Svaki tjedan donosimo vam pregled najvažnijih vijesti iz područja društva i politike. Vijesti koje su vam možda prošle “ispod radara”, a velik su pomak ili znak nekih većih pomaka pripadajuće industrije – u pozitivnom, ali i u negativnom smjeru
Zagađenje zraka ostaje najveći ekološki zdravstveni rizik za Europljane
Unatoč napretku u smanjenju izloženosti opasnim zagađivačima zraka, kvalitetu zraka u Europi i dalje obilježava visoka koncentracija štetnih tvari, što ostaje najveći ekološki zdravstveni rizik za građane. Prema novim podacima Europske agencije za okoliš (EEA), dugoročna izloženost fine čestice, dušikovim oksidima i ozonu poboljšava se, ali zagađenje i dalje izaziva gotovo 240 000 smrtnih slučajeva svake godine.
Iako je zagađenje zraka uzrokovalo pad prinosa u poljoprivredi i ozbiljno ugrozilo ekosustave, novi zakonodavni okvir EU-a, izmijenjena Direktiva o kvaliteti zraka, stupila je na snagu 12. prosinca. Ova direktiva ima ciljeve smanjenja zagađenja do 2030. godine, usklađujući standarde kvalitete zraka s preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), što je važan korak prema zdravijem okolišu za buduće generacije.
Prema EEA-u, više od 239 000 smrtnih slučajeva u EU-u 2022. godine povezano je s izloženošću finim česticama PM2.5, koje su manje od 2,5 mikrometra i mogu uzrokovati ozbiljne bolesti srca i pluća. Ove čestice, zajedno s ozonom i dušikovim oksidima, predstavljaju glavnu prijetnju zdravlju Europljana, osobito u urbanim sredinama. Unatoč smanjenju od 45 % u odnosu na 2005. godinu, EU se suočava s izazovom da ispuni ciljeve smanjenja zagađenja prema planu nulte emisije za 2030. godinu.
Zagađenje zraka također ima negativan utjecaj na prirodu. Prema izvještaju EEA-a, 73 % europskih ekosustava izloženo je štetnim razinama zagađenja, što uzrokuje promjene u vegetaciji i smanjuje prinose u poljoprivredi. Oko trećine poljoprivrednih površina suočava se s visokim koncentracijama ozona, što vodi do oštećenja usjeva i gubitka prihoda. Također, čak 62 % šumskih površina u 32 zemlje članice EEA premašuje kritične razine ozona koje štete šumama. Iako EU čini sve da bi se smanjile emisije sumpor-dioksida (SO2) i drugih zagađivača, izazovi u smanjenju izloženosti dušičnim oksidima i ozonu ostaju veliki. Plan za smanjenje izloženosti dušiku, koji predviđa smanjenje područja izloženih ovom zagađivaču za 25 % do 2030. godine, trenutačno nije na putu ostvarenja.
Novi ciljevi EU-a za poboljšanje kvalitete zraka do 2030. godine predviđaju usklađivanje s preporukama WHO-a, uz obvezu praćenja dodatnih zagađivača poput ultrafinih čestica, crnog ugljika i amonijaka. Ovaj zakonodavni okvir donosi nadu u smanjenje smrtnih slučajeva i poboljšanje zdravlja građana, ali pred Europskom unijom ima još puno izazova, osobito u pogledu usklađivanja zakonodavstva s ekološkim potrebama i stvaranjem zdravijih urbanih sredina.
Tamna čokolada može smanjiti rizik od dijabetesa tipa 2
Nova studija objavljena u časopisu “The BMJ” otkriva da konzumacija tamne čokolade može značajno smanjiti rizik od razvoja dijabetesa tipa 2. Prema istraživanju provedenom na 192 000 ispitanika, kod onih koji su tjedno konzumirali pet ili više porcija tamne čokolade zabilježen je manji rizik od razvoja dijabetesa za 21 % u usporedbi s osobama koje rijetko jedu čokoladu. Za razliku od tamne čokolade, mliječna čokolada nije pokazala zaštitne učinke. Štoviše, povezana je s dugoročnim povećanjem tjelesne težine, što predstavlja značajan rizik za razvoj dijabetesa tipa 2.
