Svaki tjedan donosimo vam pregled najvažnijih vijesti iz područja društva i politike. Vijesti koje su vam možda prošle “ispod radara”, a velik su pomak ili znak nekih većih pomaka pripadajuće industrije – u pozitivnom, ali i u negativnom smjeru
Sjajni nastupi hrvatskih sportaša na Olimpijskim igrama u Parizu
Hrvatski sportaši nižu sjajne nastupe na Olimpijskim igrama u Parizu. Miran Maričić prvi se od naših predstavnika okrunio medaljom osvojivši broncu u finalu zračne puške na deset metara. Maričić je plasman u finale ostvario kao četvrti u kvalifikacijama s ukupno 631,3 kruga (105.4, 105.7, 106.1, 106.6, 104.8, 102.7).
Judašica Barbara Matić također je donijela zlato za Hrvatsku, osvojivši prvo povijesno zlato u judu za našu zemlju u kategoriji do 70 kilograma. Njezin uspjeh došao je nakon pobjede nad Njemicom Miriam Butkereit u finalu. Splićanki, koja je bila prva nositeljica turnira, ovo je prva olimpijska medalja u trećem pokušaju, a dodala ju je impresivnom popisu osvojenih odličja na velikim natjecanjima. Matić je dvostruka svjetska prvakinja, ove godine osvojila je i Europsko prvenstvo, ima tri titule na Grand Slam turnirima, pet zlata na Grand Prixu, a uz sve to je i dvaput bila juniorska prvakinja.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Zlatno odličje osvojili su i braća Sinković, Martin i Valent, koji su još jednom dokazali svoju dominaciju u veslanju. Osvajanjem zlatne medalje u dvojcu bez kormilara, potvrdili su svoj status jednog od najboljih veslačkih dvojaca u povijesti.
Jučer se hrvatskim osvajačima medalja pridružila i najbolja hrvatska tenisačica Donna Vekić, koja je osvojila srebrnu medalju. Vekić je u finalnom dvoboju izgubila od Zheng Qinwen sa 6-2, 6-3.
Uz već osvojene medalje, Hrvatska ima još razloga za optimizam. Sandra Elkasević osigurala je svoje mjesto u finalu koje je na rasporedu sutra. Najbolja hrvatska atletičarka u prvom je pokušaju kvalifikacijskog natjecanja bacila kuglu do 65,63 metra te izravno izborila plasman u svoje četvrto olimpijsko finale. Kvalifikacijska norma iznosila je 64 metra, a najbolji rezultat ostvarila je Amerikanka Valarie Allman sa 65,59 metara.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Kontroverza na Olimpijskim igrama – boksački meč izazvao burne rasprave o rodnim pitanjima
Na Olimpijskim igrama je ranije ovog tjedna došlo do kontroverzije kad je talijanska boksačica Angela Carini odustala od borbe protiv alžirske boksačice Imane Khelif nakon samo 46 sekundi borbe. Incident je izazvao raspravu o pitanjima roda u sportu, posebno zbog prošlih kontroverzija vezanih uz Khelif.
Naime, Imane Khelif dobila je dopuštenje za sudjelovanje na Olimpijskim igrama u Parizu unatoč diskvalifikaciji s prošlogodišnjeg Svjetskog prvenstva zbog neispunjavanja kriterija rodne podobnosti (visoke razine testosterona).
Ova pobjeda u meču nad Talijankom ponovno je otvorila raspravu o Khelifinom statusu, a Međunarodni olimpijski odbor (MOO) bio je prisiljen reagirati. Glasnogovornik MOO-a, Mark Adams, izjavio je da je bilo puno dezinformacija na društvenim mrežama koje su štetne. Adams je naglasio da ovo nije pitanje transrodnosti, već da postoji mnogo pogrešnih informacija koje treba razjasniti.
Khelif je bila jedna od prvih tri olimpijske boksačice koje je Alžir poslao na Olimpijske igre u Tokiju 2021. godine. Prošle godine, Khelif je diskvalificirana s svjetskog prvenstva zbog visokih razina testosterona, što je izazvalo veliku kontroverzu. Khelif je tada tvrdila da je to “velika zavjera.” Međunarodna boksačka asocijacija (IBA) nije pružila transparentne informacije o prirodi testova koji su provedeni.
No je li Khelif zapravo transrodna osoba? Prema podacima GLAAD-a i InterACT-a, Khelif navodno ima razlike u spolnom razvoju, poznate kao DSD. DSD je poremećaj, koji pogađa svega 0,05 do jedan posto populacije. Zbog tog poremećaja osoba može biti rođena sa ženskim spolnim organima, ali ima kombinaciju XY kromosoma koja je tipična za muškarce, kao i unutarnje, skrivene testise, što u pogledu sporta može poboljšati njihove izvedbe, kako piše Cincinnati Children’s Hospital.
