Sa(n)jam knjige u Istri atraktivan i prepoznatljiv po svojem bogatom programu, i ove godine, 27. po redu, osvaja svojim jedinstvenim sadržajima, modernim temama i najvećim književnim imenima, a već smo navikli da se u prostorijama u kojima se održava uvijek traži i mjesto više! U dinamičnoj sajamskoj atmosferi u Puli ovih sam dana uspjela uloviti direktoricu Magdalenu Vodopija i prokomentirati ovogodišnji program s glavnom temom posvećenoj ljubavi
Sa(n)jam knjige u Istri posebno mi je drag jer uvijek uspijeva svojoj publici približi najveće pisce, mislioce i izdavače ili pak informira o najnovijim izdanjima, potiče na nove ideje, uz interdisciplinaran pristup koji područje domaće i svjetske književnosti stavlja u širi kontekst naše svakodnevice, dostupnoj svima nama. A ništa od toga ne bi bilo toliko značajno da iza njega ne stoji izvrstan tim entuzijasta.
Ovogodišnja velika tema 27. pulskog sajma knjige je ljubav. Kakav ste pristup imali dok ste krojili plan i kakvu atmosferu želite postići?
Ljubav je, pokazuje nam to i doba pandemije, poput zdravlja: dok je tu, percipiramo je kao nešto uobičajeno, vječito i neuništivo. Pandemijsko nam je doba pokazalo kako izgleda svijet u atmosferi straha, neizvjesnosti, nepredvidljvosti i distance bez kojeg nema onoga što svaka ljubav, od prijateljeske, preko roditeljske, pa do erotizirane, traži, a to je bliski kontakt, dakle i zagrljaj, dodir, poljubac… Mi, međutim, nismo samo sajam emocija, kao što nismo samo ni sajam knjiga, već oboje. Takvi smo bili uvijek i uvijek smo, kreirajući programske cjeline, polazili od toga da vrhunska književnost bude način na koji i kroz koji progovaramo o svakom sloju kojeg i ljubav i književnost otvaraju. Zapravo, knjiga je jedini medij koji omogućava da se ljubav otkrije u svoj svojoj složenosti i ljepoti.
Od programa pulskog sajma uvijek očekujemo interdisciplinarni pristup književnim temama, po tome Vas prepoznajemo kao drugačije. Ključni dio programa posvećen je Dragi Orliću. Koje ste druge interdisciplinarne sadržaje uklopili kako biste iskazali Orlićevu veličinu i veliki doprinos kulturnoj sceni?
Da bismo podsjetili na sve što je Drago bio, stvorio i koliko nam je značio, trebala bi nam najmanje tri Sajma. Drago je bio novinar, pjesnik, književnik, satiričar, publicist, slikar, kulturni radnik, fotograf, grafički urednik marketinški menadžer, nakladnik, napisao je i jedan libreto… Mi, zapravo, tek otvaramo skladište sjećanja na velikog čovjeka, prijatelja Sajma i Istrijana najvećeg formata. Promocijom na Sajmu obuhvatili smo poeziju, likovnu umjetnost, film i glazbu. Iz njegovog posljednjeg likovnog opusa postavili smo Pop-up izložbu Samo je vrime kič. Dragina strast bila je i film i režija, djelovao je u kultnom Kino klubu Jelen pa smo prikazali i dva kratka filma s kraja 60-ih i 70-ih godina: Komunistički manifest te Julija i Julija. Za Sajam je i Franci Blašković objavio glazbeni album s Draginim tekstovima pod nazivom Vamos a bailar e ballo della prostate.
Doručak s autorima također dio je Vaše festivalske tradicije. Kako on ove godine izgleda?
Kao i svake otkako ga vodi Aljoša Pužar. To što smo bili prinuđeni promijeniti lokaciju, ne znači da smo mijenjali formu. Doručak je bio i ostao program za koji se uvijek traži stolica više, a to je zbog visoke kvalitete sadržaja kojeg publika dobije od Aljoše i njegovih gošći i gostiju.
Što nam pripremate od tema strane književnosti i koje goste možemo očekivati? Na što da posebno obratimo pozornost?
