Svake godine određeni naslovi postaju temom naših kava i predmetom rasprava. Dok nestrpljivo čekamo i otkrivamo dolazak novih knjiga iz tiska, donosimo preporuku omiljenog štiva za hladne siječanjske dane
Siječanj je mjesec koji je idealan za sastavljanje liste knjiga koje želimo pročitati tijekom godine. Možete se odlučiti za mali izazov i svaki dan čitati 15 do 30 minuta. Ili svaki mjesec pročitajte neku novu knjigu, upoznajte novog pisca. Možete pritom pisati dnevnik čitanja i zapisivati inspirativne i motivacijske misli. Za odmak od društvenih mreža, razonodu, rad na sebi, upoznavanje s aktualnim temama u svijetu, opuštanje, razvijanje vokabulara i empatije nema boljeg nego posegnuti za knjigom i odletjeti u neki drugi svijet. U nastavku donosim knjige koje smo posebno zavoljeli prošle godine, stoga ih nemojte propustiti jer su mi nakladnici otkrili najiščekivanije omiljene naslove koji uskoro stižu na police knjižara.
Elif Shafak: Otok nestalih stabala (Hena)
Radnja ovog romana odvija se na prekrasnom otoku Cipru, koji Turkinja Dafne i Grk Kostas nazivaju svojim domom. Ovo dvoje mladih nalazi se na suprotnim stranama podijeljene zemlje, a njihova je ljubav zabranjena. Konoba Sretna smokva jedino je mjesto na kojem se mladi par može sastati, a simbolika naziva tog mjesta leži u čudesnom stablu Ficus carica koje raste usred prostorije. Ta će smokva svjedočiti njihovim sretnim susretima te tihim rastancima, ali bit će ondje i kada izbije rat, pretvori grad u ruševinu i razdvoji ljubavnike. Desetljećima kasnije, šesnaestogodišnja Ada Kazantzakis živi u Londonu i počinje se interesirati o zemlji svojih predaka. Nikada nije posjetila Cipar, a jedina veza s tim otokom stablo je smokve koje joj raste u dvorištu. U romanu Otok nestalih stabala nagrađivana britansko-tursko autorica Elif Shafak donosi nam raskošnu priču o pripadanju i identitetu, ljubavi i boli, sjećanju i zaboravu, ljudskom uništavanju prirode te napokon – obnovi.
Elena Ferrante: Mračna kći (Profil)
Mračna kći slojevita je meditacija o majčinstvu, snažna priča o podvojenim osjećajima koje gajimo prema svojoj djeci te izniman pokušaj definicije ženskog iskustva, slobode, odgovornosti, žudnje i zadovoljstva.
Elena Ferrante ponovno nam je oduzela dah ovaj puta pričom o Ledi, rastavljenoj profesorici Engleskog jezika srednjih godina, koja je ostala sama nakon što su joj dvije kćeri otišle k ocu u Toronto. Odlučila je otići na ljetovanje u mjestašce na Jonskome moru i, premda se sprema na razdoblje nelagodne samoće i nostalgije za kćerima, neočekivano uživa u osjećaju potpune slobode. Svakodnevno odlazi na plažu, a tamo joj pažnju zaokuplja mlada majka, Nina, koja se predano bavi svojom kćeri u pratnji velike i bučne obitelji. Nakon jednog naoko sitnog događaja, Ledu preplavljuju sjećanja na teške i nekonvencionalne odluke koje je donosila kao majka, a koje su joj odredile život.
Ako još niste pročitali ovu moćnu knjigu, sad je idealan trenutak jer prema ovom romanu snimljen je i film koji nam je stigao u kina.
Haruki Murakami: Prvo lice jednine (Vuković & Runjić)
Knjige omiljenog japanskog pisca Harukija Murakamija svake su mi godine među prioritetima. U 2021. Vuković & Runjić objavili su njegov novi naslov Prvo lice jednine u prijevodu Maje Šoljan. Knjiga je satkana od osam priča pokrivajući razni spektar tema: od nostalgičnih uspomena iz mladosti, meditacija o glazbi i strasti za bejzbol do snovitih scenarija, susreta s majmunom koji govori i izmišljenih jazz albuma. Filozofske i zagonetne priče pisane jedinstvenim stilom govore o ljubavi i samoći, djetinjstvu i sjećanju… Ispričane priče u prvom licu, klasičnim Murakamijevim glasom još jednom nas dovode do granice između memoarske proze i čiste fikcije, potvrđujući kakav se genijalni um krije iza korica naslovnice.
Olga Tokarczuk: Bizarne pripovijesti (Fraktura)
Poljska književnica i nobelovka Olga Tokarczuk u zbirci deset priča Bizarne pripovijesti obuhvaća razne teme poput: Mumija Oxi ukrašena draguljima, škotski medikus poljskoga kralja, Zelena Djeca koja se hrane mjesečinom, udovac kojem sve čarape imaju šav na krivome mjestu, maser trostoljetnog Monodikosa i djevojčica klon svete Klare. Obuhvaćajući neobična mjesta na kojima se priče događaju kao primjerice u samotnim umirovljeničkim stanovima, na alpskim planinskim stazama ili na međi drugog svijeta, u budističkom samostanu ili poljskim močvarama, autorica nas potiče na znatiželju i maštu. Čitatelj ne može biti siguran kamo će ga svaka pojedina priča ove zbirke odvesti, no svakako će ga potaknuti da propita koncept bizarnosti, koji se nalazi posvuda oko nas.