Zašto tamna čokolada? Tamna čokolada sadrži najmanje 50 % kakaa, dok mliječna obično ima niži udio kakaa i više dodanog šećera. Kakao je bogat polifenolima, spojevima koji imaju snažna antioksidativna i protuupalna svojstva te mogu poboljšati osjetljivost na inzulin. Nutricionistica Kelsey Costa pojašnjava da flavonoidi iz tamne čokolade, poput epikatehina i katehina, mogu pomoći u regulaciji metabolizma glukoze, smanjenju oksidativnog stresa i inhibiciji enzima koji razgrađuju ugljikohidrate u glukozu. Osim toga, tamna čokolada ima niži glikemijski indeks, što znači da uzrokuje sporiji i postupan porast razine glukoze u krvi, čime se dodatno smanjuje rizik od razvoja dijabetesa.
Iako tamna čokolada ima brojne zdravstvene prednosti, stručnjaci savjetuju umjerenost. Preporučuje se konzumacija 113-140 grama tjedno, a idealan izbor su proizvodi s najmanje 70 % kakaa, bez nepotrebnih dodataka. Tamna čokolada može biti zdrav međuobrok, ali ne zamjenjuje uravnoteženu prehranu. Stručnjaci ističu da su redovita tjelesna aktivnost i prehrana s niskim udjelom rafiniranih ugljikohidrata i šećera ključni za smanjenje rizika od dijabetesa tipa 2. Ako tražite zdravu poslasticu, tamna čokolada mogla bi biti vaš najbolji saveznik – ali, kao i uvijek, sve u granicama.
Biljna prehrana: ključ za zdravlje srca?
Nova istraživanja donose značajne uvide u koristi prehrane bogate biljnim proteinima za zdravlje srca. Studija objavljena u “The American Journal of Clinical Nutrition” pokazala je da je kod osoba koje konzumiraju više biljnih nego životinjskih proteina za 19 % manji rizik od kardiovaskularnih bolesti i 27 % manji rizik od koronarne bolesti srca. Znanstvenici su analizirali podatke prikupljene tijekom 30 godina na uzorku od gotovo 203 000 sudionika. Otkriveno je da je omjer proteina ključan: prosječni Amerikanac unosi omjer 1 : 3 biljnih prema životinjskim proteinima, dok se za optimalnu prevenciju bolesti srca preporučuje barem 1 : 2.
“Naši rezultati sugeriraju da prehrana s većim udjelom biljnih proteina može značajno smanjiti rizik od srčanih bolesti. Osim što je zdrava za ljude, takva prehrana ima i pozitivan učinak na okoliš”, istaknula je Andrea Glenn, voditeljica istraživanja s Harvardskog T. H. Chan School of Public Health.
Biljni proteini, poput onih iz mahunarki, orašastih plodova i sjemenki, bogati su vlaknima, zdravim mastima i antioksidansima, dok sadrže manje zasićenih masnoća od životinjskih izvora poput crvenog mesa. Stručnjaci naglašavaju da upravo vlakna i nizak sadržaj zasićenih masti doprinose smanjenju upalnih procesa, regulaciji krvnog tlaka i snižavanju razine lošeg kolesterola. Christopher Gardner, stručnjak za nutricionizam sa Stanforda, dodaje: “Prehrana bogata biljnim proteinima nije samo dobra za srce već i nudi raznolike mogućnosti u pripremi ukusnih i zdravih jela. Primjerice, azijska jela s tofuom, indijski chana masala ili latinskoamerički riža i grah dokaz su da biljna prehrana nije ograničavajuća.”
No prijelaz na prehranu bogatiju biljnim proteinima ne mora značiti potpuno izbacivanje mesa. Stručnjaci savjetuju da se postupno zamjenjuju mesni obroci jelima na bazi mahunarki, soje ili orašastih plodova. Primjerice, dodavanje humusa, leće ili avokada u obroke može značajno unaprijediti kvalitetu prehrane.