Valencia uvodi visoke kazne za neregistrirane kratkoročne najmove
Španjolska regija Valencia planira uvesti kazne do 600.000 eura za neregistrirane najmove te apartmane nalik Airbnbu. Ova mjera ima za cilj suzbijanje masovnog turizma koji pritišće lokalne javne.
Prema podacima Airbticsa, analitičke tvrtke za Airbnb, prosječni najam u Valenciji ima stopu zauzetosti od 79 % te je rezerviran 288 dana godišnje. S prosječnom dnevnom cijenom od 93 eura, domaćini su u 2023. godini ostvarili prihod od oko 27.000 eura. U travnju ove godine bilo je 9.128 aktivnih Airbnb oglasa u Valenciji, pri čemu su najtraženiji kvartovi Ciudad de las Artes y las Ciencias, La Lonja de la Seda i Valencia Cathedral.
S obzirom na rastući broj neregistriranih najmova, vlasti u Valenciji naglašavaju brige zbog sigurnosti i pravila koja se ne poštuju. Nuria Montes, službenica za turizam u Valenciji, ističe da crno tržište ugrožava sigurnost i kontrolu, te da mnogi neregistrirani najmodavci izbjegavaju plaćanje poreza i ispunjavanje sigurnosnih standarda.
Valencia zahtijeva da vlasnici kratkoročnih najmova imaju turističku licencu iz Valencije, koja uključuje dokumentaciju o vlasništvu, planove nekretnina, certifikate energetske učinkovitosti i osiguranje.
Valencia je najnovija među južnim europskim destinacijama poput Lisabona, Barcelone, Venecije i Splita koje poduzimaju mjere za kontrolu prekomjernog turizma. Barcelona planira postupno ukidanje svih Airbnb najmova do kraja 2028. godine, dok Venecija ograničava veličinu turističkih grupa i smanjuje broj kruzera.
Špilja Vjetrenica kod Ravnog upisana na UNESCO-ov popis zaštićene baštine
Špilja Vjetrenica na jugu Bosne i Hercegovine postala je u petak dio UNESCO-vog popisa zaštićene svjetske baštine. Odluka je donesena na zasjedanju Odbora za svjetsku baštinu UNESCO-a, održanom u indijskom glavnom gradu New Delhiju.
Vjetrenica je jedinstvena kraška špilja s kanalima dužim od sedam kilometara, smještena u općini Ravno. Udaljena je 12 km od mjesta Slano na obali Jadranskog mora i 80 km od Mostara. Ime je dobila po pojavi snažnog vjetra na ulazu i unutar špilje, što je posebno izraženo tijekom ljetnih i zimskih mjeseci.
Špilja je poznata po iznimnoj bioraznolikosti, s gotovo 200 različitih životinjskih vrsta, što je čini prvom u svijetu po tom kriteriju. Također je bogata speleološkim i arheološkim nalazištima. Njezini jedinstveni podzemni ekosustavi, geološke formacije i bogatstvo endemskih vrsta čine je važnim prirodnim staništem koje su istraživali brojni znanstvenici i istraživači.
Unutar složenog kompleksa špilje Vjetrenice nalaze se čak četiri vodena toka te više desetaka manjih povremenih tokova s podzemnim jezerima. Ovaj prirodni fenomen prvi put je spomenut sredinom prvog stoljeća u djelu “Povijest prirode” (Historia naturalis) koje je 77. godine objavio rimski autor Plinije Stariji.
Žene s prethodnom dijagnozom endometrioze u većem riziku za dobivanje raka jajnika
Novo istraživanje objavljeno u JAMA Network ukazuje na značajno povećan rizik od raka jajnika kod žena koje imaju dijagnozu endometrioze, posebice onih s duboko infiltrirajućom endometriozom i/ili endometriomom jajnika. Studija je koristila podatke iz baze Utah Population Database te je obuhvatila razdoblje od 1992. do 2019. godine. Rezultati pokazuju da žene s teškim oblicima endometrioze imaju gotovo 9,7 puta veći rizik od raka jajnika u usporedbi sa ženama bez endometrioze.
Istraživanje je analiziralo podatke gotovo 79 000 pacijentica s dijagnozom endometrioze, koje su uspoređene s 379 000 pacijentica bez dijagnoze endometrioze. Glavni rezultati istraživanja pokazuju:
- Ukupni rizik od raka jajnika je značajno veći kod pacijentica s endometriozom
- Rizik je posebno izražen za tip 1 raka jajnika
- Pacijentice s duboko infiltrirajućom endometriozom ili endometriomom jajnika imaju još veći rizik za sve vrste raka jajnika.
