Bez obzira na želje pojedinih interesnih skupina za očuvanjem statusa quo, posebno kad je riječ o tako unosnom biznisu kao što je vjerovanje, statistike inzistiraju na tome da broj pripadnika organiziranih religijama opada, dok se klub ateista i agnostika ne povećava proporcionalno. Istovremeno, povećava se broj znatiželjnika koji se odbijaju uklopiti u standardne obrasce vjerovanja, pa u neobičnoj mješavini religije i filozofije, uz interes za psihologijom, fenomenologijom i antropologijom, pronalaze način za refleksiju nad pitanjima univerzalnima ljudskom iskustvu. Jedan od alata koji mogu poslužiti u tu svrhu je tarot, a mi istražujemo koliko srednjovjekovna kartaška igra ima doticaja s uvriježenim stereotipima o cirkuskim gatarama koje proriču sreću bilo kome s novčićem u džepu

Prošlo je više od desetljeća otkako se britanski filozof Richard Dawkins u svojoj knjizi “The God Delusion” obračunao s dogmatizmom organiziranih religija i vjerovanjem u postojanje intervencionističkog biblijskog Boga koji čudima slama, misli čita, grijehe kažnjava i na molitve odgovara“. Knjiga je postigla golemi uspjeh, provevši godinu dana na listi bestselera “New York Timesa” dok je istovremeno Amazonova prodaja Biblije pala za 120 posto. U svibnju 2019. godine predstavnici Katoličke i Protestantske crkve u Njemačkoj predstavili su rezultate studije koja predviđa kako će se broj pripadnika njihovih kongregacija do 2060. godine smanjiti za 49 posto.

Imajući navedeno u vidu, moglo bi se pomisliti da je napokon izvojevana pobjeda racionalnog uma i znanstvene metode, nakon koje su svi bivši vjernici postali ateisti ili agnostici, te da je u moru praznovjerja, usprkos svakodnevnoj izloženosti lažnim vijestima i propagandi moćnih interesnih skupina, luč prosvjetiteljstva napokon zasjala punim sjajem. Međutim, iako broj ateista i agnostika u svijetu uistinu doživljava porast, velik broj ljudi i dalje osjeća potrebu za nekom vrstom duhovnih praksi, kojih na nikad raznolikijem tržištu u potrošački orijentiranim društvima ima napretek. 

I dok je potražnja za crkvenim proizvodima u padu, ezoterijske prakse posljednjih godina doživljavaju svojevrsni revival. Jedna od takvih praksi jest čitanje tarota, mističnih karata čija je uporaba u funkciji alata za divinaciju pronašla svoje mjesto u pop kulturi hippie pokreta 60-ih, dok u 21. stoljeću postaje trendi hobi pripadnika milenijske generacije. Lynn Araujo, direktorica komunikacija tvrtke za proizvodnju igara U.S. Games Systems, krajem 2017. godine izjavila je da je godišnji prihod tvrtke od prodaje tarot karata povećan za 30 posto, čime je ostvarena rekordna prodaja u posljednjih 50 godina. Istražujemo razloge popularnosti ovih neobičnih karata, čije je podrijetlo sve do danas obavijeno velom tajne.

PODRIJETLO

Karte su mapu Europe osvojile još u srednjem vijeku, a pretpostavlja se da su one igraće nastale u Kini, kao i bezbroj drugih Made in China proizvoda; odakle trgovačkim rutama preko Indije stižu sve do europskih zemalja. Tarot karte postat će poznate u 15. stoljeću preko igre francuskog tarota, u početku nalik bridžu, te talijanske igre tarocchini

Britanski filozof i povjesničar Michael Dummett u svojoj knjizi “The Game of Tarot” navodi kako je korištenje tarota s pridruženim okultnim tumačenjima u svrhu divinacije predstavljalo nepoznanicu prije 18. stoljeća, kad ih u vezu s mističnim tradicijama u svojoj knjizi “Le Monde Primitif” dovodi francuski protestantski svećenik i mason Antoine Court de Gébelin, dok je tehnike slaganja i čitanja tarota prvi predstavio Jean-Baptiste Alliette, okultist pod pseudonimom Etteilla. Početkom 19. stoljeća, tarot se igrao gotovo svuda, od Nizozemske na zapadu, do Švedske na sjeveru i Rusije na istoku. Primjerice, u to vrijeme u Velikoj Britaniji dio intelektualaca bogatih društvenih slojeva počinje iskazivati interes prema psihologiji, filozofiji, misticizmu i okultizmu, a od najutjecajnijih organizacija uspostavljenih radi zajedničkog poduhvata istraživanja ezoterijskih učenja bio je Hermetički red Zlatne zore. “Društvo je počivalo na sustavu hijerarhije i inicijacije sličnom onome u masonskim ložama, no posebnost društva bila je u tome što su članice bile ravnopravne svojim muškim kolegama“, pojašnjava astrolog Igor Ognjenović, koji u Centru za astrološku edukaciju podučava i čitanje tarota. Među poznatim članovima i pristašama bio je primjerice književnik Bram Stoker i za daljnji razvoj tarota bitan književnik Arthur Edward Waite, te slikarica Pamela Colman Smith. Waite i Smith napuštaju red zbog nesuglasica s ostalim članovima te početkom 20. stoljeća započinju projekt kojim je nastao najpoznatiji špil tarot karata na svijetu, objavljen pod imenom izdavača kao Raider-Waite špil. Waite bi raspisivao simbole koje bi Smith kasnije oslikavala u motive na način da svaka od karata sadrži dovoljno ključnih fraza tako da njihova značenja može evocirati i promatrač koji se prvi put susreće s tarotom. Štoviše, uz špil je dolazila knjižica s uputama za interpretaciju i slaganje karata, koja je ostala standardni dodatak uz svaki kupljeni tarot špil sve do danas. 