Frédéric Beigbeder: Čovjek koji plače od smijeha (OceanMore)
Octave Parango bio je copywriter u oglašivačkoj industriji devedesetih, skaut u svijetu mode dvijetisućitih, a sada se vraća na parišku pozornicu s novim zanimanjem. Nakon romana 129,90 kn o tiraniji marketinga i Upomoć, molim oprost! o komodifikaciji ženskoga tijela, novi roman Čovjek koji plače od smijeha istovremeno je smiješan i ciničan, ali i očajnički elegičan; kronika zastranjenja i otuđenja suvremenog društva kojom se zatvara trilogija o Octaveu Parangou, najiskrenijemu pariškom “neodekadentu”. Frédéric Beigbeder iznova uspijeva proživljeno životno iskustvo pretočiti u britku satiru no suze od smijeha postaju sve gorčima.
Renata Salecl: Čovjek je čovjeku virus (Ljevak)
Knjiga Čovjek je čovjeku virus međunarodno ugledne slovenske filozofkinje i sociologinje Renate Salecl jedna je od najvažnijih knjiga suvremenog doba koja donosi opsežan osvrt na promjene koje pandemija koronavirusa donosi u naše živote. Prvi dio knjige odgovara na pitanje što se događa s pojedincem u neoliberalnom svijetu, koji ga novi psihološki simptomi muče, kako shvaća svoj život, kakav odnos ima prema društvu oko sebe, kako doživljava rad, ljubav, roditeljstvo i kako razmišlja o budućnosti. Kamo idemo kao društvo i kao pojedinci, pred kojim problemima zatvaramo oči i zašto razvoj često izgleda kao trčanje na mjestu samo su neke od tema koje se pritom obrađuju. Drugi dio knjige govori o promjenama koje pandemija koronavirusa donosi u naše živote, baveći se odnosom prema zdravlju, autoritetima, kontroli, (ne) jednakosti, boli i prije svega negativnim emocijama. Esejistička i zgusnuta razmišljanja o promjenama u društvu zbog pojave koronavirusa razmatraju što pandemija znači kao poluga za društvo. Zašto je zatvaranje kao dio borbe protiv virusa rezultiralo i autoritarnim političkim stajalištima, vojnim diskursom i ratom riječima, zašto pandemija u nekim slučajevima uzrokuje ponašanje s elementima terorizma, koji je uzrok masovne fascinacije toaletnim papirom, kako su nam automobili postali novi kavezi, zašto i po kojim kriterijima neki životi imaju veće, a drugi manje vrijednosti, samo su neke od tema koje se obrađuju u drugom dijelu ove fascinantne knjige.
Što ćemo čitati u 2022. godini?
Porazgovarala sam s našim nakladnicima, čija su nam izdanja posebno draga. Otkrili su mi djelić svojeg nakladničkog plana koji će nam definirati 2022. godinu. U nastavku donosim novosti.
Guzel Jahine: Ešalon za Samarkand (Hena)
U romanu Ešalon za Samarkand, koji će biti objavljen u ožujku, popularna i nagrađivana ruska spisateljica Guzel Jahina ponovno se fokusira na bolna mjesta ruske prošlosti, ovoga nas puta teleportirajući u Samarkand 1921. godine, sovjetske gladne godine, kada su vremenske nepogode i okrutna boljševička politika nanijele veliku štetu seljacima i uzrokovale oskudicu hrane – toliku da su vlasti odlučile evakuirati dio stanovništva, posebice djecu. Radnja prati mladoga oficira Dejeva, ratnoga veterana, koji zajedno sa službenicom zaduženom za djecu, Belom, nastoji transportirati petstotinjak djece iz sirotišta na sigurno, riskirajući sve kako bi ona preživjela put. Putovanje koje traje šest tjedana i tisuće kilometara vodi nas kroz boljševičku Rusiju u jednome od najtežih razdoblja njezine povijesti. Utemeljen, među ostalim izvorima, na zapisima socijalne radnice Asje Kalinine, roman donosi rekonstrukciju stvarnih događaja u romanesknoj formi, ogoljujući razdoblje i događaje koji su često bili skrivani od javnosti. Uvjerljivom naracijom, držeći čitatelja u neprestanoj napetosti, autorica nas lakom rukom vodi na modernu odiseju; književno neupitno zreo roman čitatelju nudi uvid u dvadesetostoljetnu Rusiju u privlačnome izdanju pustolovnoga štiva. Ljubitelji Jahinine proze, čiji su romani Zulejha otvara oči i Volgina djeca već prevedeni i objavljeni u Heni, a među čitateljima iznimno dobro primljeni, zasigurno će posegnuti i za ovim djelom.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Tana French: Tragač (Profil)
Nakon 25 godina rada u čikaškoj policiji, ali i teškog razvoda, Cal Hooper uvjeren je kako je preseljenje u irsko selo upravo ono što mu treba. Sve što želi jest izgraditi novi život na lijepoj lokaciji s dobrim pubom u kojem se ništa ne događa. No kad upozna lokalnog klinca čiji je brat nestao, Cal počinje otkrivati slojeve mraka koji se kriju iza idiličnih pejzaža i počinje shvaćati kako i najmanja mjesta kriju opasne tajne.
