Svijet je potpuno usredotočen na strašna trenutačna događanja u Afganistanu, a s obzirom na to da se situacija ondje mijenja iz sata u sat, mi vam donosimo još par vijesti koje su se dogodile protekloga tjedna
Peticija da se laž u parlamentu učini kaznenim djelom prešao 100 tisuća potpisa
“Istina u Donjem domu je jednako važna kao i istina na sudu i kršenja se trebaju tretirati na sličan način”, stoji u tekstu peticije koja je ogledalo bijesa britanske javnosti, s obzirom na to da je broj potpisnika (njih preko 120 tisuća tijekom pisanja članka), već dovoljan da se o toj temi raspravi u Donjem domu. Pritom autor peticije poziva sve zastupnike, uključujući ministre, da se suoče s ozbiljnim kaznama zbog “svjesnog davanja lažnih izjava u Donjem domu”, kao što se to inače radi na sudu”.
The Petition to Make lying in the House of Commons a criminal offence is now on 91,890 signatures
Petitions which reach 100,000 signatures are almost always debated
Please sign it. Let’s get this over the line today!https://t.co/w8zDeyR6Py pic.twitter.com/N1V2cWtT65
— Peter Stefanovic (@PeterStefanovi2) August 17, 2021
Autor peticije napominje: “Vjerujemo da se u Domu daju lažne izjave i, iako se to u načelu smatra “ozbiljnim prekršajem ”, mogućnosti osporavanja su krajnje ograničene jer je u Domu zabranjeno optuživanje članova da ne govore istinu. Vlada je već odgovorila na peticiju rekavši da “ne namjerava uvesti zakone ove prirode”, no upitno je hoće li tako i ostati ako se broj potpisnika bude povećavao. Dugo se mislilo da je laž, ili iskrivljavanje istine, naprosto karakterna crta političkog djelovanja pa ćemo vidjeti kako se odmotava ovo zanimljivo klupko koje poziva na odgovornost za neistinitu izgovorenu riječ sa službene funkcije i od važnosti građana i građanki.
Zapadna Australija zabranila prosvjedovanje ispred klinika za pobačaj
Državni parlament Australije usvojio je u četvrtak vladin prijedlog zakona koji će spriječiti ljude da piketiraju unutar 150 metara od objekata koji pružaju usluge pobačaja.”Ovo je značajan dan za ljudska prava u Australiji, sa zonama sigurnog pristupa koje su sada zakonski uređene u svakom našem teritoriju”, rekao je generalni direktor Jamal Hakim nakon što su objavili kako su zabranili prosvjedovanje ispred klinika u kojima se pruža pobačaj nakon godina, kako kažu, “maltretiranja žena” koje su ulazile u klinike, neovisno o tome jesu li išle na konkretnu proceduru. Također, postoje i svjedočanstva da su mete, osim žena, bili i osoblje.
“Nitko se ne bi trebao bojati zastrašivanja ili uznemiravanja prilikom pristupa uslugama pobačaja i reproduktivnog zdravlja”, izjavio je Hakim, dok je ministar zdravstva Roger Cook dodao da će novi zakon zabraniti i dijeljenje potencijalno identificirajućih videosnimaka ljudi koji pristupaju objektima koji pružaju pobačaje. Maksimalna kazna od preko 12 tisuća dolara i zatvorska kazna u trajanju od 12 mjeseci primjenjuju se na svakoga tko se upusti u zabranjeno ponašanje u zoni sigurnog pristupa. “Predugo su žene morale trčati kako bi izbjegle ljude izvan klinika za pobačaj”, rekao je Cook.
“To je već dovoljno teška i intenzivno osobna odluka, da ne morate još naići na prosvjed prije nego što se podvrgnete legalnom medicinskom postupku.”
Adrianne Walters, pravna direktorica Pravnog centra za ljudska prava, poziva da se nakon ove odluke uklone sve daljnje prepreke pravovremenoj skrbi o reproduktivnom zdravlju. “Iako priznajemo i slavimo ovu važnu prekretnicu, sljedeći korak za ovu vladu je modernizacija i dekriminalizacija državnih zakona o pobačajima, koji su zastarjeli i nanose štetu”, rekla je.
Osim podržavatelja, tu su i zastupnici koji su se usprotivili prijedlogu zakona, rekavši da nisu primijetili uznemiravanje, već osobe koje nude pomoć s dozom poštovanja, empatije i humanosti. Zastupnica laburista Samantha Rowe je pak citirala građanku koja je opisala da su je prosvjednici koji su čekali ispred klinike nazivali “ubojicom”. “Ljudi koji pristupaju legalnoj medicinskoj proceduri ne bi trebali imati nikakvih prepreka”, rekla je.
Kuba pooštrava kontrolu dostupnog interneta nakon prosvjeda
Tek par tjedana nakon velikih prosvjeda u Kubi, kubanska vlada uvela je nove propise o korištenju društvenih medija i interneta. Odluka je objavljena nakon najvećih protuvladinih prosvjeda zadnjih nekoliko desetljeća i objašnjenja kao “borba protiv cyber kriminala”. Kritičari ipak, s potpunim pravom, kažu da ove odluke imaju za cilj ugušiti bilo koji oblik neslaganja s vlastima, i sprječavanje budućih velikih prosvjednih aktivnosti koje su posljednji put okupile više tisuća građana, i to uz pomoć – interneta.
Naime, ljudi su koristili društvene mreže za razmjenu snimaka demonstracija i poticanje pristaša, kao i za međusobne dogovore. Prosvjedi, koji su započeli u gradiću San Antonio de los Baños, nemaju formalnog organizatora, već je riječ o zajednici koja se okuplja oko internetskog foruma, a na reakciju ih je potaknuo, osim nezadovoljstvo vlastima, nedostatak hrane u Kubi te nedovoljno brzo cijepljenje građana. Sve je to dovelo do toga kubanske vlasti traže da se ograniči pristup onim građanima i građankama koji “šire lažne vijesti” ili, pazite sad, “narušavaju imidž države”.
Osim ove odluke, kubanska telekomunikacijska mreža bila je pod kontrolom države i tijekom prosvjeda, kada su korisnici javljali da im se zabranio prisutp Facebooku, WhatsAppu, Instagramu i Telegramu. Direktor Netblocksa, londonske tvrtke za nadzor interneta sa sjedištem u Londonu, rekao je tada novinskoj agenciji Associated Press kako se čini da su prekidi “odgovor na prosvjed kubanske vlade potaknut društvenim medijima.”
Pristup mobilnom internetu na Kubi uveden je tek u prosincu 2018. godine i bila je velika vijest za zemlju u kojoj se korištenje mobitela dozvolilo tek 2009. godine. No, problem vlasti je sada to što su Kubanci dobili mogućnost dobivati vijesti iz izvora koji nisu mediji pod državnom kontrolom.
Foto: Stefani Reynolds/Getty Images News via Getty Images
