Svaki tjedan donosimo vam pregled najvažnijih vijesti iz područja društva i politike. Vijesti koje su vam možda prošle “ispod radara”, a velik su pomak ili znak nekih većih pomaka pripadajuće industrije – u pozitivnom, ali i u negativnom smjeru
Španjolska uvodi “klimatski dopust”
Španjolska je nedavno usvojila revolucionarni zakon koji omogućuje radnicima do četiri dana plaćenog dopusta tijekom ekstremnih vremenskih uvjeta, čime se osigurava njihova sigurnost u slučaju prirodnih katastrofa i klimatskih nepogoda. Novi zakon, poznat kao “klimatski dopust”, pruža radnicima pravo na slobodne dane ako ne mogu doći na posao zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta, poput poplava, oluja ili drugih prirodnih nesreća koje ugrožavaju život i zdravlje.
Ova mjera, koja je testirana u područjima pogođenim katastrofalnim vremenskim uvjetima krajem listopada, sada će biti primjenjivana u cijeloj zemlji. Inicijativa je inspirirana sličnim zakonodavstvom u Kanadi, a prema riječima ministrice rada i socijalnog gospodarstva Yolande Díaz, Španjolska po prvi put uvodi “pravi klimatski dopust”, koji će zaštititi radnike od prisilnog odlaska na posao u opasnim uvjetima.
Zakon je već stupio na snagu, a bit će potvrđen u Kongresu zastupnika tijekom sljedećih mjesec dana. Prema novim pravilima, radnici koji ne mogu doći na posao zbog ozbiljnog meteorološkog rizika, poput poplava ili oluja, moći će uzeti do četiri dana plaćenog dopusta. Ovaj zakonski okvir također osigurava zaštitu zaposlenika u slučaju da poslodavci pokušaju uskratiti dopust ili ih prisile da nastave raditi tijekom katastrofalnih vremenskih uvjeta.
Klimatski dopust također uvodi obvezu za tvrtke da razviju planove djelovanja za prevenciju rizika povezanih s katastrofama i nepovoljnim vremenskim uvjetima. Tvrtke će imati 12 mjeseci da implementiraju ove akcijske planove, a radnici će biti obaviješteni o sigurnosnim mjerama i aktiviranim uzbunama.
Ovaj zakon dolazi u trenutku kad Španjolska, poput mnogih drugih zemalja, doživljava sve češće i intenzivnije klimatske promjene. Ove promjene sve više prijete svakodnevnom životu građana, a nova mjera pruža nužnu sigurnost radnicima koji su često prisiljeni raditi u ekstremnim uvjetima.
Preminula je ikona zlatnog doba meksičke kinematografije
U dobi od 93 godine, preminula je Silvia Pinal, jedna od najslavnijih glumica zlatnog doba meksičke kinematografije. Pinal, čija je karijera trajala nevjerojatnih 60 godina, ostavila je neizbrisiv trag na filmskoj i televizijskoj sceni Meksika.
Rođena 1931. godine, Pinal je ostvarila prve uloge tijekom 1940-ih i 1950-ih, u doba kad je meksička kinematografija bila na vrhuncu. Njezina karizma i svestranost priskrbile su joj suradnje s legendarnim imenima poput Cantinflasa, Tin Tana i Pedra Infantea, koji su obilježili razdoblje popularnih filmova punih humora, emocija i melodrame. Međutim, pravi vrhunac njezine karijere obilježen je suradnjom s jednim od najvažnijih redatelja u povijesti filma, Luisom Buñuelom.
Pinal je ostvarila nezaboravne uloge u Buñuelovim filmovima “Viridiana” (1961.), “Anđeo uništenja” (1962.) i “Simon iz pustinje” (1965.). Ti su filmovi postali klasici svjetske kinematografije, a Pinalina interpretacija u njima dobila je pohvale zbog slojevitosti, intenziteta i autentičnosti.
