Kad je Elizabeth Holmes prvi put obznanila da radi na novom načinu uzimanja krvi koji ne uključuje igle, mnogima su se podigle obrve. No, njezin CV, koji je uključivao Sveučilište Stanford i tim ljudi koje je okupila, nije na kraju ostavio sumnju da se radi o jednoj od najvećih prijevara koje je Silicijska dolina vidjela…
HBO je 18. ožujka 2019. premijerno prikazao dokumentarni film “The Inventor: Out For Blood in Silicon Valley” redatelja Alexa Gibneya, posljednji u nizu analiza slučaja započetih kad je John Carreyrou, novinar lista “The Wall Street Journal” i dvostruki laureat Pulitzerove nagrade, proveo pune dvije godine istražujući priču iz koje će naposljetku razotkriti jednu od najvećih prijevara ovog desetljeća te je detaljno opisati u svojoj knjizi “Bad Blood: Secrets and Lies in a Silicon Valley Startup”. Knjiga je postala instantnim bestselerom i poslužila kao predložak Adamu MacKayu za istoimeni film s Jennifer Lawrence u ulozi Elizabeth Holmes koji će financirati Apple Original Films. A sad će, 3. ožujka, u Hulu produkciji izaći “The Dropout” s Amandom Seyfried kao Elizabeth. Tko je Elizabeth, osoba koja je uspjela prevariti najveće umove naše generacije?
Jedna od najkompleksnijih korporativnih prijevara u novijoj američkoj povijesti
Nekoć su nadriliječnici putovali od grada do grada, nudeći na sajmovima svoje čudesne tinkture za liječenje reume, tajne recepte protiv nesvjestice i nevjerojatne masti za koje su se kleli da djeluju na sve vrste kožnih promjena. Dok su neki od tih pripravaka i poslužili svrsi, bilo je i onih čije je djelovanje pogoršalo stanje oboljelih, a u pojedinim slučajevima dovelo čak i do njihove smrti. Otad je prošlo dosta godina, ali čak i danas, u Europi, u zemljama seljaka na brdovitom Balkanu, nadriliječnici vode uspješan biznis.
Posredništvom modernih tehnologija, neki među njima svakodnevno se obraćaju desecima tisuća pretplatnika na svojim YouTube kanalima, poput Miroljuba Petrovića iz Srbije, koji se pod povećalom šire javnosti našao nakon što je u medijima odjeknula tužba koju je protiv njega podigla sestra 31-godišnjaka oboljelog od tumora. Prema njezinim riječima, njezin je brat preminuo unatoč tome što je konvencionalnu medicinu i konvencionalno liječenje zamijenio takozvanom promjenom životnog stila u skladu s napucima i programom koji mu je propisao i savjetovao dr. Petrović.
Drugi se pak obraćaju svojim sljedbenicima posredništvom Facebooka, kao što to u Hrvatskoj čini uvaženi saborski zastupnik Ivan Pernar, koji u svojim live obraćanjima poziva gledatelje oboljele od gripe da jednostavno prošeću do najbliže dm prodavaonice i opskrbe se zalihama šumećih tableta vitamina C, od kojeg gripa prolazi gotovo brže no što se pojavila.
I dok će šarlatani poput Petrovića i Pernara, propovijedajući svoj neuk, najčešće ipak uživati autoritet u očima ljudi kojima je gorljiv i vatren nastup važniji od činjenica i uvjerljiviji od znanstvene metode, na šarlatane kao ni na ospice nisu imuni ni puno obrazovaniji ljudi, što pokazuje slučaj Elizabeth Holmes, osnivačice i dugogodišnje izvršne direktorice tvrtke Theranos, koja je zajedno sa svojim partnerom Rameshom “Sunnyjem” Balwanijem izvela jednu od najkompleksnijih korporativnih prijevara u novijoj američkoj povijesti.
Nakon srednje škole, Holmes je na krilima izvrsnih rezultata, snažne ambicije i mladenačkog zanosa upisala Sveučilište Stanford u Silicijskoj dolini, među čijim su poznatim alumnima osnivači Googlea Larry Page i Sergey Brin, osnivač LinkedIna Reid Hoffman i osnivač PayPala Peter Thiel. Nakon svega dvije godine studija kemijskog inženjeringa, Holmes odustaje od daljnjeg školovanja kako bi se mogla posvetiti akviziciji i daljnjem širenju poslovanja svoje novoosnovane tvrtke. Theranos se pod vodstvom Holmes iz biotech startupa u relativno kratkom roku transformirao u tvrtku u čiju su nepostojeću tehnologiju brojni ulagači iz različitih izvora investirali više od milijardu američkih dolara. Ljudi katkad jednostavno žele vjerovati, a popis ljudi koji su željeli vjerovati u Elizabeth Holmes je uistinu dugačak – američki novinar Roger Parloff napisao je tekst nakon kojeg je Holmes dospjela na naslovnicu “Forbesa”, gdje je predstavljena kao najmlađa milijarderka na svijetu; bivši zapovjednik Pentagona James Mattis, postao je jedan od članova upravnog odbora Theranosa, a medijski mogul Rupert Murdoch uložio je 125 milijuna dolara. U Theranos je vjerovao i bivši američki državni tajnik George Schultz, čiji je unuk Tyler, inače zaposlenik Theranosa, odigrao pivotalnu ulogu u razotkrivanju cijele rabote. Holmes je na neko vrijeme uspjela regrutirati i nekadašnjeg bliskog suradnika svog najvećeg idola i uzora, Stevea Jobsa; Avie Tevanian priključio se timu Theranosa 2006. godine, no ubrzo ipak napušta tvrtku, frustriran činjenicom da je Holmes vješto izbjegavala teška pitanja o svojoj tehnologiji i na njih davala neodređene odgovore ili bi mijenjala temu.
