Svakoga tjedna donosimo pregled vijesti iz područja politike i društva, a ovaj put stižu novosti iz Mađarske, Irana, Meksika i Europskog parlamenta
Europski parlament označio Mađarsku kao “bivšu demokratsku državu”
Tko god više prati politiku, zna kako se već neko vrijeme upozorava kako Mađarska i Poljska imaju nedemokratske prakse u Europskoj uniji. Sada je Europski parlament usvojio izvješće koje jasno i beskompromisno tvrdi kako se Mađarska više ne može smatrati demokracijom, a naznačeno je i da su europske vrijednosti u toj zemlji pod sustavnom prijetnjom. U ovom trenutku, zaključak je izvješća, Mađarska je postala “izborna autokracija”.
Zahtjev – koji je usvojen s 433 glasa za, 123 protiv i 28 suzdržanih – predstavlja još jednu simboličnu opomenu institucija EU-a prema Mađarskoj, no kako ova država nije to postala preko noći, ne postoji baš pretjerana šansa da će ovo izvješće pretjerano uznemiriti mađarsku vlast. Funkcioniranje izbornog sustava, vjerske slobode, prava ranjive populacije i neovisnost pravosuđa su pod velikim upitnikom, a za sve je, blago rečeno, zaslužan Viktor Orban.
No ono što bi možda već moglo malo ukrotiti Mađarsku, možda nije način da se sjedne za stol i kaže da guše demokratska prava vlastite države, s čime je vlast bez sumnje sasvim okej, već – lupanje po džepu. Očekuje se da će Komisija u nedjelju preporučiti značajno smanjenje mađarskih fondova EU-a — dok će zemlji također dati nekoliko mjeseci da pronađe kompromis. Riječ je o više od 7 milijardi eura. Pa možda ako savjest ne proradi, budu alarmi na bankovnim računima.
Žene masovnim prosvjedima i paljenjem marama pružaju otpor sustavu
Žene su na čelu velikih i eskalirajućih prosvjeda u Iranu koji su posljedica smrti pritvorene žene koja je kršila zakon o nošenju hidžaba. Paljenje hidžaba na lomači u mjestu Sari u utorak bio je samo jedan od niza događaja na prosvjedima koji traju već petu noć i šire se na nekoliko gradova. Aktivisti su rekli da su snage sigurnosti u Urmiji i Piranshahru, na sjeverozapadu Irana, ubile dvojicu prosvjednika. Policijski pomoćnik također je navodno ubijen u Shirazu, na jugu.
Cijeli val krenuo je nakon što se društvenim mrežama i medijima proširila zastrašujuća vijest da je 22-godišnja Kurdkinja iz sjeverozapadnog grada Saqeza umrla u bolnici nakon što je tri dana provela u komi. Bila je sa svojim bratom u Teheranu kada ju je uhitila moralna policija, koja ju je optužila da je prekršila zakon prema kojem žene moraju pokriti kosu hidžabom ili maramom, a ruke i noge širokom odjećom. Pala je u komu ubrzo nakon što se srušila u pritvorskom centru, policija kaže da je od, eto, zatajenja srca, a sudeći po ozljedama, vjerojatno se i sama lupala po glavi palicom i o zidove i policijske automobile.
Moralna policija – službeno poznata kao “Gasht-e Ershad” (Patrole za navođenje) – ima zadatak, između ostalog, osigurati da žene budu u skladu s tumačenjem vlasti o “prikladnoj” odjeći. Policajci imaju moć zaustaviti žene i procijeniti pokazuju li previše kose; hlače i kaputi su im prekratki ili pripijeni; ili su previše našminkane. Kazne za kršenje pravila uključuju novčanu kaznu, zatvor ili bičevanje.
Nakon što je cijeli slučaj došao u javnost, počela se širiti vijest kako je UN primio “brojne i provjerene videozapise nasilnog postupanja prema ženama” jer je moralna policija proširila svoje ulične patrole posljednjih mjeseci kako bi kaznila one za koje se smatra da nose “opušteni hidžab”. Slučaj 22-godišnje Kurdkinje je navodno prvi koji je završio smrtnim slučajem, a da je to poznato javnosti.
No čini se da je ženama i njihovim sugrađanima dosta ovog terora. Videosnimke objavljene na internetu prikazuju žene kako skidaju svoje marame i viču “smrt diktatoru” – skandiranje koje se često koristi u vezi s vrhovnim vođom. Drugi su uzvikivali “pravda, sloboda, ne obaveznom hidžabu”.
Potres jačine 7,4 potresao Meksiko na dvostruku godišnjicu potresa 1985. i 2017.
Nesretna godišnjica. Potres jačine 7,4 stupnja po Richteru, s epicentrom 63 kilometra južno od Coalcomana, Michoacán, potresao je Meksiko na isti dan kada se obilježava dvostruka godišnjica potresa koji su tu zemlju pogodili 19. rujna 1985. i 2017. godine.
Šefica vlade Mexico Cityja, Claudia Sheinbaum, izvijestila je da za sada nema štete od potresa (zamislite samo što bi se dogodilo da je jedan takav pogodio Hrvatsku), koji je prvobitno imao preliminarnu magnitudu od 6,8 stupnjeva po Richteru. Upravo ovog ponedjeljka obilježila se dvostruka godišnjica potresa, a potres magnitude 8,1 ubio je najmanje 6000 ljudi u Mexico Cityju, dok je potres magnitude 7,1 čak 32 godine kasnije odnio živote 369 ljudi.
EU predlaže zabranu proizvoda proizvedenih prisilnim radom
Europska komisija predložila je ovoga tjedna zabranu proizvoda proizvedenih korištenjem prisilnog rada uz zakon koji će pojačati postojeći pritisak SAD-a na Kinu, ali će se vjerojatno promijeniti prije nego što stupi na snagu. Izvršna vlast EU ne imenuje nijednu zemlju u svom prijedlogu, ali zanimljivo je da se uvodi nakon izražene zabrinutosti oko ljudskih prava u kineskoj regiji Xinjiang.
Skupine za ljudska prava optužuju Peking za zlostavljanje Ujgura, većinom muslimanske etničke manjine, u Xinjiangu, uključujući masovni prisilni rad u logorima. Sjedinjene Američke Države, koje optužuju Kinu za genocid, uvele su zakon 2021. koji široko zabranjuje uvoz robe iz Xinjianga. Kina, klasično i sebi svojstveno, niječe optužbe, no Međunarodna organizacija rada ističe da je čak 27,6 milijuna ljudi bilo angažirano na prisilnome radu 2021. godine.
Europska komisija predlaže da nacionalne agencije utvrde je li za proizvodnju proizvoda korišten prisilni rad. Komisija bi objavljivala odluke na internetskoj stranici kao smjernice carinskim tijelima, a onda bi se uvela zabrana na sve proizvode koji su dokazano napravljeni od ovog rada. Pohvalna inicijativa, no žalosno da se mora posezati za ovakvom praksom u nadi da će se prisilni rad suzbiti. Poznavajući Kinu, ne možemo biti optimistični.
Foto: Getty Images / Stringer