Čak 20 % svjetske populacije u dobi od 15 do 49 godina pogođeno infekcijom genitalnog herpesa
Studija Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) otkriva zabrinjavajuće podatke – 20 % osoba u dobi od 15 do 49 godina diljem svijeta živi s genitalnim herpesom, što čini 846 milijuna ljudi. Prema procjeni, svake sekunde najmanje jedna osoba zarazi se ovim virusom, što na godišnjoj razini znači 42 milijuna novih slučajeva.
Što je genitalni herpes? Genitalni herpes spada među najčešće spolno prenosive bolesti. Uzrokuje ga herpes simplex virus (HSV), a infekcija ostaje u tijelu doživotno, s povremenim izbijanjem simptoma. Većina zaraženih – čak 90 % – nema simptome ili su oni blagi. Međutim, kad se pojave, simptomi uključuju bolan osip na genitalnom području, svrbež i vrućicu. Posebno su ugrožene trudnice koje se zaraze kasno u trudnoći jer mogu prenijeti infekciju na dijete tijekom poroda, što može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih komplikacija kod novorođenčadi.
Genitalni herpes značajno povećava rizik od infekcije HIV-om, a stigma i sram povezani s ovom bolešću često sprječavaju otvorenu raspravu i traženje pomoći. Autori studije ističu potrebu za većim ulaganjem u istraživanje cjepiva i novih terapija kako bi se smanjio globalni teret bolesti. Osim zdravstvenih posljedica, genitalni herpes ima i značajan ekonomski utjecaj. Godišnje se troši oko 35 milijardi dolara na liječenje i gubitak produktivnosti zaraženih osoba.
Kako se zaštititi? Korištenje prezervativa može smanjiti rizik od zaraze genitalnim herpesom. Stručnjaci također preporučuju suzdržavanje od spolnih odnosa tijekom pojave simptoma kako bi se spriječilo širenje infekcije na partnere.
Prekomjerni rast kose kod djece povezan s tretmanima za ćelavost
U posljednjim tjednima, u Europi su zabilježeni slučajevi pojave “vukodlačkog sindroma” kod beba, što je povezano s uzimanjem lijeka za opadanje kose – minoksidila, od strane njihovih roditelja. Ovaj rijedak medicinski poremećaj, poznat kao hipertrihoza, karakterizira prekomjerni rast kose na tijelu i licu, koji može biti difuzan ili lokaliziran.
Prema izvještaju koji je provela Španjolska agencija za farmakovigilanciju (CFN), 11 beba u Europi pogođeno je ovim sindromom, a istraživanje je pokazalo da su njihovi roditelji koristili minoksidil, lijek koji je poznat po tome što potiče rast kose i usporava gubitak kose kod osoba koje pate od alopecije.
Daljnje analize CFN-a na temelju podataka iz španjolskog farmakovigilancijskog sustava i EudraVigilance baza podataka Europske agencije za lijekove (EMA) otkrile su slične slučajeve u drugim europskim zemljama, gdje su bebe razvile hipertrihozu zbog izravnog kontakta s minoksidilom. Postoji mogućnost da je lijek prenesen na djecu ili kroz izravan kontakt s kožom roditelja ili oralno.
S obzirom na to da je koža beba osjetljivija i tanja od odraslih, topički primijenjeni lijekovi lakše se apsorbiraju, što povećava rizik od neželjenih učinaka. Ovi nalazi doveli su do toga da je Europski odbor za procjenu rizika od farmakovigilancije (PRAC) odlučio ažurirati informacije o proizvodu za minoksidil, uključujući upozorenja o mogućem riziku od prekomjernog rasta kose kod beba uslijed kontakta s područjima na kojima je primijenjen ovaj lijek.
Novi Zeland najavio zabranu utrke pasa zbog ozljeda životinja
Vlada Novog Zelanda najavila je planove za zabranu utrka hrtova od 2026. godine, pozivajući se na neprihvatljivo visoke stope ozljeda među psima. Ovaj potez dio je dugogodišnje rasprave o dobrobiti životinja u industriji koja se suočava s kritikama zbog nedovoljne zaštite pasa.
