Kompleksan odnos majke i kćeri televizijskom svijetu nije stran i tijekom posljednjih godina svjedočili smo teškim, nostalgičnim, kontroverznim pričama na platnima ili ekranima. Kultne Gilmoreice drastično su popularizirale ovu niche priču, ali ona je oduvijek bila okosnica brojnih romana, filmova i serija, čak i kad nije bila u prvom planu. 

“Ginny and Georgia”, Netflixova serija osrednjeg scenarija, ali maksimalnog guilty pleasurea, vratila je u fokus odnos majke i kćeri. Posebnu dozu šarma dodala je dobra glumačka izvedba Brianne Howey u ulozi podvojene majke Georgije, ali i akcijom isprepletena radnja svojstvena jednom hitu na streaming servisu.

Odnos majke i kćeri u scenarijima je nerijetko obilježen temama dvostrukih standarda, očekivanjima i razočaranjima kad ista nisu ispunjena, prihvaćanjem, tankom granicom između ljubavi i opsesije ili pak samostalnosti i hladnoće.

Never Have I Ever

Domišljata dramedija iza koje stoji Mindy Kaling progovara na pitak način o pitanju identiteta i kulturoloških stereotipa. Coming of age serija vrti se oko tinejdžerice Devi Vishwakumar i njezinih prvih srednjoškolskih simpatija, teen prijateljstava, ali u velikoj mjeri i odnosa u imigrantskoj obitelji. Nakon smrti svog empatičnog oca, Devi ostaje živjeti sa strogom majkom s kojom rijetko osjeti trenutke shvaćanja. U četiri sezone, osim sazrijevanja same tinejdžerice, najveću promjenu gledamo upravo u ovom odnosu koji testira granice svake od njih.

Jane the Virgin

Još jedan feel good primjer koji se poigrava s pitanjem zrelosti između majke i kćeri, odgovornosti koje svaka nosi i situacija u kojima dijete zapravo preuzima teret kako bi zaštitilo majku. Različite osobnosti među njima stvaraju dinamiku ljubavi i frustracije, a novu obiteljsku dimenziju dobivaju uključivanjem prve generacije – bake Albe. “Jane the Virgin” kovitlac je onih ugodnih i emotivnih situacija, a u priču nas uvodi bizarnom premisom o mladoj ženi koja ostaje trudna zabunom. Osvojila je brojne nominacije za prestižne televizijske nagrade, poput Zlatnog globusa.

My Brilliant Friend

U odnosu na prve dvije, serija nastala po romanu Elene Ferrante seže u mračnije zakutke odnosa majke i kćeri. Ne samo da inteligentno progovara o fenomenu ženskog odrastanja i identiteta, zbog čega je gotovo sigurno da Ferrante nije muškarac, kao što neki sumnjaju, već kroz prizmu Lenu i njezine neimenovane majke oslikava što znači prisutnost majke koja u nama samo izaziva strah da ćemo im jednog dana biti slične. Knjiga, kao i serija, progovara i o generacijskoj traumi i društvenim očekivanjima.

Mermaids

Cher, Winona Ryder i mala Christina Ricci – postava zbog koje bismo pogledali bilo koji film, a posebno onaj koji na duhovit i netipičan način tematizira odnos majke i kćeri. Coming of age priča smještena je u šezdesete godine, a prati samohranu majku koju glumi Cher, koja sa svoje dvije kćeri odluči preseliti u Massachusetts, što je ujedno njihovo osamnaesto seljenje u 15 godina. Film kroz ekscentričan lik Cher u fokus stavlja pitanje matrijarhata, ideoloških i religijskih razlika, a sve kroz izvrsnu kemiju majke i kćeri između Winone Ryder i Cher.

Plavi cvijet

Zrinko Ogresta režirao je hrvatski film “Plavi cvije”t koji smo u kinima gledali 2021. godine. Oduševio nas je pronicljivim prikazom dinamike između tri generacije žena koje su maestralno odigrale Vanja Čirić, Anja Šovagović Despot i Tea Harčević. Radnja je smještena u Zagreb, u kojem pratimo razvedenu Zagrepčanku Mirjanu i njezinu kćer, tinejdžericu Veroniku. Njihova svakodnevica pod utegom je međusobnih tenzija na svim frontovima, kao i mladenačkih ambicija i srednjovječne izgubljenosti. Sve se intenzivira kad se u priču uplete Mirjanina majka Violeta, pri čemu nas očekuje vrtoglav put kroz odnos pun osude, ali i privrženosti – uz jedan od najemotivnijih filmskih završetaka.

Lady Bird

Od recentnijih filmova, “Lady Bird” je jedan od najboljih primjera kako obraditi odnos majke i kćeri u radničkoj obitelji i u specifičnom prijelazu iz devedesetih u novi milenij. Greta Gerwig majstorica je ženskih likova i postavljanja univerzalnih tema u jedinstvene odnose, a u “Lady Birdu” nas je oduvijek najviše impresionirao odnos ljubavi i “sviđanja”, odnosno koliko se, kao majke ili kćeri, zaista sviđamo jedne drugima kao osobe, a koliko je odnos uvjetovan samom činjenicom da smo majka i kći. Radnja se vrti oko mlade djevojke, nadimka Lady Bird, koja pokušava navigirati svijetom i silno želi napustiti rodni grad.

Freaky Friday

Komediju koja je obilježila polovicu 2000-ih uvrštavamo ovdje jer uskoro u kina stiže njezin nastavak. No, izuzevši to, “Freaky Friday” bio je neodoljivo zabavan, a istovremeno dirljiv prikaz situacije u kojima majka ili kći doslovno ulazi u cipele one druge. Kad zamijene mjesta, dobivaju sasvim drugi pogled (a paralelno i mi) u životne brige svake od njih. Paralelno, neshvaćanje se transformira u empatiju, a sve uz pregršt bizarnih situacija koje su pravi comfort watch.

Little Women

Ponovno u režiji Grete Gerwig, “Little Women”, adaptacija romana Louise Alcott, progovara upravo o majci i njezinim kćerima u eri Građanskog rata u Americi. New York Times pisao je o jednom specifičnom trenutku u filmu koji je zapravo dao zanimljiv presjek položaja majke Marmee među kćerima, ali i u tadašnjem društvu. “I’m angry nearly every day of my life”, povjerila je kćeri Jo i tako otvorila vrata vlastitim nesavršenostima, dok je cijelo vrijeme bila u survival modu. U tom je trenutku otvorila Jo oči prema činjenici da i ona, često u sjeni vlastitih kćeri i ambicija koje ima za njih, ima svoj unutarnji svijet, a Gerwig je nama, pak, osvijestila da ne zaboravljamo filtere i iskustva kroz koja majke provlače svoj svijet.

Foto: IMDb