Protekloga tjedna postoji pregršt novosti, a mi smo odabrali nekolicinu koje su možda prošle ispod radara, a koje utječu kako na nas, tako i na buduće generacije
Tisuće ljudi prosvjeduje na ulicama gradova širom Kube
Neviđeni bijes i frustracije natjeralo je tisuće ljudi da u nedjelju izađe na ulice gradova i mjesta širom Kube, uključujući Havanu, pozivajući na kraj desetljećima stare diktature i zahtijevajući hranu i cjepiva. Tijekom dana prosvjedi su izbili u nekoliko gradova, uključujući najveći na otoku – Havanu, Santiago, Santa Claru, Matanzas, Cienfuegos i Holguín – ali i u manjim gradovima poput Palme Soriano, Cárdenas, Colón, Guira de Melena, Artemisa i drugih.
Društvenim mrežama kruže slike ljutite gomile koja prevrće policijske automobile neviđene, što su neviđeni prizori u zemlji u kojoj je komunistička vlada čvrsto držala stanovništvo više od šest desetljeća. Naime, prema riječima svjedoka, situacija je eskalirala nakon što je policija počela tući prosvjednike, a prosvjednici su na to uzvratili kamenjem.
Kubanci su posljednji put na ulice prosvjedovali protiv komunističke vlade 1994. godine, a Fidel Castro bio je živ. Ali pobuna, poznata kao Maleconazo, dogodila se samo u Havani i nije potrajala dugo, jer je bivši kubanski čelnik demonstracije brzo pretvorio u masovni egzodus nakon što je otvorio morske granice Kube. Tisuće Kubanaca tada je napustilo otok u improviziranim čamcima i klimavim splavovima, u onome što je postalo poznato kao balsero kriza.
Kuba je u najvećem gospodarskom padu u više od tri desetljeća, jer su kronična neučinkovitost i paralizirajuća birokracija postupno nagrizali proizvodni kapacitet zemlje, uključujući ključne prehrambene i poljoprivredne sektore. Sankcije iz Trumpove ere smanjile su pristup vitalnim gospodarskim linijama poput doznaka, a strana ulaganja su pala. Mučne valutne reforme ove su godine naglo povećale inflaciju, a dugački redovi za hranu opet su postali uobičajeni. Kuba pokušava kontrolirati prijenos koronavirusa i gotovo svakodnevno postavlja rekordne razine zaraženih u posljednjih nekoliko tjedana. Kuba je, uz to, odlučila napraviti vlastito cjepivo protiv COVID-19 i nije nastojala kupiti cjepiva iz drugih zemalja.
Zemljina atmosfera zadržava toplinu dvostruko brže nego prije samo 15 godina
Najnovija istraživanja otkrili su (još) jedan potencijalni problem koji se stavlja na popis klimatskih promjena – Zemlja zadržava više od dvostruko više topline godišnje nego prije 15 godina. Tim iz NASA-e i NOAA-e otkrio je da se Zemljina “energetska neravnoteža” udvostručila između 2005. i 2019. Energetsku neravnotežu je, naime, razlika između količine energije koju Zemlja apsorbira i količine energije koju ona emitira. Svako povećanje energetske neravnoteže znači da cjelokupni Zemljin sustav dobiva energiju, što uzrokuje zagrijavanje našeg planeta.
Ono što su podaci pokazali je da se godišnja količina pohranjene energije dramatično povećava, a razlog potencijalno većinom leži u porastu stakleničkih plinova uzrokovanih ljudskim emisijama i vodenom parom. Nažalost, postoji šansa da bi ovaj učinak akumuliranja topline mogao ubrzati topljenje polarnih ledenjaka, ubrzavajući tako porast razine mora za koji se mnogi znanstvenici boje da će se dogoditi tijekom sljedećih 100 godina. Alternativno, više oceanske temperature mogle bi značiti kiselije oceane, što ima svoj utjecaj na ekosustave koji se oslanjaju na oceansku kemiju. Bez obzira na posljedice, ovo je istraživanje još jedan od mnogih argumenata da su klimatske promjene stvarne i da ih ljudi uzrokuju.
Poljakinje prisiljene u drugim državama tražiti prekid trudnoće
Nedavno uvođenje gotovo potpune zabrane pobačaja u Poljskoj nije značajno smanjilo broj žena koje prekidaju trudnoću, pokazuju podaci organizacija koje im pomažu u tome. Umjesto toga, prisiljava sve više njih da putuju u inozemstvo na pobačaje i, upozoravaju liječnici, sve to nanosi veliku psihološku štetu mnogim ženama. Prije prošle godine godišnje se u Poljskoj obavilo oko 1000 legalnih pobačaja. Međutim, u listopadu je ustavni sud zemlje zabranio preko 90 % njih proglašavajući prekide zbog fetalnih abnormalnosti neustavnim.
Od te presude, samo je jedna organizacija – Abortusi bez granica (Aborcja Bez Granic) – pomogla 650 žena u Poljskoj da pobace u inozemstvu. Polovica ih je priznala da je njihov razlog za pobačaj većinom urođeni poremećaj u fetusu, te da bi se dijete rodilo i ubrzo umrlo. Od listopada telefon za pomoć organizacije pozvan je gotovo 7000 puta, dok im se ukupno preko 18 000 ljudi obratilo putem različitih kanala – a broj se i dalje povećava. Još jedna organizacija za ženska prava – Federacija za žene i planiranje obitelji (Federa) – primijetila je sličan trend. Prije presude imali su nekoliko stotina poziva na telefon za pomoć godišnje. Od listopada su već izbrojali preko 2000.
“Nesumnjivo je porast migracija pobačaja u inozemstvu”, kaže Kamila Ferenc, odvjetnica iz Federe, za Notes iz Poljske. “Najčešće su odredišta za drugo tromjesečje Nizozemska, Velika Britanija i Španjolska, dok su za trudnoće u ranijoj fazi to Češka i Njemačka.” Podaci su dodatni dokaz da, kako pokazuju podaci Svjetske zdravstvene organizacije i odbora za bioetiku Poljske akademije znanosti koji su predstavljeni poljskom parlamentu, pooštreni zakon o pobačaju nikako ne ograničava broj pobačaja, jedino što se događa je da su posljedice za žene veće. Osim fizičkih, tu su i mentalne tegobe.
Prema podacima u Poljskoj, žene koje nikada nisu imale psihijatrijsko liječenje sada dolaze liječnicima suočene s ozbiljnom mentalnom krizom, često sa samoubilačkim mislima, zbog činjenice da su trudne i dijagnosticiran smrtonosni defekt te im je oduzeto pravo izbora prekida trudnoće Traumatično je na mnogim razinama, osim što je suočavanje s takvom dijagnozom veliki teret, teško je nastaviti s trudnoćom znajući da će dijete umrijeti. Nažalost, posljedice ovakvih zakona vjerojatno će biti dokaz da zabrane prekida trudnoće ne dovode do manje takvih slučajeva, već to se to čini pravilnom seksualnom edukacijom i besplatnom zdravstvenom uslugom.
Foto: Joe Raedle/Getty Images News via Getty Images
