U posljednjih nekoliko godina, tehnologija je značajno promijenila način na koji radimo, a umjetna inteligencija (AI) postaje sve prisutnija u mnogim industrijama. Riječ je o revoluciji koja već sada ima velik utjecaj na tržište rada, a jedno od najkontroverznijih predviđanja dolazi od strane Billa Gatesa, suosnivača Microsofta
Naime, Gates smatra da bi u narednih deset godina u određenim sektorima moglo doći do smanjenja radnih dana u tjednu na samo dva dana, uz značajnu automatizaciju većine poslova. Očekivano, ovaj osvrt izazvao je brojne reakcije, ali i otvorio prostor za ozbiljnije promišljanje o budućnosti rada. I dok mnogi strahuju da će umjetna inteligencija “oteti” radna mjesta, Gates vidi AI kao alat koji će omogućiti čovječanstvu da se oslobodi rutinskih i fizičkih poslova. Prema njegovim riječima, AI će uskoro moći obavljati gotovo sve: od proizvodnje i transporta, pa sve do zdravstvene skrbi i obrazovanja. Time bi se značajno smanjio broj radnih sati potrebnih za obavljanje svakodnevnih zadataka, a ljudi bi imali više vremena za osobni razvoj i kreativnost.
Različite perspektive i izazovi
Valja istaknuti i da ovo Gatesovo predviđanje nije nikakva utopijska vizija jer svijet već odavno eksperimentira s kraćim radnim tjednima; primjerice, Japan je, suočen s padom nataliteta, najavio uvođenje četverodnevnog radnog tjedna kako bi poboljšao ravnotežu između posla i privatnog života, a u nekim drugim, zapadnim zemljama, smanjenje radnog vremena pokazalo se korisnim za povećanje produktivnosti i smanjenje stresa među radnicima. Ipak, smanjenje radnih sati nije rješenje za sve. U industrijama gdje je nužna prisutnost zaposlenika, kao što su zdravstvo, obrazovanje ili uslužne djelatnosti, AI neće moći potpuno zamijeniti ljudsku prisutnost. Stoga će biti izrazito važno pažljivo balansirati koji poslovi i sektori trebaju digitalnu automatizaciju, a koji i dalje zahtijevaju ljudski angažman.
Jer, zapravo, nije ni izdaleka svima u interesu smanjenje radnih sati, a s obzirom na činjenicu da velike korporacije i dalje inzistiraju na povratku na rad u uredu, AI i skraćivanje radnog vremena mogli bi se suočiti s ozbiljnim otporom u tradicionalnim industrijama. Također, postoji i strah da bi smanjenje radnih sati moglo izazvati ekonomske turbulencije, smanjenje proizvodnje i, naravno, povećanje nezaposlenosti.
Iako više slobodnog vremena uglavnom vežemo za pozitivne promjene i povećanje kvalitete života, ono otvara i neka nova pitanja o kojima mnogi još ni ne razmišljaju, kao, primjerice, hoće li ljudi znati iskoristiti dodatno vrijeme za kreativnost i osobni razvoj, ili će se povući u pasivnu zabavu i prekomjernu potrošnju, i je li društvo uopće spremno na to da rad više ne bude “centar života”. Ne znamo, no ono što znamo je to da je, budući da AI preuzima sve više sektora, važno da se društvo na vrijeme pripremi na ovo novo poglavlje koje će, po svemu sudeći, biti nemoguće “preskočiti”.
Fotografija: Roberto Hund/Pexels