Gotovo 40 % europskih radnika suočeno s rizikom od lošeg mentalnog zdravlja
Novo istraživanje koje je obuhvatilo šest europskih zemalja pokazuje zabrinjavajuće rezultate – gotovo 40 % radnika suočeno je s povećanim rizikom od mentalnih problema. Prema godišnjem indeksu mentalnog zdravlja, koji je proveo pružatelj zdravstvenih usluga TELUS Health, Francuska, Italija, Španjolska, Poljska, Njemačka i Nizozemska pokazale su velike razlike u mentalnom zdravlju radne snage.
Istraživanje, koje je obuhvatilo 500 radnika iz svake zemlje, pokazalo je da su faktori poput spola, dobi i socio-ekonomskog statusa značajno utjecali na rezultate mentalnog zdravlja. Na temelju rezultata, radnici u Španjolskoj (48 %), Poljskoj (45 %) i Italiji (43 %) su najslabije rangirani. S druge strane, Nizozemska je imala najniži postotak (24 %) radnika s visokim rizikom za mentalno zdravlje.
Prema Paulei Allen, globalnoj voditeljici istraživanja u TELUS Health, uzrok ovih razlika nije samo ekonomski ili zdravstveni sustav. Geografska i kulturna razlika među zemljama, zajedno sa sociološkim faktorima, igraju ključnu ulogu. Iako se mentalno zdravlje radnika razlikuje među spolovima, žene su izvještavale o većim poteškoćama u mentalnom zdravlju nego muškarci, što je povezano s izazovima poput nejednakosti u zapošljavanju, financijskoj sigurnosti i nepriznavanju specifičnih zdravstvenih problema žena.
Zanimljivo je da fizičko zdravlje također ima veliki utjecaj na mentalno blagostanje. Radnici koji redovito vježbaju imaju značajno bolje mentalno zdravlje, dok je više od 10 % radnika koji nisu aktivni prijavilo veće poteškoće.
Izvješće također ističe važnost uloge poslodavaca u podržavanju mentalnog zdravlja svojih zaposlenika. Kreiranje radnih okruženja koja uzimaju u obzir fizičko i mentalno zdravlje može imati dugoročne koristi, a inicijative poput programa obuke i promoviranja otpornosti mogu pozitivno utjecati na blagostanje radnika. Za europske države i poslodavce ovo istraživanje nudi jasnu poruku: mentalno zdravlje radnika mora postati prioritet kako bi se osigurao zdraviji i produktivniji radni okoliš.
Australija zabranila društvene mreže mlađima od 16 godina
U povijesnoj odluci koja je izazvala velike reakcije, australska vlada uvela je zabranu pristupa društvenim mrežama za sve osobe mlađe od 16 godina. Ova odluka, koja se temelji na zabrinutosti zbog negativnih učinaka društvenih mreža na zdravlje i sigurnost djece i mladih, čini Australiju prvom zemljom koja je poduzela ovako stroge mjere. Prema novim zakonima, tehnološke kompanije poput Meta platforma (Facebook, Instagram) i TikToka bit će prisiljene zabraniti korištenje svojih aplikacija mlađima od 16 godina, u suprotnom suočit će se s visokim novčanim kaznama. Ove mjere stupit će na snagu u potpunosti za godinu dana i obuhvatit će najpoznatije društvene mreže.
Premijer Anthony Albanese pozdravio je ovu odluku kao korak u pravom smjeru, naglašavajući odgovornost platformi u zaštiti mentalnog i fizičkog zdravlja mladih. “Sigurnost naše djece mora biti prioritet”, izjavio je Albanese, koji je više puta upozoravao na štetne učinke pretjerane upotrebe društvenih mreža na mlade.
Međutim, reakcije australske javnosti su podijeljene. Dok su mnogi oduševljeni mjerama koje će, prema njihovom mišljenju, zaštititi djecu od opasnosti interneta, drugi smatraju da se radi o zloupotrebi vlasti i ugrožavanju slobode izbora. Glasnogovornik TikToka izrazio je nezadovoljstvo zbog brzine donošenja zakona, navodeći da bi zabrana mogla dovesti do novih problema, posebno jer djeca već sad često zaobilaze starosne granice na mrežama. “Ova odluka je brzopleta i zanemaruje savjete stručnjaka koji se protive ovakvoj zabrani”, izjavio je glasnogovornik TikToka.