Rezultati istraživanja sugeriraju potrebu za ciljanim savjetovanjem i skriningom za prevenciju raka jajnika kod žena s dijagnozom endometrioze. Dr. Jennifer Doherty iz Huntsman Cancer Institute naglašava važnost ovih nalaza za kliničku praksu te poziva na daljnja istraživanja koja bi trebala objasniti mehanizme kroz koje određeni tipovi endometrioze uzrokuju različite tipove raka jajnika.
Rani simptomi raka jajnika često ostaju neprepoznati jer se mogu zamijeniti s manje ozbiljnim zdravstvenim problemima. Neki od simptoma uključuju:
- Neprestani osjećaj nadutosti
- Gubitak apetita ili osjećaj sitosti nakon malih obroka
- Učestalo mokrenje
- Povećan opseg trbuha
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, godišnje od raka jajnika obolijeva između 400 i 500 žena, dok više od 300 žena godišnje umire od ove bolesti. Iako se rak jajnika češće javlja kod starijih žena, značajan broj slučajeva dijagnosticira se prije 60. godine života. Incidencija raka jajnika u Hrvatskoj je u padu, dok je stopa mortaliteta stabilna.
Glumci videoigara prosvjeduju: AI prijeti njihovim poslovima
Glasovni glumci i izvođači snimanja pokreta održali su prosvjed ispred Warner Bros. Gamesa u Burbanku, upozoravajući na prijetnju koju umjetna inteligencija (AI) predstavlja njihovim poslovima. Leeanna Albanese, glasovna glumica iz “Persona 5 Tactica”, istaknula je da AI modeli koriste njihove glasove bez pristanka i naknade.
Prosvjednici su se odlučili na štrajk nakon neuspješnih pregovora o zaštiti radnika od AI-a, u kontekstu prošlogodišnjih prosvjeda sindikalnih pisaca i glumaca u Hollywoodu. Jeff Leach iz “Call of Duty: Modern Warfare & Warzone” upozorava na negativne posljedice uklanjanja ljudskog elementa iz interaktivnih projekata.
Štrajk je rezultat dugotrajnih pregovora s velikim video igračkim tvrtkama kao što su Activision, Electronic Arts, i Warner Bros. Međutim, analitičari smatraju da bi veliki izdavači mogli izbjeći veće posljedice zbog dugih ciklusa razvoja igara.
Ova situacija potaknula je širu akciju u Hollywoodu za donošenje zakona koji bi zaštitio radnike od zloupotrebe AI-a. Zakon NO FAKES, koji zabranjuje stvaranje digitalnih replika bez dopuštenja, dobio je podršku sindikata SAG-AFTRA. “Svatko u ovoj zemlji treba zaštitu od zlouporabe AI-ja”, naglasio je Duncan Crabtree-Ireland iz SAG-AFTRA-e.
Ekološki dug: čovječanstvo sve brže troši prirodne resurse
Zemlja je 1. kolovoza dosegnula Dan ekološkog duga, odnosno iscrpili smo sve prirodne resurse koje naš planet može obnoviti u jednoj godini. Zabrinjavajuće je da je “Dan ekološkog duga” datum, koji se izračunava pomoću podataka Global Footprint Networka, svake godine pada sve ranije. Primjerice, 2000. godine bio je 23. rujna, dok je ove godine stigao čak 54 dana ranije.
Prema izračunima, čovječanstvo trenutačno troši resurse brzinom koja bi zahtijevala gotovo dvije Zemlje (1,7) za održavanje ravnoteže. Ova globalna ekološka prezaduženost sve je očiglednija kroz posljedice poput krčenja šuma, erozije tla, gubitka bioraznolikosti i nakupljanja ugljičnog dioksida u atmosferi. Posljednji fenomen dovodi do klimatskih promjena, češćih ekstremnih vremenskih događaja i smanjene proizvodnje hrane.
Za zemlje koje prati Balkan Green Energy News, Slovenija je u ekološkom dugu od 25. travnja, a slijede je Bosna i Hercegovina (9. svibnja), Srbija (23. svibnja), Grčka (25. svibnja), Hrvatska (28. svibnja), Crna Gora (30. svibnja), Bugarska (2. lipnja) i Rumunjska (10. srpnja). Albanija će ući u dug 23. rujna.
