Christie’s, slavna aukcijska kuća s tradicijom dugom više od 250 godina, sinonim je za luksuz i prestiž. Od osnutka 1766. godine, na ovom su se mjestu prodavali neki od najvrednijih umjetničkih i kolekcionarskih predmeta na svijetu. No sada se nalaze u središtu kontroverze jer prvi put organiziraju aukciju umjetnina nastalih uz pomoć umjetne inteligencije (AI). Umjesto uobičajene euforije oko “nečeg novog”, ovaj potez izazvao je val negodovanja među umjetnicima, koji ga vide kao opasni presedan.
Naime, više od 3000 umjetnika potpisalo je otvoreno pismo tražeći da Christie’s otkaže nadolazeću aukciju nazvanu “The Augmented Intelligence“, najavljenu za 20. veljače u New Yorku. Njihova glavna optužba? AI alati koji su korišteni za stvaranje ovih radova oslanjaju se na masovno korištenje tuđih umjetničkih djela bez dozvole.
View this post on Instagram
Što se zapravo prodaje
Na aukciji će se naći dvadesetak AI generiranih radova, uključujući djela istaknutih autora poput Refika Anadola te pokojnog pionira AI umjetnosti Harolda Cohena. Cijene se procjenjuju u rasponu od 10.000 do 250.000 dolara, što pokazuje koliko tržište već vrednuje ovu novu vrstu stvaralaštva.
View this post on Instagram
No umjetnička zajednica nije impresionirana. Potpisnici protesta, među kojima su i konceptualna umjetnica Karla Ortiz i ilustratorica Kelly McKernan, tvrde da su AI alati koji stoje iza ovih djela obučeni na neovlašteno preuzetim radovima drugih umjetnika, a zbog čega su već prethodno i same tužile AI zbog krađe radova. Njihova poruka za Christie’s je jasna: prodajete umjetnost nastalu na temelju masovne krađe.
Granica između inspiracije i plagijata
Tehnologija koja stoji iza AI umjetnosti već neko vrijeme izaziva žestoke rasprave. Modeli koji se koriste za kreiranje ovakve umjetnosti doista analiziraju goleme baze podataka kako bi generirali nove slike, no problem nastaje kada te baze uključuju autorski zaštićene radove. Nameće se pitanje gdje završava inspiracija, a počinje plagijat.
View this post on Instagram
Jedan od potpisnika protesta, britanski skladatelj Ed Newton-Rex, tvrdi da su najmanje devet radova na aukciji generirali AI modeli trenirani na neovlašteno korištenim umjetninama. Christie’s se, s druge strane, brani tvrdnjom da su umjetnici čiji se radovi prodaju koristili vlastite podatke i modele te da njihova praksa ima legitimno umjetničko uporište.
Umjetnost bez umjetnika: Nova realnost ili etički problem?
Ova aukcija samo je početak puno šire rasprave o ulozi AI-a u kreativnim industrijama. Možemo li umjetnost koja nije nastala iz ljudskog duha i ruku smatrati pravom umjetnošću? I ako AI može stvoriti djelo u sekundi, što to točno znači za stvarne umjetnike koji za jednu sliku potroše mjesece rada?
View this post on Instagram
Važno pitanje jest i kako zaštititi autore od neovlaštenog korištenja njihova rada; dokle god zakonski okvir ne bude jasno regulirao ovu temu, umjetnici će ostati u neizvjesnosti, a aukcije poput ove nastavit će izazivati podijeljene reakcije.
I dok jedni AI vide kao alat koji demokratizira kreativni proces, drugi ga doživljavaju kao egzistencijalnu prijetnju autorskom radu. Tko je u pravu i hoće li o tome odlučiti tržište ili pak međunarodni sudovi… ostaje tek za saznati!
Foto: Christie’s, Instagram, Unsplash