SIMBOLIKA

Kao i kod većine igraćih karata, tarot špil sadrži simbole koji određuju pripadnost karte jednoj od četiri skupine, za koje se pretpostavlja da su predstavljale četiri klase srednjovjekovnog društva; pehari (hearts, srca) označavaju svećenstvo; mačevi (spades, pik) plemstvo ili vojsku; novčići (diamonds, karo) trgovce; a palice (clubs, tref) znakovito se (pod)udaraju sa seljacima. U slučaju tarota od tumačenja idu još dalje, dovodeći simbole u vezu s četiri vedske indijske kaste, odnosno četiri temeljne vrline kako ih je definirao Platon mudrost, hrabrost, umjerenost i pravednost. Međutim, puno je izazovnije nagađati o podrijetlu posebnih karata unutar tarot špila, za koje se smatra da su nastale kasnije, na dvorovima aristokrata u talijanskim renesansnim gradovima. Velika Arkana, čiji naziv potječe od latinske riječi za tajnu (arcanus), sastoji se od 22 karte oslikane različitim motivima, u čiju su simboliku uklopljene brojne tradicije. Igraćim kartama tijekom povijesti dodavale su se poveznice s različitim tradicijama, zbog čega je njihov simbolički jezik iznimno bogat. Kao i uvijek kad je storytelling u pitanju, što je rječnik (u ovom slučaju simbolički) bogatiji, to se suptilnije nijanse u pripovijedanju mogu izreći. Upravo stoga, osoba upoznata s učenjima navedenih tradicija mogla bi za vrijeme čitanja tarota iz simbolike međusobno povezanih karata (koje su tako izašle nakon miješanja i bile polegnute na stolu) ovisno njihovom rasporedu i položaju u odnosu jedne prema drugoj tumačiti priču koju ta simbolika predstavlja. Raider-Waite špil postao je toliko poznat upravo iz tog razloga što su njegovi autori uspjeli postići da slike na njihovim kartama uistinu govore tisuću riječi, odnosno u ovom slučaju simbola. 

JUNG I PSIHOLOGIJA TAROTA

Začetnik analitičke psihologije, švicarski psihoanalitičar Carl G. Jung, bio je zainteresiran za mogućnost korištenja tarota u funkciji projekcijskog alata, odnosno izražavanja psihe kroz niz događaja predstavljenih u međuodnosu različitih karata, pri čemu čitanje karata dovodi asocijacije do razine kognitivne svijesti. Prilikom čitanja tarota, značenja karata interpretiraju se ovisno o tome jesu li nakon miješanja izašle okrenute prema gore ili naopako, ali i kroz njihovu međusobnu relaciju. Slučajne veze predočenih karata postaju smislene zbog emocionalnih značenja koja osoba pridaje narativu koji generiraju. S ukupno 78 karata u špilu, broj mogućih kombinacija gotovo je neograničen, odražavajući bogatstvo i raznolikost ljudskih iskustava. Ispod naizgled racionalne površine često smo nepoznanica samima sebi te je iluzorno pretpostavljati kako ne postoji dio naše zbiljnosti koji ne bismo mogli istražiti razmišljajući, pišući ili govoreći. Koristeći slike kao vodič, tarot istražuje upravo neke od tih dijelova.

Potreba za alternativom konvencionalnoj religiji nastala je zbog njezine neprilagođenosti potrebama modernog čovjeka. Kad bi se organizirana religija prakticirala temeljena isključivo na dogmama ili svetim spisima, prilično kruto i jasno bilo bi moguće odrediti tko je član, koji je proces inicijacije i kako se pripadnik zajednice ima ponašati. Međutim, sve manjem broju ljudi odgovaraju nametnuti izvanjski standardi ponašanja, što je jedan od glavnih razloga zbog kojih napuštaju organiziranu religiju. Bojazan zbog smanjenja broja vjernika temelji se na sasvim pragmatičnim razlozima: crkve su tržile goleme svote novca za svoje “usluge”, koje danas jednostavno sve manje ljudi želi. Usprkos deklarativnom izražavanju pripadništva većine ljudi u Hrvatskoj pojedinim vjerskim organizacijama, istu tu većinu praktičnom smislu religija zanima na razini osobnog folklora koji se manifestira kićenjem drvca za Božić ili blagovanjem posvećene hrane tijekom Uskrsa.