Prema riječima ministra za infrastrukturu i utrke Winstona Petersa, iako je broj uginulih pasa smanjen, stope ozljeda ostaju ozbiljan problem. “Premda ugiba manje pasa, stope ozljeda su, iako nešto manje, i dalje neprihvatljivo visoke”, rekao je Peters, dodavši da će industrija dobiti 20 mjeseci za postupno ukidanje utrka. Kako bi se pomoglo psima koji trenutačno sudjeluju u utrkama, osnovan je savjetodavni odbor koji će koordinirati pronalazak novih domova za oko 2900 hrtova.
Neprofitna organizacija Safe for Animals istaknula je da je tijekom sezone utrka 2023.-2024. stradalo 13 hrtova, dok su udruge za zaštitu hrtova dokumentirale tisuće ozljeda i stotine uginuća pasa na trkaćim stazama, posebno u Australiji. Novi Zeland je jedna od samo pet zemalja – uz SAD, Irsku, Australiju i Britaniju – gdje su komercijalne utrke hrtova još uvijek dopuštene. Industrija čini 8,5 % trkaćeg sektora zemlje, vrijedi oko 760 milijuna dolara i osigurava više od 1000 radnih mjesta. Međutim, organizacija Greyhound Racing New Zealand upozorila je na gubitak posla za stotine trenera, uzgajivača i drugih zaposlenika.
Prijedlog zakona koji je iznijela vlada već ima podršku oporbene Laburističke stranke. Peters je najavio da će 2025. godine biti uvedene dodatne izmjene zakona kako bi se zabrana učinila službenom. Ovaj potez dolazi nakon niza preporuka iz recenzija industrije provedenih u posljednjih deset godina, koje su ukazale na potrebu za značajnim promjenama u tretmanu životinja. Dok industrija izražava zabrinutost zbog ekonomske štete, zagovornici dobrobiti životinja ističu da je ovo ključan korak prema etičnijem tretmanu hrtova i sprječavanju nepotrebne patnje.
Matthieu Blazy preuzima kormilo Chanela kao novi umjetnički direktor
Nakon mjeseci nagađanja, Chanel je imenovao Matthieua Blazyja za svog novog umjetničkog direktora, potvrđujući ga kao jednog od najistaknutijih lidera u svijetu mode. Blazy, poznat po svom inovativnom radu u Bottega Veneti, nasljeđuje Virginie Viard te postaje četvrti dizajner na čelu francuske modne kuće osnovane 1910. godine.
Blazy, 40-godišnji francusko-belgijski dizajner, dolazi s bogatim iskustvom u modnoj industriji. Njegova uspješna karijera uključuje rad s imenima kao što su Raf Simons, Maison Margiela, Balenciaga i Céline. Studirao je na prestižnoj školi La Cambre u Bruxellesu, a svojim kreativnim rješenjima često redefinira granice dizajna.
U Bottega Veneti ostavio je neizbrisiv trag svojim jedinstvenim trompe l’oeil kreacijama, gdje je koža dobila izgled flanelskih košulja, papirnatih vrećica i traperica. Ovaj pristup spojio je umjetničku inovaciju i komercijalni uspjeh, čime je Bottega Veneta postala jedno od rijetkih brendova u Kering grupaciji koji je bilježio rast u prvoj polovici 2024. godine. Prema riječima Brune Pavlovskog, predsjednika Chanela za modu, Blazy će donijeti “odvažnu osobnost, inovativnost i predanost izvrsnoj izradi” te reinterpretirati Chanelovu baštinu na suvremen način.
Chanel, poznat po svojim klasičnim motivima poput prošivenih torbi i bouclé tkanine, s Blazyjem ulazi u novo poglavlje. Blazy na ovoj poziciji nasljeđuje Virginie Viard, koja je pet godina vodila Chanel nakon smrti Karla Lagerfelda 2019. Viard, poznata kao Lagerfeldova najbliža suradnica, provela je u Chanelu više od tri desetljeća, oblikujući estetiku brenda iza kulisa i kasnije kao umjetnička direktorica. Blazy je o svom novom izazovu izjavio: “Oduševljen sam i počašćen što se pridružujem divnoj kući Chanel. Veselim se susretu s timovima i pisanju novog poglavlja.”
Istoga dana, Bottega Veneta objavila je da će Louise Trotter, bivša kreativna direktorica brenda Lacoste, preuzeti Blazyjevu poziciju, označivši i za taj brend početak nove ere.
