Što brojni parovi i stručnjaci govore o utjecaju pornografije na romantične veze
Pornografija, usprkos sveprisutnosti i širokoj dostupnosti, i dalje izaziva podijeljene reakcije, kako među laicima tako i među stručnjacima. S obzirom na tabuizaciju teme i snažne predrasude koje često prate uporabu pornografije, istraživanja o njezinom utjecaju na romantične odnose ostaju predmet rasprava – i privatnih i javnih.
Uvid u aktualno viđenje uporabe pornografije u vezi dala su nam dva para koja su podijelila svoje osobne priče o pornografiji i njezinim učincima na njihove odnose. Njihova svjedočanstva obogaćena su komentarima doc. dr. sc. Gorana Koletića s Odsjeka za sociologiju pri Filozofskom fakultetu u Zagrebu, koji unosi znanstvenu dimenziju i otkriva kako se o toj temi mijenjaju razmišljanja i otkrića u akademskom svijetu. Analizirat ćemo pozitivne i negativne strane pornografije te predstaviti izazove suvremene industrije, s ciljem shvaćanja koliko pornografija može biti alat za povezivanje, a koliko izvor nesigurnosti i problema u vezama.
POZITIVAN UTJECAJ USPRKOS PREDRASUDAMA
Ispitani parovi složni su u tome da je pornografija imala pozitivan utjecaj na njihovu vezu. Tako jedna od partnerica objašnjava: “Gledajući pornografiju, poželjela sam to iskustvo u stvarnom životu i sad ga i imam. Moj partner dosta je ideja o seksu i tome kako mene i sebe zadovoljiti dobio kroz pornografiju te se kroz nju na neki način obrazovao.” I ona i njezin partner naglasili su da im je isprobavanje raznih stvari po uzoru na pornografiju poboljšalo komunikaciju, poštovanje te zadovoljstvo u svim aspektima odnosa, što je i iskustvo drugog para:
“Uporaba pornografije poboljšala je moj seksualni život općenito, kao i u vezi, a što je seks bolji, veza ima jače izglede za opstanak.”
Doc. dr. sc. Goran Koletić bio je pozitivno iznenađen njihovim iskustvima jer su suprotna mainstream prikazima pornografije: “Nerijetko se uporaba pornografije ponajprije demonizira te se naglašavaju samo negativne posljedice, što je svojstveno i znanstvenim istraživanjima. Velik broj istraživanja polazi od negativističke paradigme, odnosno istražuju se primarno negativni učinci pornografije, koji se nerijetko potvrde, ali ponekad u istraživanjima dvojbene kvalitete. Također nije neočekivano da se utvrdi kako pornografija nema učinak na pojedince, ni pozitivan ni negativan.” To je, pak, dobrim dijelom potaknuto različitim pozivima za zabranu pornografije od strane konzervativno-klerikalnih političkih struja i određenih medija, kako smatra Goran. Naglašava da istraživačka tradicija pornografije seže unatrag pet desetljeća te još uvijek postoje nedovoljno razjašnjeni aspekti uporabe pornografije ili čak zablude, posebice u kontekstu romantičnih veza: “Dobivene rezultate istraživanja povezujemo s nizom drugih emocionalnih (primjerice, niska razina samopoštovanja), kognitivnih (recimo, seksistički stavovi) i ponašajnih (poput nekorištenje kondoma) indikatora. Danas smo ipak prilično sigurni da uporaba pornografije ne uzrokuje određena ponašanja i stavove.” Goran je nabrojao niz novih istraživanja kojima se pobilo stare tabue i lažne pretpostavke povezane s negativnim utjecajima pornografije na odnose, kao recimo postojanje uzročno-posljedične veze između uporabe pornografije i nekorištenja kondoma, utjecaja na percepciju privlačnosti partnerica te općenito negativni učinak pornografije na seksualni život, što je vidljivo iz velikih istraživanja u Njemačkoj i Norveškoj.
