene koje su podvrgnute ilegalnim pobačajima ili za osobe koje su im pomagale. Jedanaesti sudac bio je odsutan tijekom glasovanja. Presuda je obvezujuća za ostale države.
“Današnji dan je prekretnica u povijesti prava žena i trudnica, prije svega najugroženijih”, rekao je glavni sudac Arturo Zaldívar.
Glasanje dolazi u trenutku kada snažan ženski pokret transformira Meksiko. Političarke sada čine polovicu Nacionalnog kongresa, a ambiciozna ustavna reforma donesena 2019. godine ima za cilj osigurati ravnopravnost spolova na visokim položajima u vladi. Iako je pobačaj i dalje ilegalan u većini Latinske Amerike, došlo je do porasta prosvjeda koje zahtijevaju veća prava za žene, posebno usredotočene na porast nasilja.
View this post on Instagram
Meksikanci su postajali sve svjesniji problema neželjene trudnoće, posebno među tinejdžericama. Godišnje se u Meksiku izvrši više od milijun pobačaja, a većina u nesigurnim uvjetima, prema procjenama američkog Instituta Guttmacher, istraživačke organizacije koja podržava pristup reproduktivnom zdravlju. Učinci na zdravlje žena, uključujući broj smrtnih slučajeva registriranih zbog tajnih pobačaja i broj trudnoća djece, predstavljaju duboki društveni problem. Tako se stav većine društva prema pobačaju promijenio, unatoč otporu crkvenih vlasti.
Ova najnovija vijest znači da četiri zemlje Latinske Amerike dopuštaju pobačaj pod gotovo svim okolnostima u ranim fazama trudnoće: Argentina, Kuba, Urugvaj i Gvajana. Nekolicina prosvjednika protiv pobačaja molila se i demonstrirala ispred Vrhovnog suda u utorak dok su suci završavali svoj drugi dan rasprava, a Konzervativna stranka odbacila je argumente suda. “Zalažemo se za obranu života od trenutka začeća do prirodne smrti”, stoji u priopćenju.
Ipak, odluka nije bila u rukama političara. Prema meksičkom zakonu, presuda vrhovnog suda koju podržava najmanje osam sudaca zamjenjuje državne zakone.
Pobačaj neće odmah postati široko dostupan, ali presuda će “ocrtati kriterij” koji će države koristiti za promjenu svojih zakona.
“Pobačaj je dekriminaliziran u Meksiku”, rekla je Paula Avila-Guillen, izvršna direktorica njujorškog Centra za ravnopravnost žena. “I svaka žena koja je trenutno zatvorena u zemlji zbog pobačaja može iskoristiti ovaj presedan da bi bila oslobođena.”
To bi uskoro moglo osvijetliti i informaciju koliko je Meksikanki zatvoreno zbog optužbi za pobačaj. U nedavnoj studiji, otkrilo se da je između 2007. i 2016. održano najmanje 500 kaznenih suđenja, ali da se ne mogu pronaći podaci za mnoge države.
El Salvador usvojio Bitcoin kao sredstvo plaćanja
Bijesni protesti, tehnološki propusti i pad vrijednosti obilježili su prvi dan nakon što je El Salvador usvojio Bitcoin kao zakonsko sredstvo plaćanja. Uvođenje bitcoina u El Salvadoru bilo je daleko od onoga što je predsjednik države Nayib Bukele zamislio kada je započeo svoj hrabri eksperiment. Oko tisuću prosvjednika izašlo je na ulice San Salvadora protiveći se usvajanju Bitcoina u latinoameričkoj zemlji, a pojavili su se i problemi logističke prirode jer se njihova aplikacija Chivo, koja služi kao digitalni novčanik koji je podržala država, nije nalazio na Appleu niti Google Playu.
View this post on Instagram
Vlada je čak dala Salvadorcima po 30 dolara Bitcoina kako bi potaknula njegovo usvajanje, s ciljem da državi uštedi 400 milijuna dolara godišnje u transakcijskim provizijama na sredstva poslana iz inozemstva. Međutim, koristeći podatke Svjetske banke i vlade, BBC računa da je to bliže 170 milijuna dolara. Što je, zapravo, i dalje nezanemarivo?
Ono na što El Salvador nije računao je to da je Bitcoin zbog svega pao za 20 posto, a brojni su prokomentirali da je riječ o propalom eksperimentu. Kako je pojasnio i oporbeni političar Johnny Wright Sol za BBC:
“Većina stanovništva zna vrlo malo o kriptovalutama. Ono što znamo je da je riječ o vrlo nestabilnom tržištu. Danas se to pokazalo točnim.”
Svoje negodovanje pokazali su i građani, koji se boje da će usvajanje Bitcoina uzrokovati nestabilnost u jednoj od najsiromašnijih zemalja Latinske Amerike. Ispred vrhovnog suda su, kao znak protesta, zapalili i gume. Osim financijske nestabilnosti, neki kažu da bi usvajanje Bitcoina moglo potaknuti nezakonite transakcije.
Hoće li ovo biti samo prividni problem ili se ovo pokazala kao dosta početnička greška, vidjet ćemo u narednim mjesecima. Jedino što je sigurno jest da kriptovalute ne idu nikuda.
Biden postavlja ambiciozan plan za solarnu energiju
Bidenova administracija objavila je plan proizvodnje gotovo polovice nacionalne energije od sunca do 2050. u sklopu svojih napora u borbi protiv klimatskih promjena. Solarna energija je prošle godine davala manje od 4 posto električne energije u zemlji, a cilj uprave od 45 posto predstavljao bi veliki skok i najvjerojatnije će uvjetovati temeljito preoblikovanje energetske industrije.
U novom izvješću, Odjel za energetiku rekao je da zemlja treba udvostručiti količinu solarne energije instalirane svake godine u sljedeće četiri godine u odnosu na prošlu godinu. A onda će morati ponovno udvostručiti godišnje instalacije do 2030. godine. Svakako, poprilično ambiciozno. Dodavati toliko solarnih panela po krovovima i na otvorenom iziskivat će kako novac, tako i ljudstvo i organizaciju.
Međutim, ovaj nacrt usko ide u skladu je s onim što većina klimatskih znanstvenika smatra da je nužno. Ti stručnjaci kažu da je smanjenje neto emisije stakleničkih plinova na nulu do 2050. bitno za ograničavanje najgorih učinaka globalnog zatopljenja i da će za postizanje tog cilja biti potrebno puno veće korištenje obnovljivih izvora energije poput solarnih panela i vjetroturbina.
No, dužnosnici uprave dali su samo opći okvir kako se nadaju da će tamo doći. O mnogim detaljima na kraju će odlučiti zastupnici u Kongresu koji rade na prijedlogu zakona o znatno većoj demokratskoj mjeri koja bi mogla odobriti 3,5 bilijuna dolara federalne potrošnje. Ako se zaista ovaj plan nekako i krene manifestirati, a trebat će brzo ako planiraju dostići rezultate, možda nekako poguraju i EU.
Foto: Marcos Brindicci / Stringer/Getty Images Entertainment via Getty Images
