Bez obzira na to bili sportski fanatici ili ne, jedno je sigurno – svi pratimo Olimpijske igre i sjajne nastupe naših sportaša i sportašica. Barbara Matić, Donna Vekić, Sandra Elkasević i Lena Stojković ušle su u povijest zahvaljujući sjajnim nastupima u Parizu i potaknule na to da se više priča o ženama i njihovoj poziciji u sportu.
Kako stoji na stranici Francuskog instituta u Zagrebu: “Žene i Olimpijske igre dugo su bile povezane proturječnim, čak neprijateljskim sudbinama”. Baš o tome govori i izložba “One na igrama“, koja osvjetljava 130 godina borbe žena za ravnotežu i priznanje u svijetu olimpijskog sporta i nudi uvid u fascinantnu i često nepravdnu povijest sudjelovanja žena na Olimpijadi.
Raspoređena u šest kronoloških i tematskih cjelina, izložba prati razvoj ženskog sporta od prvih izdanja modernih Olimpijskih igara do današnjeg dana. Prva cjelina “One nisu dobrodošle” vraća posjetitelje u 19. stoljeće, u vrijeme kad su žene bile gotovo potpuno isključene iz olimpijskog pokreta. Barun Pierre de Coubertin, obnovitelj Olimpijade, zanemarivao je prisutnost žena, smatravši ih neprimjerenima za natjecanja koja su bila rezervirana za muškarce.
Cjelina “One preuzimaju kontrolu nad svojom sudbinom” donosi priče o ženama koje su u 20. stoljeću počele razbijati barijere i zauzimati vidna mjesta u sportu. Ovdje se ističu pionirke poput Alice Milliat, osnivačice Svjetskih ženskih igara, kao i poznate sportašice poput Christine Caron, Marie-José Pérec, Laure Manaudou, Clarisse Agbegnenou i Simone Biles.
“Zauvijek prve” prati žene koje su kroz sport postale ikone i simbole borbe za ravnopravnost. Od prvih olimpijskih pobjednica do sportašica koje su se natjecale u disciplinama koje su tradicionalno smatrane muškim, ova cjelina pokazuje kako su žene uspjele steći svoja prava i priznanje u svijetu sporta.
“One nameću svoje izbore” prikazuje olimpijke koje su se suočavale s preprekama i nepravdom, ali su uspjele steći priznanje kroz vlastiti trud i ustrajnost. Ova cjelina odaje počast sportašicama koje su se borile za svoja prava i priznanje u svijetu gdje su često bile podložne ostracizmu.
Cjelina “Oni se suočavaju s granicama tijela” razmatra društvene norme i estetske standarde koji su često postavljeni pred sportašice, naglašavajući pritisak koji osjećaju u pokušaju da zadovolje očekivanja vezana uz svoje biološke karakteristike i tjelesne sposobnosti.
Na kraju, izložba se usmjerava prema budućnosti u cjelini “One nas čekaju na Olimpijskim igrama 2024.”
Izložbu možete razgledati do 18. kolovoza.