NEGATIVNE STRANE SUVREMENE PORNOGRAFIJE
Usprkos postupnom udaljavanju znanosti i medija od tabua i predrasuda nasuprot pornografije, parovi koje smo ispitali istaknuli su i da vide razne opasnosti uporabe pornografije, a prisutna je i osuda praksa pornografske industrije, pogotovo od strane jedne od partnerica koja je sudjelovala u ispitivanju:
“Pornografija nema dobar način pronalaska te osiguranja uvjeta rada i radničkih prava. Uključuje puno nelegalnih i nereguliranih praksa koje izbjegavaju kako pravne regulacije i sankcije nad fizičkim osobama koje sudjeluju u seksualnom radu tako i etički te zdravstveno nedovoljno nadgledane prakse. Kao u svakom poslu, u nereguliranom kapitalizmu u kojem živimo dolazi do eksploatacije, ali u ovoj domeni takva se intruzivna eksploatacija obnaša na najosobnijoj i zdravstveno ugroženoj razini, gdje se takvi propusti ne bi trebali događati.”
Doc. dr. sc. Goran Koletić objašnjava da se pornografija, zbog veličine tržišta i kompleksnosti industrije, ne može svesti na nekoliko zakonitosti i obilježja: “Pornhub, jedna od većih platforma za pristup online pornografiji, u prosječnoj godini zabilježi oko 40 milijardi pristupa. Sličnih platformi je na stotine, ako ne i na tisuće uzmemo li u obzir forume, torrente i sl. Samo u SAD-u pornografska industrija godišnje privredi oko deset milijardi dolara.” Točne procjene gotovo su nemoguće budući da je vlasničko-upravljačka struktura u pozadini pornoindustrije izrazito zamršena, ponajprije zbog niza transformacija koje su se dogodile unatrag 20-ak godina. Goran potvrđuje da je u takvoj industriji gotovo nemoguće izbjeći etički dvojbene prakse, eksploataciju i slične kriminalne radnje osuđene od strane naše sugovornice, ali dodaje i da nije sve tako crno: “Sve navedene grozote pritom se ne odnose samo na pornoglumce/ice već i na sve druge uključene aktere (tehničko osoblje, programeri, zdravstveni djelatnici itd.). Međutim, isticati da je središnje obilježje industrije izostanak suvisle regulacije jednostavno nije opravdano. Ako konkretno govorimo o “profesionalnoj” pornografiji, usvojeni su etički, radni i zdravstveni standardi manje-više za sve uključene aktere, ali se razlikuju od zemlje do zemlje zbog različitih razina tabuizacije, stigmatizacije i, naravno, političke volje za regulacijom.”
Nasuprot regulaciji, pornografska industrija nezaustavljivo nalazi prostor za rast paralelno s razvojem tehnologije, napominje Goran: “Internet je omogućio da pornografiju pokreće tzv. Tripple A Engine (Accessibility, Affordability and Anonymity), a trenutačno smo na jednoj novoj prekretnici kad on dobiva još jedan “A”, tj. AI-generated.” Kontinuirano nastaju novi formati, poput servisa OnlyFans, AI pornografije te VR pornografije, omogućavajući sve više opcija kroz pristupačnost raznolikih pa i individualiziranih sadržaja. Prema takvom bogatstvu izbora naši sugovornici izražavaju oprez: “To je nužno “zlo” za one koji nisu u mogućnosti drukčije ispoljiti svoju seksualnost, ali je i jako sklizak teren koji može odvesti u ovisnost zbog jako velike dostupnosti pornografije”, brine se jedan od ispitanih partnera, i nije jedini: “Gledam na pornografiju u pozitivnom tonu i, kao na sve u životu, mislim da ništa u pretjeranim količinama i neumjerenosti nije dobro pa tako ni gledanje pornografije”, uvjeren je drugi. Goran upozorava da ne postoji objektivno mjerilo tzv. ovisnosti o pornografiji, već procjena problematičnosti korištenja ovisi o subjektivnim mjerilima: vrijednostima i svjetonazoru pojedinca. Upozorava i na to da ovisnost kakva se spominje u medijima, a povremeno u znanstvenoj literaturi, nije korektno opisana: “Preslikavaju obrasce i simptome ponašanja svojstvene, primjerice, ovisnosti o opijatima. Međutim, recentna istraživanja pokazuju da nije opravdano govoriti o ovisnosti o pornografiji. Češće se govori o problematičnoj ili kompulzivnoj uporabi pornografije budući da je vrlo teško postaviti normu ili granicu kad neka učestalost uporabe pornografije postaje ovisnost.”