Časopis “Forbes” 2014. godine proglasio je Holmes najmlađom poduzetnicom milijarderkom; u javnosti se počela pojavljivati gotovo isključivo u crnim dolčevitama, poput Jobsa; kao i njezin uzor, postala je veganka te nikad nije išla na godišnji odmor. Holmes je navodno bila opsjednuta idejom da svi zaposleni u Theranosu dijele njezinu viziju i pomno je pratila koliki broj sati je tko bio spreman odraditi; ona sama izjavila je da svakodnevno radi od ranog jutra do kasno u noć.
Core business tvrtke bila su istraživanja usmjerena u razvoj uređaja za dijagnostiku krvi koji je trebao uvesti revoluciju u američki zdravstveni sustav, omogućujući rano otkrivanje mnogih bolesti. Umjesto niza testova koji su često bili preskupi siromašnijim Amerikancima i na čije se rezultate moralo dugo čekati, Theranosov uređaj koji bi obavljao desetke pretraga iz samo jedne kapi krvi, od mjerenja razine hormona štitnjače u krvi do ranog otkrivanja raka, HIV-a i stotina drugih bolesti, trebao je biti distribuiran u drogerijama diljem SAD-a. Usprkos pompoznim najavama da će uređaj biti moguće kupiti u krugu od pet kilometara od svakog doma u Americi, to se ipak nije dogodilo. Uzorke krvi prikupljene od pacijenata u vlastitim wellness centrima Arizona Theranos tvrtka bi zatim posredstvom kurirske službe FedEx slala u laboratorij u središnjicu u Palo Altu na daljnju obradu, a testirani su zapravo korištenjem uređaja drugih tvrtki, poput Siemensa.
Holmes je navodno trošila 11 milijuna dolara godišnje samo na marketinške aktivnosti Theranosa, a za dizajn imidža brenda angažirala je marketinšku tvrtku Chiat\Day, istu onu koja je godinama kreirala hrpu kultnih reklama za Apple proizvode. Imidž koji je neumorno prezentiran javnosti bio je bez temelja u stvarnosti jer ni nakon 10 godina rada i tobožnjih istraživanja, Theranos zapravo nije razvio pouzdanu tehnologiju u čije je postojanje godinama uvjeravao ulagače, pacijente, medije i javnost. Testovi su kod brojnih pacijenata posve krivo dijagnosticirali brojna zdravstvena stanja, zbog čega je velik dio njih primao pogrešnu i potencijalno opasnu terapiju.
U tužbi koju je protiv Holmes podnijela Komisija za vrijednosnice i burzu SAD-a, dosuđeno je da mora platiti kaznu od 500.000 dolara te joj je izrečena 10-godišnja zabrana obnašanja dužnosti u javnim poduzećima. No, nedavno je završeno i suđenje u slučaju koji je protiv nje i Sunnyja podnijelo američko državno odvjetništvo u kojemu su se suočavali s ozbiljnim optužbama: jedanest točaka odnosilo se na prijevare ulagača, pacijenata i liječnika, s mogućom presudom zatvorske kazne u trajanju do 20 godina i novčanom kaznom do 2,7 milijuna dolara. Proglašena je krivom, no trenutno je na slobodi (platila je 500.000 dolara jamčevine) gdje čeka odluka suda o zatvorskoj kazni. Predviđa se da će presuda biti objavljena u rujnu. Upitana za brojne pojedinosti iz poslovanja Theranosa, mediji su prebrojali da je Holmes na saslušanju oko 600 puta odgovorila da se ne sjeća, što je bar upola više od Luke Modrića pred USKOK-om u sudskom procesu protiv Zdravka Mamića.
Slučaj Theranosa i Elizabeth Holmes dokazuje da marketing danas ne samo da može prodati praktički bilo koji proizvod nego da može prodati i proizvod koji uopće ne postoji, pri čemu na plastičan način pokazuje ono što je odavno poručio Carl Sagan – živimo u društvu koje je iznimno ovisno o znanosti i tehnologiji, ali u kojem jedva da itko išta zna o znanosti i tehnologiji. Sve dok ne nastupi korjenita promjena u načinu na koji doživljavamo njihov razvoj i ulogu u svakodnevnom životu ljudi, nadriliječnici tehnološke ere nastavljat će uspješnu tradiciju svojih prethodnika.
