Roditeljstvo donosi sasvim novi životni tempo, što sa sobom nosi i zahtjevnu dozu emotivne i mentalne prilagodbe. Roditeljske uloge povremeno mogu nadmašiti raspoloživu energiju i vrijeme koje imamo za fizički i psihički odmor, a kad smo u stanju iscrpljenosti predugo, nastupa roditeljski burnout
Stručnjaci ga opisuju kao stanje kroničnog umora koje uključuje emotivno otupljivanje, osjećaj preopterećenosti i dojam da ne ispunjavamo vlastita ili tuđa očekivanja.Razvija se postupno kada nemamo dovoljno resursa za oporavak. Budući da svakodnevni život od nas traži poslovnu produktivnost, organizaciju, informiranost i njegovanje odnosa, uz nedostatak sna i osjećaj da nemamo vremena za predah, iscrpljenost s vremenom postaje kronična. Ono najvažnije za naglasiti jest da nas ne definira kao roditelje niti definira naš odnos prema djeci.
Kako primijetiti burnout?
Kao i kod poslovnog burnouta, ova razina iscrpljenosti ne nestaje ni nakon privremenog odmora. Moguće je uočiti da imamo manje strpljenja, da nas obične životne situacije izbacuju iz ravnoteže i da reagiramo automatizmom umjesto racionalno i prisutno. Uobičajen je i osjećaj krivnje zbog percepcije da smo iznevjerili vlastita očekivanja ili osjećaj emocionalne udaljenosti. Sve su to mehanizmi nošenja sa stresnim situacijama.
Postoji ipak niz metoda kojima si je moguće olakšati i pomoći, onih koje vam mogu pružiti osjećaj ravnoteže i pomoći da fokus vratite i na vlastito tijelo i zdravstveno stanje. Važno je naglasiti da, ako simptomi roditeljskog burnouta traju dulje vrijeme i osjećate da savjeti ili razgovori s bliskim osobama ne pomažu, vrijedi uzeti u obzir profesionalnu pomoć. Uz stručnu osobu lakše je razumjeti stvarne uzroke iscrpljenosti i napraviti značajne pomake.
Tips&Tricks koji mogu pomoći
Ako se osjećate preplavljeno, donosimo nekoliko savjeta koji vam mogu pomoći podići energiju i vratiti osjećaj kontrole te smanjiti svakodnevni pritisak.
Jednostavne rutine
Rutina i struktura ključne su za normalno funkcioniranje djece u maloj dobi, ali od ogromnog su značaja i za roditelja. Smanjuju mentalni load jer eliminiraju potrebu za stalnim donošenjem odluka. Predvidljivost određenih dijelova dana pomaže da se mozak manje iscrpljuje i da imamo više snage za situacije koje zaista traže mentalni napor i koje ne možemo izbjeći. Rutina stvara osjećaj stabilnosti svakodnevici koja je često ispunjena nepredvidivim situacijama. To pritom ne znači stvaranje krutog rasporeda koji ne smijete prekršiti. Počnite od jednog dijela dana koji je za vas najstresniji. Na primjeru večeri, večernja rutina može biti pospremanje igračaka, čitanje i odlazak na spavanje. Ključ da bude uspješna je jednostavnost i dosljednost uz koje će i djeca početi lakše funkcionirati.
Razgovor s djetetom o vlastitim osjećajima
U najboljoj namjeri da zaštitimo dijete, pokušavamo sakriti vlastiti umor i frustraciju, ali ona vrlo često ispliva u naizgled bezazlenim situacijama. Razgovor o vlastitim osjećajima s djetetom, na način koji je prilagođen njegovoj dobi, može smanjiti djetetovu nesigurnost, pružiti olakšanje roditelju, a pritom postepeno učiti djecu o razumijevanju emocionalnog svijeta. Pritom je korisno koristiti metafore koje djeca razumiju i biti jasan. Naravno, korištenje pojmova poput roditeljski burnout neće biti učinkoviti, ali jednostavna objašnjenja prilagođena dobi djeteta mogu mu pomoći da razumije što se događa. Istodobno, takva otvorenost olakšava i vama izražavanje osjećaja te produbljuje povezanost.
Smanjite broj potrebnih odluka tijekom dana
Kao roditelji svakodnevno donosimo ogroman broj mikro-odluka koje se u tom trenutku ne čine velikima, ali troše naš mentalni kapacitet. Kako biste se oslobodili nepotrebnog napora, pokušajte planirati unaprijed. Jednostavan primjer je planiranje obroka, rotiranje namirnica koje svi u kućanstvu vole i jednostavnih jelovnika, priprema odjeće za sebe večer prije i check liste uz koje je lakše pratiti što smo sve obavili. Kad se broj odluka smanji, oslobađa se prostor za emocionalnu prisutnost i mentalno zahtjevnije periode. Ovo neće uvijek biti moguće, ali već i pokušaj može pomoći da izbjegnemo burnout kao stanje u kojem svakodnevni zahtjevi za odlukama premašuju naše sposobnosti.
Jednostavno pustite svaki dan jednu stvar da ne ide “po idealnom planu”
Perfekcionizam je čest izvor roditeljskog stresa, a društvo ga vrlo često perpetuira. Ideja da sve mora biti idealno posloženo u stanu, da svi obroci moraju biti najzdraviji i da rutina mora biti besprijekorna jednostavno je neodrživa. Odnos prema perfekcionizmu može se promijeniti. To ne znači odustajanje, već stvaranje održive svakodnevice. Dopustite si da barem jedna stvar, svaki dan, ne ode po planu. Kad uvidimo da to ni na koji način ne utječe na našu kvalitetu odnosa s djecom, na njihovu dobrobit ili obiteljski život, polako postajemo otporniji. U pitanju mogu biti male stvari poput ostavljanja igračaka umjesto da ih pospremimo, planiranja jednostavnijeg obroka ili dopuštanja fleksibilnosti u rasporedu.
Male metode koje pomažu tijekom dana (HALT, body scan)
Za pomoć u smanjenju stresa tijekom dana možemo se poslužiti i metodama koje vraćaju fokus na tijelo. Uz njih postaje lakše prepoznati i smanjiti stres. HALT metoda zapravo je preispitivanje sebe kako bismo vidjeli jesu li naše osnovne potrebe ispunjene: jesmo li gladni, ljuti, umorni ili usamljeni.Ako uspijemo prepoznati što nam u tom trenutku nedostaje, lakše ćemo pronaći način da zadovoljimo tu potrebu. Druga je česta metoda body scan koja podrazumijeva kratko osvještavanje tijela, a pomaže smiriti živčani sustav. Poziva nas da se nakratko fokusiramo na tjelesne senzacije i primijetimo napetost u ramenima, čeljusti ili vratu te svjesno opustimo te mišiće uz sporije disanje. Tako tijelo dobiva signal da se sigurno opustiti.
Foto: Pexels
