Godina iza nas bila je obilježena brojnim izazovima i krizama, od globalnih sukoba do društvenih polarizacija, ali istovremeno je donijela i niz pozitivnih događaja i inicijativa koji pokazuju da kolektivni trud može rezultirati stvarnim promjenama

Godina 2025. odzvanjat će kao ona u kojoj smo svjedočili društvenoj apatiji na vrhuncu, godina koja nam je kroz ekrane mobitela i feedove društvenih mreža prenosila ratna zbivanja u Gazi. Polarizirala nas je jasnije nego ikad u posljednjem desetljeću, kroz događanja na svjetskoj sceni poput ubojstva Charlieja Kirka, ili onih na domaćoj, poput brojnih zabrana umjetničkih događanja. Na modnoj je sceni 2025. obilježilo pregršt promjena na vodećim pozicijama u luksuznim modnim kućama, dok su se televizijska i filmska industrija nepovratno mijenjale kroz pomake poput priznanja podcasta na Zlatnim globusima ili tektonske promjene kao što je Netflixovo preuzimanje HBO Maxa.

Unatoč prizorima koji su nas izazivali na to da preispitamo vlastitu empatiju i spremnost za promjene, godina je donijela i vijesti koje su nas podizale i pokazale da kolektivno ipak idemo u dobrom smjeru. Evocirala je male pobjede koje su reflektirale kako inicijative i napori “običnih” ljudi mogu rezultirati stvarnim akcijama. U godini kad Time Magazine osobama godine proglašava CEO-e AI kompanija, društvo sve jasnije razlučuje gdje je tehnologija prijeko potrebna, a gdje želimo zadržati isključivo ljudskost u fokusu.

Umjesto klasičnog pregleda tjedna, ove nedjelje donosimo pregled dobrih vijesti i velikih pozitivnih priča koje su obilježile godinu i služile kao podsjetnici na to da u svijetu opulentnog kaosa postoje i ljudi i trenuci koji dokazuju da može biti i drukčije.

Povratak digitalnom detoksu – od slušalica na žicu do djetinjstva bez mobitela

 

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

 

Objavu dijeli WIREDITGIRLS (@wireditgirls)

U 2025. stigao je veliki povratak slušalica na žicu, što je na prvu bio još jedan nostalgični trend kojem smo se rado priklonili. Međutim, stvorio je širu sliku kolektivne sklonosti digitalnom detoksu te postavljanju jasne granice između našeg postojanja i tehnologije. U jeku vijesti o distopijskim gadgetima poput hladnjaka s oglasima, došlo je do prvih zabrana društvenih mreža za mlađe od 16 godina. Nova praksa krenula je u Australiji, a pridružila se i Danska.

U Hrvatskoj je najavljen novi pravilnik kojim će se mobiteli u potpunosti zabraniti u osnovnoj školi, dok će pravila biti nešto blaža u srednjim školama. Sve veća zabrinutost zbog digitalizacije djetinjstva potaknula je Dansku na to da uloži 19 milijuna funti u provedbu inicijative. Istovremeno, to ne znači da se djeca moraju izolirati od svijeta u kojem živimo, što je pokazalo Ujedinjeno Kraljevstvo u kojem su se uvele izmjene u kurikulum. Cilj je educirati djecu kako bi bila što sigurnija u online svijetu i kako bi razvila kritičko mišljenje prema sadržajima na internetu.

Medicinska pomaknuća koja su djelovala nemogućima


Tijekom ove godine liječnici i znanstvenici uspjeli su liječiti do sada neizliječivo. Golem se pomak dogodio cijepljenjem protiv HPV-a ove godine, pri čemu je cijepljeno više od 86 milijuna djevojaka, što će u budućnosti značajno pomoći u smanjenju broja cervikalnog raka u Africi i diljem Europe. Došlo je do važnog napretka u razvoju cjepiva protiv raka dojke, a posljedično i u liječenju bolesti. Dizajnirano je tako da napada protein α-lactalbumin te na taj način uči imunološki sustav da prepozna i uništi stanice prije nego što se rak – odnosno kancerogene stanice – uopće formiraju. Cjepivo se temelji na proteinu prisutnom u 70 % slučajeva trostruko negativnog raka dojke – jednog od najagresivnijih oblika ove bolesti.

