Povodom Dana liječnika koji se obilježava 26. veljače, razgovarali smo s liječnikom čiji pristup pacijentima i stručnost mogu poslužiti kao primjer dobre medicinske prakse. Kroz ovaj intervju, dr. med. Frane Bukvić, ortopedski kirurg i traumatolog, koji je proglašen jednim od Najdoktora 2024. godine, otkriva što pacijenti mogu očekivati od kvalitetne zdravstvene skrbi i kako ostvariti bolju komunikaciju sa svojim liječnicima

Koja je Vaša “formula uspjeha” zbog koje Vas pacijenti smatraju najboljim liječnikom?

Smatram da je formula uspjeha u medicini nekakav spoj stručnosti i puno rada, iskrene brige i dobre komunikacije. Uz to, osobno mi je jako važno da pacijenti imaju povjerenja u mene kao liječnika, a to najviše dolazi kroz dobre rezultate liječenja i operacija te iskreni, ljudski pristup pacijentu. Medicina je prelijepo zanimanje, no ujedno je i opasna i za pacijente i liječnike, a kada pacijenti vide da im mogu pomoći i da mi je zaista stalo, sve ide lakše.

Kako biste opisali svoju filozofiju liječenja u jednoj rečenici?

Teško je sve sumirati u jednu rečenicu, ali kada bih morao reći nešto, to bi bilo da svakom pacijentu pristupam s maksimalnom pažnjom i poštovanjem, te da ništa što ovisi o meni u liječenju ne smije biti upitno.

Koje komunikacijske vještine smatrate presudnima u odnosu liječnik-pacijent?

U medicini je važno biti dobar slušatelj i u velikom broju informacija treba znati prepoznati ono što nas kao liječnike najviše zanima. Također, trebamo jasno komunicirati i biti strpljivi. Jako je bitno da pacijent razumije dijagnozu koju smo postavili te da se osjeća opušteno i sigurno u vezi s liječenjem.

Koliko vremena prosječno posvetite razgovoru s pacijentom i zašto smatrate da je to važno?

Ovisi od situacije, ali uvijek nastojim osigurati dovoljno vremena da pacijent postavi sva pitanja i da mu mogu objasniti sve što je potrebno. Smatram da je važno da pacijent osjeća da nije samo broj, već da mu se posvećuje vrijeme i pažnja, jer to direktno utječe na njihovo povjerenje, a samim time i oporavak. Nikako ne želim dopustiti da pacijent ode iz ordinacije s pitanjima na koja nije dobio odgovor.

Kako objašnjavate kompleksne medicinske pojmove i dijagnoze na način razumljiv pacijentima? Na koji način prilagođavate svoj pristup različitim profilima pacijenata do onih koji teže razumiju medicinske termine?

Pokušavam koristiti jednostavan jezik, bez previše stručnih izraza. Za one koji su možda manje upoznati s medicinom, volim koristiti slike, crteže ili konkretne primjere iz svakodnevnog života. Na primjer, ako govorim o oštećenju hrskavice, kažem da je to kao kad vam se troše i potroše gume na autu pa ih treba promijeniti i slično. Ljudi lakše shvate kada im objasnite kroz nešto poznato. No, svatko ima svoj način razumijevanja, pa se trudim prilagoditi objašnjenje ovisno o tome kako pacijent najbolje usvaja informacije.

Kako postupate kada pacijent dođe s informacijama s interneta koje nisu medicinski točne?

Prvo se trudim razumjeti što su pacijenti pročitali, a zatim im objasnim zašto te informacije ponekad nisu točne, uz navođenje izvora koji su pouzdani. Internet može biti zbunjujući, pa je važno razgovarati o tome na edukativan način.

Koji vas je trenutak u karijeri najviše definirao kao liječnika?

Nemam neki poseban trenutak koji me obilježio kao liječnika. Trudim se uvijek raditi najbolje što znam i učiniti sve da pomognem ljudima da se oporave. Smatram da je najvažniji fokus na stalnom učenju i pružanju najviše moguće kvalitete usluge svakom pacijentu.

Što je najčešća povratna informacija koju dobivate od zadovoljnih pacijenata?

Najčešće mi kažu da su se osjećali sigurno, da su im stvari bile jasno objašnjene i da su znali da su u dobrim rukama. Također, često ističu da im je povjerenje koje smo izgradili pomoglo da lakše prođu kroz cijeli proces – bilo da je sve prošlo glatko ili da smo se zajedno nosili s eventualnim komplikacijama. Na kraju, najvažnije mi je da pacijenti budu zadovoljni ishodom liječenja i da im pomognem da se što prije vrate svom životu prije ozljede ili bolesti. To me iskreno ispunjava kao liječnika, a prvenstveno kao čovjeka.

Što je najvažnija lekcija koju ste naučili o pristupu pacijentima tijekom svoje karijere?

Shvatio sam da u medicini nema univerzalnog pristupa – svaki pacijent je drugačiji i zato svakom pacijentu pristupam individualno i trudim se dati mu sebe maksimalno. Važno je slušati pacijenta, prilagoditi mu se i objasniti stvari na način koji mu imaju smisla. Medicina je prije svega humano zanimanje, poziv da pomognemo ljudima onda kada su najranjiviji. No, medicina je i timski rad – liječnik donosi znanje i iskustvo, ali bez povjerenja i dobre suradnje s pacijentom, ni najbolji tretman neće dati željeni rezultat.

 

 

Foto: PR