Tragač Tane French – jedne od najboljih kriminalističkih autorica našeg doba – majstorska je, atmosferična priča o tome kako razlikujemo dobro od lošeg u svijetu gdje jasna podjela između ta dva pola ne postoji.
Michel Faber: Grimizne i bijele latice (Vuković & Runjić)
Priču monumentalne i minuciozne Grimizne i bijele latice, smještenu u viktorijanski London, u sadašnjem vremenu pripovijeda satirični i prepredeni pripovjedač iz 21. stoljeća te čitatelju nudi dvostruku vremensku perspektivu. Autorski je glas muški, no otvoreno skloniji junakinjama romana, a Faber piše pod snažnim utjecajem feminističkog kruga svoje supruge i suradnice.
Varira zaplet Jane Eyre, no njegova guvernanta a priori odbija sretan kraj na kojem bi izabrala brak. I imitacija dikensovskog romana okreće se naglavce: protagonista Williama Rackhama zasjenit će žene, anđeoska (iako luda) supruga Agnes i snalažljiva prostitutka Sugar. William nema ni ženinu maštu ni ljubavničinu pragmatičnost i protointelektualnu oštroumnost: naposljetku će izgubiti sve: suprugu, ljubavnicu i kćer.
Douglas Stuart: Shuggie Bain (Fraktura)
Nakladnička kuća Fraktura krajem veljače objavljuje svjetsku književnu senzaciju, debitantski roman škotsko-američkog pisca Douglasa Stuarta Shuggie Bain nagrađen uglednom književnom nagradom Booker. Roman je objavljen 2020. i prevodi se na četrdesetak svjetskih jezika. Ova maestralna priča o ljubavi, odanosti i Glasgowu u surovo vrijeme tačerizma osvojila je čitatelje i kritičare diljem svijeta i nije bez razloga proglašena jednim od najvažnijih romana objavljenih 2020. godine. U romanu pratimo teško odrastanje dječaka Shuggieja uz majku ovisnicu u radničkoj četvrti i osvještavanje svoje homoseksualnosti. Shuggie Bain roman je u kojem su queer tema i tema klasnoga u središtu, a sve se događa u konzervativnom škotskom društvu osamdesetih godina koje poznaje samo jednu definiciju normalnoga. Shuggie Bain inspiriran je životom autora koji je težak život u Glasgowu zamijenio blještavilom modne scene u New Yorku, gdje je ostvario zavidnu karijeru modnog dizajnera.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Karl Ove Knausgård: Jutarnja zvijezda (OceanMore)
Potkraj kolovoza iznenada se na nebu pojavi velika zvijezda. Nitko, pa ni astronomi, ne zna o kakvom je fenomenu riječ. Ljudi se navikavaju, život ide dalje, ali ipak nije sve kao prije jer uskoro se počinju događati nove pojave. Jutarnja zvijezda je roman o onomu što ne razumijemo, o velikoj drami promatranoj kroz ograničenu prizmu malog života. No prvenstveno je to roman o onome što se događa kad se u svijetu oslobode mračne sile. Knjigu ćemo čitati u prijevodu Anje Majnarić.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Maja Göpel: Poziv na ponovno promišljanje svijeta (Ljevak)
Klimatski kaos, polarizacija društva i sve veći sukobi između bogatih i siromašnih očit su pokazatelj da su promjene nužne. Ova knjiga pomno i precizno uočava korake koji su doveli do globalne krize, pokazujući obrasce koji se moraju mijenjati, neuspjeh zapadnog modela, ilustrirajući kako osposobiti društvo za budućnost. Göpel pred čitatelja postavlja širu sliku, naglašavajući da su socijalna i politička pravda jedan od ključnih elemenata održivog razvoja. Neizostavno štivo u raspravi o bilo kojem problemu današnjice, uključujući i pandemiju.
Prof. dr. Maja Göpel jedna je od najuglednijih njemačkih ekonomistica i znanstvena direktorica uglednog Die Neue Institut Deutschland, na čelu međunarodne organizacije Znanstvenici za budućnost, glavna tajnica Njemačkog savjetodavnog vijeća za globalne promjena. Knjige su joj bestseleri u Njemačkoj, ova se nalazi na prvom mjestu najprodavanijih knjiga časopisa Spiegel. Knjigu prevodi Boris Perić.
Foto: Shutterstock, Hena, Profil, Penguin Books, Vuković & Runjić, Fraktura, OceanMore, Ljevak