Veseli nas, prije svega, povratak stranih autora bez kojih smo, a zbog epidemioloških mjera, morali održati prošli Sajam. Uz gošće i goste iz Slovenije, Rusije, Ukrajine i Francuske, održat ćemo dva tradicionalna međunarodna programa: Slavenski đardin i Ljubljana bere i bilo bi nepristojno reći bilo što osim da niti jedan ne treba propustiti. Predvodnice inozemnog programa su ukrajinska književnica Sofija Andruhovič, slovenska spisateljica Gabriela Babnik i austrijska književnica Laura Freudenthaler. Iz Francuske nam stiže Zanzim, koji je uz legendarnog Huberta autor zapaženog stripa Muška koža. Program vrvi i autorima iz regije, od velikog intelektualca Ivana Čolović koji je Sajam i proglasio otvorenim, glumca Sergeja Trifunovića sa svojim književnim prvijencem, Andreja Nikolaidisa, Darka Cvijetića…
U sklopu sajamskog programa obilježavate i dvije važne obljetnice: 200 godina Dostojevskog i 40. godišnjica smrti Miroslava Krleže. Kako ćete ih obilježiti?
Godišnjicu Krležine smrti obilježavamo u suradnji s našim medijskim partnerima, dnevnim listom 24sata i tjednikom Express koji dodjeljuju književnu nagradu Fric, čiji će dobitnici govoriti o Krleži, dok o Dostojevskom pričamo jezikom njegovih djela, kazališnih adaptacija i na sve one načine zbog kojeg smo u nekom od sajamskih tekstova upotrijebili sintagmu 200 godina vječnosti.
Uvijek pazite na male izdavače, i na Sajmu im omogućavate da budu vidljiviji, to je Vaša velika vrijednost. Možete možda istaknuti kako su se oni ove godine uključili u Vaš program? Ima li kakvih noviteta na tom području?
Posjetitelji Sajma naviknuti već na naš pristup pri prezentaciji knjige, uvijek među najrazvikanijim naslovima traže i druge, specifične, knjige manje poznatih nakladničkih kuća. Proširili smo prodajni dio u još jednu halu Trikotaže i proširili dio s publicistikom, dječjom knjigom i stripom. Ističem ovoga puta talijanske izdavače koji dolaze s najvećim brojem naslova do sada, ali i izdavače iz regije među čijim će se recentnim izdanjima naći i neke kultne knjige. Posebno smo izložili knjige o ljubavi, knjige autora čija djela predstavljamo i sa tim knjigama kreiramo priču o programu sajma.
Dosadašnjih godina Sa(n)jam knjige u Istri održavao se u Domu hrvatskih branitelja, ove godine to je u Hali 2 Arena trikotaže (bivši muzej Maslinovog ulja). Jeste li zadovoljni prostorom?
Uvijek je, naravno, više zahtjevno raditi u prostoru koji vam je nov i u kojem ne poznajete svaku sitnicu od utičnice do akustike i sl. No, imali smo već iskustvo ovog prostora, jer smo u lipnju ove godine tu već održali jedan Sajam, onaj koji smo dugovali iz 2020. S obzirom da se radi o bivšoj tvornici i da su to velike tvorničke hale, nemamo problema s poštivanjem svih epidemioloških mjera, a i upamtit ćemo da smo imali najveću pozornicu do sada na Sajmu koja je, zaista, izgledala velebno.
Budući da je dosta sajmova u ove dvije godine bilo spriječeno organizirati svoje programe u uobičajenoj atmosferi, koja je funkcija pulskog sajma, i književnosti, danas u kontekstu koronakrize?
Svaki veliki, prekretnički, povijesni događaj – što uporna i dugotrajna pandemija nesumnjivo jest – zasjeni sve drugo. Tako je s ratovima, potresima i, vidimo, ofenzivom virusa. I, naravno, s još puno, previše toga. No, u svakom tom vremenu prevrata i ratova, nedaća i stradanja, život ne staje. Onaj umjetnički, spisateljski posebice. Posljedično – može i uzročno, jer se u toj neraskidivoj vezi autora, djela i publike ne može odrediti početak – i čitateljski. Za sve ovo vrijeme, od prvog dana panike i straha, pa do evo ovoga trenutka, pisci i spisateljice su – pisali i pisale. A kako nitko ne piše zato da mu kompjutorska memorija ne zjapi prazna, tako su se te knjige čitale, bile nagrađivane, posuđivane i prepričavane. Život, da ponovimo, ni onaj umjetnički, kao ni onaj čitateljski nije stao, niti ima namjeru. Zato, eto, činimo sve da se kontinuitet Sajma održi, bez obzira na okolnosti, ograničenja i posljedice.
Sa(n)jam knjige u Istri traje do 28. studenoga, a sve programe možete pratiti i preko Facebook stranice ili YouTube kanala.
Foto: Manuel Angelini