Premda još nisu razrađeni svi detalji provedbe zakona, Albanese je izrazio uvjerenje da je odluka bila nužna, ističući kako je sigurnost djece najvažniji prioritet, čak i ako provedba zakona neće biti savršena. Dok se pitanja o provedbi i učinkovitosti zabrane nastavljaju, ovo je sigurno samo početak globalne debate o tome kako društvene mreže oblikuju živote mladih i koliko bi vlade trebale intervenirati u zaštitu njihove sigurnosti.
Preminula je književna legenda i pionirka ženskih priča
Preminula je Barbara Taylor Bradford, britanska spisateljica koja je svojom književnom karijerom obilježila živote milijuna čitatelja diljem svijeta. Poznata po kultnom romanu “A Woman of Substance”, koji je objavljen 1979. godine, Bradford je ostavila neizbrisiv trag u svijetu književnosti i inspirirala generacije žena svojim pričama o hrabrosti, ljubavi i moći.
Njezina karijera, koju je započela kao novinarka, postala je globalni fenomen zahvaljujući romanima koji su prodani u više od 90 milijuna primjeraka i prevedeni na 40 jezika.
Odzovnilo Airbnb-u? Pariz uvodi stroga pravila za kratkoročni najam
Pariz kreće u obračun s nekontroliranim kratkoročnim najmovima nekretnina. Grad koji godišnje posjeti više od 47 milijuna turista donosi nove stroge zakone kako bi smanjio negativne učinke masovnog turizma na lokalnu zajednicu i stambeni sektor.
Od 1. siječnja 2025., domaćini koji iznajmljuju nekretnine putem platformi poput Airbnba morat će poštovati stroža pravila. Nekretnine koje nemaju odgovarajuće dozvole ili su ilegalno promijenile namjenu suočit će se s kaznama koje dosežu i do 100.000 eura. Grad planira ograničiti broj noćenja za kratkoročne najmove na maksimalno 90 godišnje, čime se nastoji stati na kraj prekomjernoj komercijalizaciji nekretnina u stambenim četvrtima.
Prema podacima platforme Inside Airbnb, u Parizu je trenutno aktivno više od 95 000 oglasa, od kojih je čak 89 % cijelih nekretnina. Kritičari tvrde kako ovakva praksa dodatno doprinosi stambenoj krizi, istiskujući lokalno stanovništvo iz središta grada.
Gradonačelništvo se nada da će strožom regulacijom vratiti ravnotežu u stambeni sektor i potaknuti povratak lokalnog stanovništva u centar Pariza. Mali boutique hoteli, koji su posljednjih godina bilježili pad rezervacija, mogli bi imati koristi od ovih promjena.
Međutim, novi zakoni izazvali su i negodovanje među vlasnicima nekretnina te Airbnb platformom. Europska udruga kuća za odmor upozorava kako bi pravila mogla nepotrebno otežati situaciju vlasnicima koji koriste najam za dodatne prihode, dok Airbnb ističe kako će ograničenja pogodovati velikim hotelskim lancima, a dodatno povećati cijene smještaja za turiste.
Pariz nije jedini grad koji se odlučio na ovakve mjere. Slične regulative već su uvedene u New Yorku i Barceloni, no njihovi rezultati pokazuju kako izazovi prekomjernog turizma zahtijevaju kompleksnija rješenja.
Dok će novi zakon zasigurno utjecati na ponudu kratkoročnog smještaja, mnogi se pitaju hoće li Pariz uspjeti pronaći ravnotežu između potreba svojih stanovnika i zahtjeva milijuna turista koji godišnje posjećuju grad svijetla.
