Ne znamo primjećujete li, ali sve je ovih dana kratko. Da je brain rot proglašen terminom koji je obilježio 2024. godinu, već je stara vijest. No čak se i kratkotrajnost te vijesti pretvorila u potvrdu da je TikTok mozak – preteča brain rota – prožeo poimanje svijeta
Inzistira se na kratkim videima, podcasti ne mogu biti podcasti jer moraju biti lako konzumirani – pa hajdemo ih pretvoriti u isječke od deset sekundi. Traileri ne smiju trajati dulje od 30 sekundi jer gledatelji gube pažnju. U kino se više ne ide na trosatne filmove jer – tko za to ima vremena?
Kratko, kraće, još kraće – i ne samo da je to realnost sadržaja koji konzumiramo već i stvarnost naših svakodnevica, našeg rada. Proizvedi što više, što brže – nije bitno je li kvalitetno, važno je da prodaje, da prolazi, da lovi pozornost. Videi neka budu kraći, captioni još sažetiji. Članke skratite, dodajte slike.
Površnost je prožela sve sfere našeg postojanja, što, naravno, ide ruku pod ruku sa zahtjevima kapitalističke proizvodnje u kojoj živimo. No zašto se tome ne odupiremo? I koliko ćemo još inzistirati na površnosti nauštrb suštine?
View this post on Instagram
MAŠINERIJA KREATIVNOSTI ILITI NA GRANICI INSPIRACIJE I PRITISKA
Postoji jedna vječna dilema koje se često dotaknemo kroz temu novinara i novinarstva današnjice – pitanje traži li publika plitak, nekvalitetan sadržaj ili je to sve što mediji serviraju. Je li prvo bila kokoš ili jaje? Odgovor je (čini nam se): kapitalizam.
Baš kao što se kapitalizam upliće u medijski prostor brojem klikova koji posljedično donose više prilika za prodaju oglasa, tako se u temi “kratko-kraće-najkraće” pojavljuje kao tihi krivac iza mašinerije kratkog sadržaja.
Kapitalističko funkcioniranje svijeta i društva kreativnost je transformiralo u još jedan oblik stvaranja profita. Kad je te “kreativnosti” u obliku nekog proizvoda – bilo da je riječ o videu, knjizi, filmu ili nečem trećem – sve više, nastaje moćna mašinerija koja brže stvara brojke i statistike, a one se lakše pretvaraju u novac.
Nezanemariva je uloga kreativnosti u poslovnom okruženju u kojem mora biti nepresušno dostupna i iskoristiva čak i pod pritiskom. I dok je neki žele interpretirati isključivo kao silu stvaranja i mašte, realnost joj prkosi: danas je postala vještina koja se brusi, sila rada.
Monetizacija sadržaja nije nov pojam, ali baš se nikad nije toliko održavala na pojedince kao do sada. I upravo se ovdje vraćamo na TikTok – attention span, odnosno raspon naše pažnje, koji je u 2023. godini bio na rekordnih osam sekundi.
Osam sekundi jer za više jednostavno nemamo vremena – pauza za ručak je završila, imamo predugačku to-do listu da bismo išta dulje konzumirali, a navečer nam manjka snage za uroniti u nešto iole zahtjevnije. Jer kako bismo i imali kad smo naučeni na prezentaciju cijelog storylinea u 30 sekundi?
NIŠTA NIJE CRNO-BIJELO, PA NI SHORT-FORM
Distopijskom pogledu na stvaranje sadržaja ipak se odupiremo. Tko kaže da tih 30 sekundi nije kvalitetnije nego ikad? Iako je pritisak stalne proizvodnje stvaran i održavanje kvalitete sve teže, upravo su ti izazovi podigli ljestvicu – kreativci danas stvaraju kratke forme s razrađenom fabulom i visokom produkcijom, kakve prije petnaestak godina nismo mogli ni zamisliti.
Inovativnost je pritom otvorila vrata širenju znanja i vještina – kroz videe, podcaste, newslettere i druge formate. Što o svemu tome kažu oni koji uistinu stvaraju?
View this post on Instagram
“Sve što mi ne dolazi prirodno, odbijam forsirati – pa tako i proces prilagodbe algoritmu. Od samih početaka radim stvari kako se osjećam i nekako sam se i u duljem YouTube formatu pokušavao što više ograničiti i skratiti da ne bih “filozofirao previše” (kako često kažem).
Smatram da short-form trend definitivno pomaže kreativnosti, tjera na snalaženje i dublje istraživanje psihologije kako bismo se istaknuli u masi te svaki “izazov” kao takav obožavam i gura me dalje.