Globalno gledano, Katar je prvi pao u ekološki dug ove godine, 11. veljače, dok su Ekvador i Indonezija posljednji među većim zemljama, 24. studenoga. Samo dvadesetak zemalja, uglavnom vrlo siromašnih ili s niskom gustoćom naseljenosti, ne prelazi svoj biokapacitet, uključujući Timor-Leste, Papuu Novu Gvineju i Mozambik.
Širenje impetiga na plažama u Splitu: što treba znati?
Proteklih dana Split je zadesio val zaraze impetigom, poznatog i kao “slatke kraste”. Ova bakterijska infekcija kože, uzrokovana bakterijama Staphylococcus aureus i Streptococcus pyogenes, najčešće se javlja tijekom ljetnih mjeseci kad toplina, vlažnost i slabiji higijenski uvjeti pogoduju njezinom širenju. Situacija je posebno alarmantna na plažama gdje se uočava porast broja oboljelih.
Impetigo se prepoznaje po crvenim točkicama koje se brzo pretvaraju u mjehuriće ispunjene tekućinom. Ova zarazna bolest češća je kod djece, ali i odrasli mogu biti pogođeni, osobito ako imaju oslabljeni imunitet ili oštećenja na koži. Vrućina i vlaga povećavaju znojenje i iritaciju kože, što pogoduje rastu i širenju bakterija.
Liječenje impetiga najčešće uključuje lokalnu primjenu antibiotskih masti, dok se u težim slučajevima propisuju oralni antibiotici. Važno je započeti s liječenjem čim se pojave prvi simptomi kako bi se spriječilo širenje infekcije.
Impetigo se prenosi izravnim kontaktom, samoinokulacijom ili preko kontaminiranih predmeta poput ručnika, odjeće i posteljine. Izvor infekcije može biti i kontaminirana voda u moru ili bazenu. Infekcija se obično razvija 4-10 dana nakon kontakta s bakterijom.
Kako bi se spriječilo širenje impetiga, važno je paziti na higijenu i izbjegavati dijeljenje osobnih predmeta. U slučaju pojave simptoma, potrebno je odmah potražiti liječničku pomoć jer neliječena infekcija može potrajati i proširiti se na druge ukućane.
Studija otkriva: “Praznično siromaštvo” pogađa 40 milijuna ljudi u EU
Prema novoj studiji, 39,7 milijuna radnika, što čini 14 posto stanovništva Europske unije, nije si moglo priuštiti tjedan dana odmora u 2022. godini. Studija, koju je 30. srpnja objedinila Europska konfederacija sindikata (ETUC), pokazuje da je broj osoba koje nisu mogle priuštiti odmor u EU porastao za dva milijuna u odnosu na prethodnu godinu.
Dok milijuni ljudi pripremaju svoje kovčege za ljetni odmor u kolovozu, mnogi si ne mogu priuštiti tjedan dana odmora, bilo u vlastitoj zemlji ili u inozemstvu. Generalna tajnica ETUC-a, Esther Lynch, istaknula je za Euronews da je odmor ključan za oporavak radnika i prevenciju burnouta, te dodala da “odmor nije luksuz, već važan za očuvanje fizičkog i mentalnog zdravlja radnika i pružanje vrijednih iskustava za djecu”.
Situacija se značajno razlikuje među članicama EU-a. Najveći porast “prazničnog siromaštva” zabilježen je u Francuskoj, gdje gotovo pet milijuna ljudi nije moglo ići na odmor. Irska je zabilježila najveći postotak rasta s porastom od 4 % na 14,8 posto u 2022. godini. U 13 zemalja članica situacija je gora od prosjeka EU-a od 14,6 posto, s Rumunjskom na kraju ljestvice s 36 posto.
Prema Europskoj komisiji, oko polovice europskih radnika smatra stres čestom pojavom na radnom mjestu. Komunikacija o mentalnom zdravlju EU-a ističe važnost prava na odmor kao ključnog za smanjenje stresa povezanog s poslom i promicanje boljeg ravnoteže između posla i privatnog života.
Podaci Eurostata pokazuju da je 62 posto stanovnika EU-a u 2022. godini napravilo barem jedan osobni turistički izlet, dok su polovica tih putovanja bila kratka i domaća. Nijemci najviše troše na međunarodna putovanja s 85,2 milijarde eura, dok slijedi Francuska s 39,2 milijarde eura.
Lynch je naglasila da je jedan od velikih socijalnih napredaka 20. stoljeća bio porast broja radničkih obitelji koje su mogle priuštiti odmor. “To je poboljšalo zdravlje i blagostanje milijuna ljudi i doprinijelo osjećaju napretka i optimizma”, zaključila je, dodajući da “prikazani podaci pokazuju kako se socijalni napredak vraća unatrag zbog povećane ekonomske nejednakosti”.
