Kad biste sutra pokretali posao ili tražili side hustle, jedan od prvih savjeta koji biste pronašli u raznim vodičima i primjerima drugih jest – budite vidljivi online. Kreirajte profil na društvenim mrežama, aktivno objavljujte svoje radove, dijelite osobna mišljenja povezana s poslom. Kako se istaknuti u masi? Neka vaše lice i identitet budu selling-pointovi

Kuriranje naših digitalnih persona u ovom trenutku traje više od desetljeća. Profili na društvenim mrežama, nekoć rezervirani za spontane, (vrlo) loše editirane fotografije, reshareane pjesme ili statuse, postali su alat u karijernim planovima. Zakoračili smo u ovu eru sredinom 2010-ih, kad je lukavo stasao pojam koji obilježava suvremenu workplace arenu, nepovratno isprepletenu s postojanjem na društvenim mrežama: osobni brend.

Epidemija osobnog brenda

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Martyna Szałacka (@martynaszalacka)

Na dva se fronta događao uspon fenomena osobnog brenda bez kojeg danas, posebno u kreativnim industrijama, gotovo da ne možemo egzistirati. Prvi popularni content kreatori na YouTubeu najčešće su snimali nišni sadržaj, povezan, primjerice, sa svijetom mode, glazbe, beautyja pa i automobilske industrije, video-igara i sličnog. Pomak se dogodio kad su fokus sa svojih hobija pomaknuli na svoje slobodno vrijeme, kroz tada popularan koncept vloga. Privatno je upravo postalo monetizirano, a identitet se transformirao u ultimativnu valutu. Istovremeno smo svjedočili rastu lifestyle gurua i samoproglašenih coacheva koji su pojam osobnog brenda počeli izjednačavati sa šansama za uspjeh u karijeri. Paralelno je rasla potpuna opsesija side hustleovima u kojima su prisutnost na internetu i digitalni imidž postali primarni način privlačenja potencijalnih klijenata. Osobni brend odjednom više nije bio rezerviran za javne ličnosti, političare ili druge opinion-makere. Demokratizirao se i postao dostupan svima – temelj na kojem je stasao LinkedIn.

No dok smo od sredine 2010-ih do ranih 2020-ih bili opsjednuti shareanjem naših aktivnosti, radova i portfolija, sada smo stigli do novog pomaka. Umjesto usluga koje nudimo ili projekata kojima se bavimo, počeli smo brendirati same sebe i svoj privatni život. Postali smo slika i prilika Homo economicusa – transformirali smo se u “man of enterprise”, kako je pisao Michel Foucault, koji sam sebe transformira u poduzeće, a naš identitet postaje kapital. Ekonomska računica počinje opsjedati sve sfere života; više nije rezervirana samo za sate utrošene u uredu ili bavljenje konkretnim poslom.

Kako (pre)živjeti u eri “you” brenda

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Maryna Kovtun (@iammarina.zl)

Svi naši osobni izbori – od odjeće koju nosimo na shareanim fotkama, preko podijeljenih storiesa sa Spotify Wrapped listama ili Letterboxd rejtinzima do photo dumpova – postaju način na koji se naši socijalni identiteti pretvaraju u poslovne prilike ili neprilike. Digitalna persona daje kredibilitet, a minimalno što se počelo očekivati jest LinkedIn. The Brand of “You” era simbolizira da smo brend mi sami, a ne rad, dok je tuđa pažnja osnovna mjerna jedinica. Što to znači za sve koji se u ovom sustavu ne osjećaju kao na vlastitom terenu? Za sve koji nisu skloni kuriranju iskustava na van, pa čak ni vlastitih projekata i radova?

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Hanna Schönberg (@hannaschonberg)


Činjenica je da će prilike brže pristizati ako gradimo osobni brend na društvenim mrežama. Zakon velikih brojeva to diktira. Umjesto aktivnog traženja freelancera, raspisivanja oglasa pa i pregledavanja životopisa, nije li intuitivnije da će potencijalni klijenti zamijetiti osobu čiji im sadržaj često iskače i s kojim se poistovjećuju? Istovremeno prilike ne nestaju ako smo MIA na digitalnom bojištu. Pronalaze se na živim mjestima i kroz osobne razgovore; jedino što je moćnije od mašinerije algoritma i kuriranih profila jest – word of mouth. Networking se događa na spontanim mjestima, na događanjima koja zbližavaju vaš krug ljudi. U zajednicama koje se okupljaju oko vaših interesa ili tipa posla. Prilike se mogu stvarati i bez stalne digitalne prisutnosti – jer profesionalna vrijednost ne počinje i ne završava algoritmom.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Hanna Schönberg (@hannaschonberg)

Foto: Instagram