Brzi senzor za detekciju raka kože mogao bi postati ključni alat u primarnoj zdravstvenoj zaštiti
Znanstvenici sa Sveučilišta u Bournemouthu i Sveučilišne bolnice Dorset pokrenuli su trogodišnju studiju s ciljem razvoja inovativnog senzora koji bi omogućio brzu detekciju raka kože, i to već u ordinaciji liječnika primarne zdravstvene zaštite. Ovaj prijenosni uređaj mogao bi u budućnosti značajno poboljšati proces dijagnostike, smanjujući potrebu za daljnjim specijalističkim pregledima, a time i ubrzavajući liječenje.
Profesor Richard Paul, voditelj studije i stručnjak za bioanalitičku kemiju, objašnjava kako rak kože često može biti teško dijagnosticirati samo vizualnim pregledom, što rezultira visokom stopom nepotrebnih upućivanja pacijenata na daljnje specijalističke preglede. “Naša istraživanja usmjerena su na razvoj senzora koji će omogućiti liječnicima primarne zdravstvene zaštite da odmah detektiraju rak kože, čime ćemo poboljšati trijažu i potencijalno spasiti živote”, rekao je.
Za razvoj ovoga senzora, znanstvenici su se usmjerili na hlapljive organske spojeve koje oslobađaju mjesta pogođena rakom kože. Ovi spojevi lako isparavaju i mogu se detektirati specifičnim uređajem. Do sada je razvijen prototip uređaja za ekstrakciju tih spojeva iz kože pacijenata, a plan je proširiti ovo istraživanje u okviru kliničke studije koja će potvrditi učinkovitost ovog pristupa.
“Naša studija omogućit će neinvazivan pristup prikupljanju tih spojeva, što je od iznimne važnosti za ranije otkrivanje raka kože, a time i za bržu reakciju u liječenju”, dodao je profesor Paul. S obzirom na to da uređaj neće zahtijevati specijaliziranu obuku, mogla bi ga koristiti široka lepeza zdravstvenih radnika, uključujući medicinske sestre, čime bi se osiguralo lakše i brže otkrivanje raka u ranoj fazi.
Ova studija, koja je već u fazi razvoja, može značiti revoluciju u načinu na koji se dijagnosticira rak kože, s mogućnošću primjene tehnologije u svakodnevnim, rutinskim pregledima. Time bi se mogla poboljšati učinkovitost zdravstvenih sustava, a pacijentima omogućiti brža i preciznija dijagnoza.
Sarajevo na vrhu ljestvice najzagađenijih glavnih gradova svijeta
Sarajevo je dospjelo na neslavno prvo mjesto popisa glavnih gradova s najzagađenijim zrakom na svijetu, prema podacima stranice Air Quality Index. Razina zagađenja zraka označena je kao “opasna”, što predstavlja ozbiljan rizik za zdravlje stanovnika.
Podaci su pokazali da je Sarajevo, uz indijski New Delhi, ušlo u tzv. smeđu zonu, što označava maksimalno zagađenje. Koncentracija čestica PM 2,5 – najsitnijih i najopasnijih za pluća – iznosila je alarmantnih 284 mikrograma po prostornom metru, što je čak 57 puta više od granice koju preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija.
Zbog ekstremno loše kvalitete zraka, županijske vlasti u Sarajevu izdale su upozorenje, savjetujući građanima da smanje boravak na otvorenom prostoru i izbjegavaju aktivnosti koje mogu dodatno ugroziti njihovo zdravlje.
Problem zagađenja zraka u Sarajevu traje desetljećima, a posebno je izražen u zimskim mjesecima. Glavni uzroci su nepovoljan geografski položaj grada koji se nalazi u kotlini, visok prometni intenzitet te rasprostranjena uporaba krutih goriva za grijanje kućanstava.
Ovaj problem svake godine dovodi do povećanja broja respiratornih bolesti, a stručnjaci kontinuirano pozivaju na uvođenje dugoročnih mjera za smanjenje emisija štetnih čestica, poput modernizacije sustava grijanja, poticanja korištenja ekoloških goriva i smanjenja automobilskog prometa.