Istraživanje Sveučilišta Stanford pokazalo je da je smrtnost od srčanih udara pala za čak 90 % od 70-ih godina 20. stoljeća, što pripisuju sinergiji medicine, znanosti, lijekova i pomaka u javnom zdravstvu. Ove su se godine razvijali i novi krvni testovi nazvani HPV-DeepSeek, koji uspijevaju prepoznati karcinome glave i vrata povezanih s HPV-om i deset godina prije pojave simptoma, što značajno pomaže u ranoj detekciji i liječenju.

Pobjede u društvu

Koliko god da je bila polarizirajuća, ova godina donijela je niz velikih pomaka kad govorimo o društvenoj jednakosti i zaštiti.

Sud Europske unije nedavno je presudio da sve države članice moraju priznati istospolni brak koji je zakonito sklopljen u bilo kojoj od država članica. Presuda je donesena nakon slučaja dvojice poljskih državljana koji žive u Njemačkoj i koji su sklopili brak 2018. godine, a potom, pri povratku u Poljsku, naišli na odbijanje zahtjeva za priznanje braka. “Presuda označava novi početak u borbi za jednakost i način tretiranja istospolnih parova”, izjavio je Paweł Knut, odvjetnik spomenutog para. Potrebno je naglasiti da presuda nema utjecaja na pitanja koja su izvan ovlasti Europske unije – primjerice, uvođenja bračne jednakosti u nacionalno pravo država članica.

Europski parlament usvojio je novu “Strategiju rodne ravnopravnosti za razdoblje 2026.–2030.” s 310 glasova “za” i 222 “protiv”. Prihvaćanje strategije označava novi val borbe protiv nasilja nad ženama te prepoznavanje femicida kao kaznenog djela. Ovime je postignut povijesni uspjeh inicijative My Voice, My Choice, koja se aktivno zalaže za pravo žena na siguran prekid trudnoće. Prihvaćanjem njihove inicijative, kao i podržavanjem cjelokupne strategije, Europska komisija obvezuje se na njezinu punu implementaciju.

Uz dizanje svijesti o femicidu, u Njemačkoj je došlo do postrožavanja zakona i kazni, a jedan od prvih koraka jest klasificiranje droga za silovanje kao oružja. Droge za omamljivanje na sudu će se tretirati isto kao i bilo koje drugo oružje u slučajevima seksualnog nasilja i zlostavljanja. Ovo je značajan korak i prvi put da se strogo sankcionira uporaba kemijskih supstanci koje onesposobljavaju žrtve.

Veliki koraci u ekologiji na svjetskoj razini

Ujedinjeno Kraljevstvo ove je godine postalo prva velika ekonomija koja je odlučila stati na kraj eksploataciji fosilnih goriva. Donijeli su odluku da se licencije za bušenje nafte i plina više neće izdavati za područja na Sjevernom moru. “Britanija je ovime ušla u povijest. Zatvaranje vrata novim eksploatacijama označava početak kraja nafte i plina u ovoj zemlji. Vlada je pokazala veliko vodstvo u problematici globalne klime”, izjavila je Areeba Hamid, direktorica engleskog Greenpeacea.

Došlo je i do povijesnog sporazuma za zaštitu mora koji donosi novu nadu za morske ekosustave, ali i ljude čija egzistencija ovisi o njima. Ukupno 79 država svijeta ratificiralo je Globalni oceanski sporazum koji će na snagu stupiti 2026. godine i napraviti pravni okvir za zaštitu voda izvan nacionalnih granica. Trenutačno je samo 1 % međunarodnih voda zaštićeno i regulirano, pa će ovaj sporazum predstavljati povijesni uspjeh u zaštiti ekologije.