U drugu ruku, vidim da trenutačni “algoritam” i kako ste rekli njegovi “zakoni” najviše negativno utječu na način da se u moru forsiranja informacija u kratkom vremenu ponekad gubi kvaliteta”, ispričao je Janko Janić, content creator i content producer te fotograf.
View this post on Instagram
Tvrdi da je poanta pronaći zlatnu sredinu između sažetog i površnog: “Štoviše, kreativnost se ne gubi, već naprotiv – kod onih koji drže do kvalitete, kratki format vidim kao priliku za dodatno osnaživanje kreativnosti.”
I’M THREE MONTHS CLEAN OF TIKTOK
Istraživanje ove teme dovelo nas je do članka zanimljivog naslova:
“I’m three months clean of TikTok. I’m one week clean of Instagram Reels. I’m five hours clean of YouTube Shorts.”
Kratki formati potencijalno nisu iscrpljujući samo za one koji ih stvaraju – već i za one koji ih konzumiraju. I doista, platforme čiji se osnovni biznis model vrti oko takvog formata neminovno imaju addictive efekt. Što to zapravo znači za nas?
“Živimo u vremenu obilja, mogućnosti izbora, dostupnosti, preplavljenosti – i istodobno u vremenu najveće stope anksioznosti, depresivnosti i usamljenosti.
Svijet nam je na dlanu, a ipak se osjećamo kao da u tom svijetu nismo dovoljno posebni ni dovoljno povezani. Zvuči paradoksalno, ali to je naša stvarnost”, ispričala nam je Zorica Topalović, magistra psihologije.
Njezino je poimanje da nema jednostavnog odgovora, no postoje određene smjernice koje mogu pomoći kako se snaći u džungli informacija koja čini svakodnevicu.
View this post on Instagram
“Ne vjerujem u zabrane, ali vjerujem u izgradnju emocionalne i psihološke pismenosti, gdje je psihološka dobrobit prioritet, a mi svjesni onoga što radimo, koliko, kad i zašto – te što time dobivamo. Sasvim je u redu pobjeći u brze digitalne sadržaje ako smo svjesni zašto to činimo, kad i koliko te s kojom svrhom. Jednako je važno moći se vratiti onom osjećaju od kojeg smo nakratko svjesno pobjegli. Ako se to ne dogodi, velika je vjerojatnost da će nam bijeg i konzumacija brzih sadržaja na društvenim mrežama postati i ostati upravo to – bijeg. Jer, dokle god se bavim time, drugima, dok nesvjesno scrollam, ne moram se baviti onime što je unutar mene samog.”
Takozvani pojam instant gratificationa odnosno gotovo trenutačnog ispunjenja naših potreba igra ključnu ulogu u razgovoru o ovoj temi.
Brzina sveprisutnog online sadržaja, osobito na platformama poput TikToka, Instagram Reelsa i YouTube Shortsa može znatno utjecati na mentalno zdravlje i sposobnost koncentracije. Naš mozak tad očekuje stalnu stimulaciju i trenutno zadovoljstvo. Nema strpljenja, čekanja ni odgode nagrade. Dosada ne smije postojati. “Sad i odmah” postaje imperativ.
Zbog toga nam je sve teže usredotočiti se na dugotrajnije zadatke, poput čitanja, učenja ili dubokih razgovora – za kojima zapravo čeznemo.
Prekinuti ovu rutinu izazovno je jer “zahtijeva vještine i kompetencije suprotne od pukog scrollanja ili doomscrollanja – zahtijeva vrijeme, trud, interes, empatiju, fleksibilnost, strpljenje. Želimo povezanost, ali pod uvjetima brzog scrollanja koje nude društvene mreže.”
Kreativnost, kapitalistička proizvodnja, zabava i psihologija danas su neraskidivo isprepleteni.
Video od 30 sekundi može biti sve – od idealnog primjera onoga što se popularno naziva brain rot, preko duhovitog, kvalitetno produciranog zabavnog sadržaja, pa sve do poučnog i informativnog materijala.
Kratki formati ne znače nužno manju vrijednost, jednako su značajni kao i dulji video-eseji ili podcasti. Kvalitetna priča ne mora trajati dugo, ali mora imati slobodan prostor da bi nastala – bez pritiska da odmah mora postati viralna ili konstantno originalna.
Kakvom god formatu težili, ključno je jedno: da sadržaj koji stvaramo ili konzumiramo ne bude uvijek samo bijeg od dosade već da u njemu ne zaboravimo tražiti nešto autentično.
Foto: Instagram, Pexels
