Državni zavod za statistiku svake godine izdaje publikaciju “Žene i muškarci u Hrvatskoj”, koja daje konkretniji i brojkama potkrijepljen uvid u ravnopravnost spolova, kao i zanimljive društvene usporedbe suvremenih i prošlih vremena

Na 38 stranica prikazane su statističke usporedbe stanovništva, zdravstva, obrazovanja, zaposlenosti i plaća, mirovina, pokazatelja siromaštva, pravosuđa i političke vlasti. Brojke potvrđuju, iako znatno bolji, još uvijek neravnopravan položaj žena u odnosu na muškarce u većini kategorija. Donose i zanimljiv uvid u kvalitetu života i partnerske odnose nekoć i danas, kao i alarmantne podatke o mirovinama i političkim strukturama.

Publikacija je zamišljena kao prikaz promjena kroz godine, a autori su je objavili s ciljem boljeg razumijevanja stvarnog položaja žena i muškaraca te kao “poticaj za daljnje aktivnosti usmjerene postizanju uravnoteženijeg i pravednijeg društva.”

Sve je manje djece – na redu su prvo stabilan posao i stan, što je postalo nedostižnije nego ikad

Opći trend smanjenja broja rođene djece prisutan je i vidljiv i kod nas. Primjerice, sve više parova počinje prakticirati DINK način življenja – dual income, no kids. Bolje karijerne prilike za žene nisu glavni razlog zašto se sve manje odlučujemo imati djecu. Osim osobnih, neizbježno ulogu igraju i sve veći ekonomski pritisci, nesigurni poslovi na nestabilnom tržištu, a posebno pitanje stanovanja. Cijena četvornog metra u Zagrebu kreće se između 1.370,00 € i 3.052,00 €, prema podacima Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, dok prosječna plaća iznosi oko 1.400,00 eura. Očekivano, godine 1950. rodilo se ukupno 95 560 djece, dok je 2023. ta brojka iznosila samo 32.170.

Pozitivno je to što, razvojem zdravstva i znanosti, raste i životni vijek. Tako je prosječna starost umrlih žena 1950. bila 45,9 godina, dok je 2023. iznosila 80,7 godina.

Manje brakova, više razvoda

U odnosu na 1950-e, sve rjeđe, ali i kasnije ulazimo u brakove. Tada se sklapalo 9,9 brakova na 1000 stanovnika, dok je 2023. taj broj pao na samo 4,5. U brak ulazimo sve kasnije – žene u Hrvatskoj 1970. u prosjeku su imale 21,6 godina pri sklapanju prvog braka, dok danas imaju 29,7. Ovakvi podaci nisu iznenađujući kad uzmemo u obzir sve o čemu smo već pisali – ekonomsku nesigurnost i pitanje stanovanja, ali i odluke poput visokog obrazovanja. Dulje nam treba da ostvarimo financijsku stabilnost i da se osamostalimo od roditelja, posebno u smislu stanovanja. Individualno ostvarenje nadišlo je potrebu za osnivanjem obitelji i stvaranjem zajednice. Više je i razvoda – danas ih je 255 na 1000 brakova, dok ih je 1950-ih bilo 83.

Najmanje žena u građevini, najviše u obrazovanju

U 2024. godini prosječna plaća za žene iznosila je 1.290,00 €, a za muškarce 1.342,00 €. Hrvatska u tom pogledu prati trend Europe – na razini Europske unije u 2023. žene su imale za 12 % nižu plaću u odnosu na muškarce. Situacija je, ipak, bolja nego prije samo deset godina, a Luksemburg je, primjerice, uspio čak obrnuti pay gap pa su žene 2023. zarađivale 0,9 % više od muškaraca. Zabrinjavajuće je što prosječna neto mirovina za žene iznosi tek 506,28 €, dok za muškarce iznosi 610,27 € – obje brojke sasvim sigurno nedovoljne za normalnu kvalitetu života.

Najveća razlika prema djelatnosti vidljiva je u građevini, gdje radi 10,7 % žena i 89,3 % muškaraca, te u obrazovanju, gdje radi 80,6 % žena i 19,4 % muškaraca.

Političke strukture prate – ili možda ipak definiraju? – društvene trendove. U Hrvatskom saboru trenutačno sjedi tek 25,5 % žena u odnosu na 74,5 % muškaraca. Ipak, riječ je o znatno boljoj situaciji u odnosu na 1990., kad je u Saboru bilo svega 4,6 % žena.

Sve usporedbe i statistike možete pronaći u publikaciji objavljenoj ovdje.