U rubrici Scroll-break svaki tjedan izdvajamo pet stvari koje možete konzumirati umjesto beskonačnog bauljanja društvenim mrežama

Biramo eseje, kratke priče, video-eseje, podcaste, članke i slične formate u bespućima interneta koji će vam, za razliku od doomscrollanja, otvoriti neke nove teme, vrijedne promišljanja i dijeljenja s drugima.

Pogledajte sadržaje koje smo vam preporučili prošli tjedan, a u nastavku otkrijte pet stvari koje možete čitati, gledati ili slušati odmah.

What technology takes from us – and how to take it back

Suvremeno je društvo protkano globalnim političkim izazovima i rapidnim kulturološkim promjenama kojima kumuje moćan razvoj tehnologije u posljednjih 20 godina. Kad bismo sveli aktualno stanje na Zapadu na jedan zajednički nazivnik, on bi bio – nepovezanost. Oko ovog se fenomena vrti esej Rebecce Solnit za The Guardian u kojem se autorica reflektira na moderne tehnologije koje su, bez ikakve sumnje, učinile svakodnevicu efikasnijom, no po cijenu opipljivog ljudskog iskustva. Objašnjava da su tehnologije dizajnirane za efikasnost, jednostavnost i, u konačnici, profit koji leži u pozadini svake tech inovacije globalnih kompanija.

No u cijelom tom kovitlacu poboljšanja i efikasnosti, zadaci koji su zahtijevali donošenje odluka s integritetom, komunikaciju i kreativnost počeli su se miješati s AI tehnologijama i algoritmima, što značajno erodira naše vlastite kapacitete za promišljanje. Najviše od svega pate emocionalne interakcije, od onih manjih u trgovini namirnica, do nemogućnosti izgradnje stvarnih odnosa u zajednicama. Vidljivo je ovo već na minornim primjerima poput susjeda u zgradama koji su se transformirali iz nekoć važnih aktera naših svakodnevnih života – kroz međusobne usluge poput kratkog čuvanja životinja, zalijevanja biljaka, posuđivanja šećera i slično, u prolaznike. Danas se za sve ove usluge oslanjamo na čuda digitalija, što je samo po sebi, složit ćemo se, efikasnije i brže, no na duge staze uništava ono sitno čuvstvo koje nas čini ljudima i povezuje. Kako pratiti korak s tehnologijom (jer tržište ne dopušta drugo), ali zadržati ljudskost? Članak pročitajte ovdje.

Sentimental Value

Film Joachima Triera ne dopušta da kompleksna tuga proviri kroz zidove obiteljske kuće koja je središte razvoja delikatnih odnosa u obitelji. Baš kao u stvarnosti, kad svakodnevni život maskira tenzije, tako se u “Sentimental Value” sloj po sloj razotkrivaju unutarnji svjetovi glavnog trija – otuđenog oca Gustava, njegove ogorčene i direktne kćeri Nore te njezine mirne i odlučne sestre Agnes. Svaki od njih kultivira unutrašnju tenziju koja ih udaljava godinama, a koja je istovremeno njihov alat preživljavanja. Povratkom Gustava u svojih kćeri, Gustav se odlučuje na možda najhrabriji iskorak u svom životu – predlaže Nori da glumi u njegovom filmu, što je potez koji na prvu djeluje kao još jedan u plejadi njegovih egocentričnih manira, samo da bi se otkrio kao pokušaj konačnog slamanja ovih tenzija i njihove verbalizacije. Film je ovo koji je najbolje gledati u samoći, a koji ostaje s nama dugo. “Sentimental Value” nominiran je za devet Oscara.


The Funeral

Nastavno na “Sentimental Value”, kratka priča “The Funeral” smješta nas u specifičan obiteljski događaj koji ima moć u svakoj obitelji rascjepkati dinamike. Mahreen Sohail objavila je knjigu Small Scale Sinners, iz koje je Literary Hub predstavio kratki prozni tekst koji se vrti oko sjećanja i događanja tijekom i nakon sprovoda autoričine tete. Na početku teksta s njom se nalazimo na sprovodu žene čija je figura uvijek bila sporedna zbog obiteljskih nesuglasica. Sohail analizira ponašanje i razmišljanja svakog aktera obitelji, koji su na potpuno drukčiji način doživjeli smrt tete. Intimna priča kroz sprovod zapravo promišlja o prisnosti i udaljenosti te suočavanju s gubitkom osobe koja je možda trebala biti važna u našem životu, ali to zbog raznih vanjskih okolnosti nikad nije postala. Priču pročitajte ovdje.

Dead Eyes

Iako nije novijeg datuma, “Dead Eyes” je uistinu jedan od najluđih podcasta ovog desetljeća koji se iz osobnog pothvata transformirao u jedan od najpopularnijih podcasta između 2020. i 2024. godine. Radi se o istraživačkom projektu komičara i glumca Connora Ratliffa s neobičnom misijom – želi otkriti što se zapravo dogodilo da je 2000. godine, nakon što je castan u ulozi Johna Zielinskoga u HBO seriji “Band of Brothers”, ipak otpušten i to navodno zato jer je Tom Hanks, tada ko-kreator serije, smatrao da Ratliff ima “mrtav pogled”. Dobivamo jedinstvenu širu sliku o entertainment industriji, nošenju s odbijenicama i uzastopnim pokušajima tipičnima za svijet kreativnih profesionalaca. Tijekom tri sezone Ratliff je razgovarao s nizom aktera u priči – od drugih članova glumačke postave, do glumca kojem je uloga na posljetku pripala, pa i s drugim prominentnim gostima iz Hollywooda poput Judda Apatowa, Nikki Glasera i Setha Rogena. U velikoj završnici razgovarao je i s Tomom Hanksom više od 20 godina nakon što je otpušten. Podcast slušajte ovdje.

Why are luxury groceries a thing?

David Achu kreator je video eseja u kojima najčešće komentira aktualne društvene trendove vrlo pitko, direktno i s dozom ironičnog humora. U najnovijem se eseju dotiče koncepta na američkom tržištu koji se posljednjih godina prelio i u Europu. Radi se o trgovinama namirnica koje se baziraju na kvalitetnijim dobavljačima i specifičnim sastojcima koji nisu dostupni u velikim lancima. Namirnice koje donose važan su dodatak ponudi koju inače obilježava ubrzana proizvodnja hrane niskog standarda kvalitete. No Achu se pita jesmo li razvili opsesiju ovim trgovinama iz drugog razloga – zbog statusa. Počinje razmatrati ekonomske procese trgovina i povezuje ih s potrošačkim trendovima i načinom na koji oni formiraju hranu, zapravo osnovnu ljudsku potrebu i pravo, u statusni simbol i prezentaciju društvenog položaja. Pomalo neobična analiza otvara novu perspektivu na potrošački identitet. Video pogledajte ovdje.

Foto: Pexels, IMDb, Spotify