U ožujku ove godine dobili smo i prvi grad u Europi koji će postati zero waste city. Pridružio se Zero Waste City programu, što znači da će pokušati postati kompletno održiv do 2035. godine kroz recikliranje, smanjenje odlaganja otpada i drukčije gospodarenje smećem. Riječ je o estonskom Talinu, koji tako postaje primjer drugim državama Europe.

Žensko tijelo napokon u fokusu

endometrioza

U 2025. do nas su došla brojna hvalevrijedna istraživanja i vijesti koje pokazuju da se konačno snažno fokusiramo na žensko zdravlje. Primjerice, novo istraživanje endometrioze revolucionarno je jer su znanstvenici uspješno iskoristili matične stanice iz menstrualne krvi za detekciju endometrioze, s čak 80 % točnosti. Specifičan test koji analizira matične stanice iz menstrualne krvi detektira biomarkere povezane s endometriozom. Posebnost ovog testa je u tome što je osjetljiviji na biomarkere čak pet puta u odnosu na dosadašnje klasične laboratorijske metode. U širem kontekstu, sve otvorenija komunikacija i demistifikacija bolesti podižu svijest te potiču ženske startupove i nove akademske timove. U Ujedinjenom Kraljevstvu, primjerice, u listopadu je najavljeno otvaranje prvog centra za podršku osobama s endometriozom, gdje će žene moći zatražiti pomoć i savjete, a osoblje će ih uputiti na odgovarajuće tretmane i testiranja.

U Hrvatskoj smo svjedočili revolucionarnom istraživanju koje su provele Anamarija Tkalčec i Petra Salarić. Istraživanje “Menstruacija i menopauza na poslu” donosi prvi sustavan uvid u to kako simptomi i tabui utječu na svakodnevni profesionalni život žena u Hrvatskoj. Otkriva izazove s kojima se žene sa simptomima menstruacije i (peri)menopauze susreću u svakodnevnom profesionalnom okruženju. Cilj je bio prikupiti iskustva žena, ali i ispitati prakse poslodavaca u Hrvatskoj te potaknuti daljnje prilagodbe zakona i praksi.

Nedavno je odjeknula vijest da će po prvi put u povijesti američke autokompanije morati provoditi testove sudara na lutkama koje imaju žensku fizionomiju. Žensko tijelo drukčije distribuira masnoće od muškog, ima drukčiji oblik zdjelice i ključnih kostiju te se razlikuje muskulaturom i gustoćom kostiju. Gotovo svi sigurnosni sustavi u automobilima – primjerice, pojasevi ili zračni jastuci – dizajnirani su da bi zaštitili prosječno muško tijelo. U SAD-u je napokon stigla nova regulativa zbog koje će svi biti obvezni testiranja provesti na lutkama ženske anatomije, što može značajno pridonijeti sigurnosti žena u prometu.

Primjer dobre prakse prema umjetnicima

Irska je ove godine postala primjer konkretnog plana koji može donijeti podršku umjetnicima. Kroz program Basic Income for Arts, uvela je osnovnu plaću, odnosno financijsku potporu za umjetnike koji se bave umjetničkim i kreativnim djelatnostima. Pilot-program trajao je od 2022., a 2000 umjetnika dobivalo je tjednu potporu od 325 eura. Smanjen financijski stres, poboljšana kvaliteta života, produktivniji rad i pokriveni osnovni životni uvjeti dali su vjetar u leđa irskim vlastima da program učine trajnim i integriraju ga u dugoročne planove odmah s proračunom za 2026. godinu.

Ovaj primjer pokazuje kako konkretan i dobro osmišljen plan može stvarno podržati umjetnike, omogućiti im stabilnost te potaknuti kreativnost jer su kultura i umjetnost uistinu javne potrebe. I druge zemlje i lokalne zajednice mogu se inspirirati ovim modelom i razmotriti uvođenje sličnih programa kako bi umjetnicima pružile sličnu sigurnost i podršku.

Foto: Pexels, Instagram