S druge strane, potreba za duhovnošću nije nestala, s čime je moguće povezati porast zanimanja za neku alternativnih ili čak ezoterijskih praksi, usmjerenih prije svega na pojedinca. Služeći poput svojevrsne psihoterapije, one mu omogućuju kategorijalni aparat kojim napokon može pojmiti određene pojavnosti u vlastitoj psihi o kojima možda nije često razmišljao, ili im nije posvećivao dovoljno pozornosti, ili ih je osjećao bez da ih je znao imenovati. Upravo je čitanje tarot karata samima sebi, umjesto odlaska gatarama, ono što milenijce zanima kao metoda razbibrige ili autorefleksije.

Recimo da osoba osjeća problem pritiska na poslu koji ne jenjava. Umorna je stalno, postaje razdražljiva na sitnice, a koncentracija joj opada. Možda posao nije onaj koji je zamišljala kao dijete, ali je ipak nekoliko faktora zadržava ondje: financijska stabilnost, davno obećana mogućnost napredovanja ili očekivanja okoline; možda obitelji ili drugih osoba koje imaju snažan utjecaj na njezin život; spomenuta situacija nije pojava koja je nastupila nedavno, nego stanje u kojem živi već dugo. 

Iz špila izvlači kartu Mjeseca. Mjesec predstavlja našu intuiciju, emocije, nesvjesno; ali i instinktivne strahove, fobije. Osoba preispituje situaciju koristeći simboliku povezanu s motivom Mjeseca; znajući da je Mjesec osoban, da predstavlja upravo nju, a ne okolinu, obitelj ili prijatelje; pitajući se što je u kontekstu podsvijesti toliko muči da se ne usudi ostaviti jednu fazu života iza sebe i nastaviti dalje. Egzistencijalni strah, financijsko propadanje? Ili osjećaj neuspjeha i manje vrijednosti? Postavljajući si pitanja i promišljajući o mogućim odgovorima, osoba “čisti” postavljene teme te se prema njima vrijednosno opredjeljuje: NE, znam da nisam manje vrijedna, ali DA, muče me egzistencijalni strahovi pojačani katastrofičnim prognozama ekoloških katastrofa i financijske krize koja kuca na vrata u zemlji u kojoj je život izrazito skup. “To defeat the demon you must know its name“, kaže izreka; ključno je imenovati svoje strahove kao preduvjet da bismo ih osvijestili i razumjeli, te se naposljetku oslobodili njihovog paralizirajućeg učinka na naše misli i ponašanje. 

Ljudi su oduvijek prepoznavali dva načina mišljenja, govora i prikupljanja znanja, koja su stari Grci nazivali mythos i logos. Oba su načina bila esencijalna u poimanju svijeta, svaki je posjedovao vlastito područje kompetencija, te niti jedan nije bio superioran onome drugome. Logos (razum) je bio pragmatični model shvaćanja izvanjske stvarnosti te je kao takav bio od ključne važnosti za preživljavanje ljudske vrste. Međutim, borba za opstanak velikih svjetskih religija i ezoterijskih praksi podjednako dokazuje da je on, čak i u doba kad je čovječanstvo tehnološki i intelektualno na najvišem stupnju razvoja u čitavoj svojoj povijesti, nedostatan za mnoge kad je riječ o prihvaćanju vlastite smrtnosti ili pronalaska smisla u ljudskoj patnji, zbog čega mythos, kao svojevrsni primordijalni oblik psihologije, nastavlja imati važnu ulogu u mnogim životima; vjerovanja će postojati sve dok postoje dijelovi ljudskog iskustva koji izmiču spoznaji.

I dok neki kartaju radi zadovoljstva igre, iskušavanja sreće ili ispitivanja vjerojatnosti matematičkih modela, tarot karte dokaz su da je karte moguće koristiti i na opskurnije načine od zabavljanja kolega mađioničarskim trikovima na poslovnom božićnom domjenku. Tarot je postao zanimljiv novim generacijama jer ne propovijeda određeni način života, ne osuđuje i ne diskriminira; crowdfunding platforme poput Indiegogo i Kickstartera svakodnevno objavljuju nove kampanje za financiranje specijaliziranih tarot špilova posvećenih mentalnom zdravlju, promicanju rodne ravnopravnosti ili smanjenju nasilja nad ženama. Polazimo li od pretpostavke da alate poput tarota koriste osobe koje tragaju za boljim razumijevanjem sebe, a ne za instantnim rješenjima, tarot se može pokazati iznimno korisnim upravo iz razloga što, polazeći od pojedinca, umjesto od kolektiva, omogućuje pojedincu koji koristi karte da nakratko zaustavi užurbani tempo života te se prepusti kontemplaciji nad njihovim simbolima u svrhu oslobađanja vlastite kreativnosti i stvaranja originalnih uvida unutar misaonog procesa. Male su šanse, doduše, da će vam karte same reći hoćete li i kada upoznati visokog, tamnog stranca; ali sigurno možete saznati želite li da bude visok, želite li da bude taman, te preferirate li stranca ili možda nekoga koga već poznajete. Karte nam otkrivaju samo ono što mi sami već znamo, ali možda još ne znamo da znamo. Samo ih je potrebno pitati.