NESIGURNOSTI I SKRIVANJE
Pornografija predstavlja i potencijalnu prijetnju za intimnost između partnera, tj. autentični doživljaj seksa, strahuju parovi koje smo ispitali: “Ako bi moj partner prekomjerno koristio pornografiju, mislila bih da ili s njim nešto nije u redu, ili s našim seksualnim odnosom, dakle – ili da mu nisam atraktivna, ili da ima posebne seksualne apetite za koje smatra da ih ja ne mogu zadovoljiti”, podijelila je jedna od partnerica, a drugi partner je zaključio: “Negativne posljedice mogu biti gubitak realiteta i očekivanja u stvarnom seksualnom činu.” Doc. dr. sc. Goran naglašava da slične nesigurnosti muče sve, uključujući i parove koji su seksualno otvoreni te nemaju problema glede seksualne komunikacije:
“Čak i ako se pornografija ne upotrebljava često, korisno je o njoj otvoreno razgovarati, jednostavno zato što nismo svi jednako distancirani ili neosjetljivi na medijske učinke, posebice ako ono što vidimo ili čujemo pogađa naše osjetljive točke.”
Ispitani parovi variraju po pitanju učestalosti komunikacije o uporabi pornografije, ali neki su uvidjeli njezinu vrijednost za odnos: “Mislim da razgovori o fantazijama i eksperimentiranju mogu dovesti do poboljšanja seksualnog života partnera i komunikacije u vezi.” Goran potvrđuje da se razgovor o pornografiji nerijetko izjednačava s razgovorom o drugim aspektima seksualnosti u vezi: “Štoviše, neki parovi spominju pornografiju kao izvor informacija o seksualnim praksama.” To su potvrdili i parovi koje smo ispitali: “Pornografiju smo gledali zajedno da bismo vidjeli što mog partnera uzbuđuje jer baš i nije toliko verbalan tip koliko je vizualan”, rekla je jedna partnerica, a drugi partner potvrđuje: “Pornografija se, u kontekstu moje veze, upotrebljava rijetko i u obrazovne svrhe.”
Usprkos dokazima o pozitivnom utjecaju na vezu, otvorenost o uporabi pornografije i praksa zajedničkog korištenja variraju od para do para, što su potvrdili i naši sudionici: “Ne skrivam korištenje, ali ni ne otkrivam. Uostalom, partner me o tome nije pitao. Da me nagovara, pokazala bih mu”, izjavila je jedna partnerica koja i dalje ima zadrške vezano za samu prirodu pornografije: “Malo je nastrano pa ne želim da moj partner sudjeluje u tome ako ne želi, već mi sadržaj daje ideju s kojom mu priđem i onda podijelimo to zadovoljstvo.” Doc. dr. sc. Goran objašnjava kako je priča oko skrivanja uporabe pornografije u vezi tek nedavno ušla u nešto veći istraživački fokus: “Razlozi skrivanja pornografije poprilično se razlikuju od para do para (sram, krivnja, percepcija rizika, stavovi prema vlastitom korištenju pornografije, partnerovo prihvaćanje ili odobravanje korištenja pornografije, itd.), kao i posljedice (osuđivanje, nepovjerenje, ljutnja, smanjena privrženost, povjerenje ili stabilnost veze, itd.).” Pritom, često se pokazalo da nije problematična pornografija per se, već skrivanje iste. “Nerijetko je sâm čin skrivanja ili neiskrenost veći problem u partnerskom odnosu od pornografije. Čin saznavanja ili otkivanja skrivene uporabe pornografije može biti nezgodan ako u obje te situacije ključnu posredničku ulogu ne igra kvalitetna i podržavajuća (seksualna) komunikacija”, objašnjava Goran.
Jedan od ispitanih parova naglasio je koliko im je važno da u odnosu imaju slobodu po tom pitanju: “U kontekstu naše veze, gledanje pornografije gotovo je uvijek svedeno na individualno, a ne na zajedničko gledanje, no ne osuđujemo se međusobno zbog gledanja. Oboje nam je svejedno i poštujemo tuđe slobodno vrijeme.” Goran tvrdi da se odgovor poput njihovog često pojavljuje u kvalitativnim istraživanjima pornografije: “Određeni parovi individualnu partnerovu uporabu pornografije smještaju u osobnu seksualnu privatnost, odnosno prostor i vrijeme intime koje valja poštivati. Sve preko toga može nepovoljno utjecati na dogovorene granice (pod pretpostavkom da su dogovorene). Međutim, nisu svi parovi isti.”
PORNOGRAFIJA I KVALITETA VEZE
Međusobne razlike u korištenju pornografije jedan od parova shvaća ozbiljno i vidi ih kao legitiman izvor zabrinutosti za nekompatibilnost veze: “Mislim da neodobravanje ili neslaganje u viđenju uporabe pornografije reflektira i sâm opći odnos veze para i potencijalne dugoročne negativne odnose.” Doc. dr. sc. Goran objašnjava kako su istraživanja pornografije u romantičnim vezama tek nedavno počela uzimati u obzir sličnosti i razlike u obrascima uporabe:
“Povezanost između uporabe pornografije i lošije kvalitete odnosa uglavnom se objašnjava time da izloženost pornografiji potiče mentalne i emocionalne promjene koje u konačnici štetno utječu na odnos između partnera/ica. Međutim, veći broj takvih istraživanja nije u obzir uzeo obrasce i dinamiku uporabe pornografije u vezi.”
Postoje istraživanja koja dosljedno ukazuju na to da nije stvar u samom korištenju pornografije, već u izrazitoj različitosti između partnera/ica u učestalosti uporabe pornografije, što u konačnici dovodi do lošije kvalitete odnosa, opisuje Goran: “Postoji mogućnost da ako se osobe u vezi izrazito razlikuju u učestalosti uporabe pornografije te se osobe izgledno razlikuju i u drugim seksualnim karakteristikama (recimo, libido, seksualne preferencije). Ako je tako, valjana je pretpostavka da će različitost među osobama u učestalosti uporabe pornografije, stavu o pornografiji i drugim seksualnim karakteristikama, a ne sama uporaba pornografije, biti povezana s lošijom kvalitetom romantične veze.” Za potrebe ilustriranja teme, poslužio se jednostavnom analogijom: “Zamislite par koji ne drži do zajedničkog kuhanja niti objedovanja. Problema izgledno nema ako oboje u tome uspijevaju i uživaju. Međutim, ako se jedna osoba iznimno trudi oko kuhanja, a druga je osoba posve nezainteresirana, potencijalno postoji problem. Alternativno, ako se jedna osoba iznimno trudi oko kuhanja, a druga osoba glad redovito upražnjava kupovnom brzom prehranom (“pornografijom”), također se otvara prostor za problem u vezi.”
Otvorenost i prihvaćanje ključni su u pristupu pornografiji u vezama kako bi se izazovi i prednosti iste iskoristili za izgradnju povjerenja i razumijevanja među partnerima. Povezanost, iskrenost i svijest o vlastitim potrebama temelj su zdrave intimnosti, uključujući i uporabu pornografije. U društvu u kojem se ta industrija, ali i odnos pojedinca prema pornografiji stalno mijenjaju, parovima je važno osvijestiti utjecaje kojima su izloženi kako bi mogli pozitivno odlučivati o vlastitom i zajedničkom zadovoljstvu.
Bilo da koristite pornografiju ili ne, razumijevanje kako pornografija utječe (ili ne utječe) na ljude i njihove odnose izuzetno je važno. Razmislite o tome te izdvojite nešto vremena kako biste doprinijeli istraživanju pornografije, što možete učiniti ovdje.
Foto: Cottonbro
