Svakoga tjedna donosimo pregled vijesti iz područja politike i društva, a ovaj put stižu novosti iz Hrvatske, Afganistana i Novog Zelanda, koja je, u stvarnosti, globalna
Manje od trećine građana smatra da je Hrvatska spremna za euro
Kako pokazuju rezultati istraživanja, manje od trećine građana smatra da je Hrvatska spremna za uvođenje eura početkom 2023., a velika većina boji se da će uvođenje jedinstvene valute dovesti do prešutnog povećanja cijena. “Cilj ovoga istraživanja nije napraviti dodatnu paniku, već smiriti građane s jedne strane, dati im podatke koji jasno i nedvosmisleno govore da je uvođenje eura za nas dobro, a s druge strane potaknuti vladu da se što prije trgne kako bi se ove bojazni građani što prije smirile i kako bi prihvatili euro bez ikakva problema”, rekla je eurozastupnica Biljana Borzan koja je zatražila provedbu istraživanja.
Istraživanje je provela agencija Hendal u protekla dva mjeseca na uzorku od 805 ispitanika, a pokazalo je da se tek 29,9 posto građana u potpunosti ili uglavnom slaže s tvrdnjom da je Hrvatska spremna za uvođenje eura početkom 2023. Uopće se ne slaže ili se uglavnom ne slaže 45,5 posto građana dok se 24,7 posto niti slaže, niti ne. Velika većina građana, njih 86,2 posto, smatra da će se uvođenje eura iskoristiti za prešutno povećanje cijene.
„Mi smo sada prošli nekoliko valova povećanja cijena: korona kriza, potres, rat u Ukrajini. Ovo bi sada bio četvrti val ako se cijene povise. Građanima je već poprilično dosta svega. Razumijem da građani izražavaju određenu zabrinutost kako će se na njihove kućne budžete odraziti uvođenje eura”, kazala je Borzan.
Borzan je naglasila da je u Sloveniji od uvođenja eura bruto porasla za 46 posto, što opravdava bojazan, čak i ako je riječ o kratkotrajnom porastu. Europarlamentarka Borzan je dodala da je prema Zakonu o uvođenju eura zabranjeno poslovnim subjektima povećati cijenu robe ili usluge prema potrošačima bez opravdanog razloga, no to zaista ne jamči da se to neće dogoditi.
Da vladine mjere protiv povećanja cijena neće dati rezultate bez dobre inspekcijske kontrole, smatra 83,8 posto građana, a više od polovice građana misli da tržišna inspekcija ne radi dobro svoj posao niti nas štiti od porasta cijena.
Velika većina građana, njih 81,4 posto, smatra da potrošači u Hrvatskoj nisu dovoljno zaštićeni, pokazali su rezultati istraživanja. A znamo i anegdotalno kakva je situacija, jer svakim odlaskom u trgovinu se iznova “iznenadimo” iznosima na računu.
Afganistanski novinari nose pokrivala u eteru u znak solidarnosti s kolegicama
Novinari u nekoliko velikih informativnih kuća u Afganistanu posljednjih su dana pokrivali svoja lica u eteru, prosvjedujući talibanskoj naredbi da žene, uključujući televizijske voditeljice, pokrivaju svoja lica u javnosti. Njihovi potezi potaknuli su druge muškarce da objave fotografije s prekrivenim licima u sklopu kampanje na društvenim mrežama #FreeHerFace, izvijestio je Human Rights Watch.
Ranije ovog mjeseca, talibani su izdali dekret da žene i starije djevojke moraju pokrivati svoja lica u javnosti i izbjegavati izlazak vani ako je moguće. Prošlog tjedna, talibansko Ministarstvo poroka i vrline priopćilo je da su i televizijske voditeljice morale pokriti lica, dodajući da je “odluka konačna i da nema mjesta za raspravu”.
Tek je nekoliko voditeljica prihvatilo novo pravilo, a mnoge su oštro reagirale. “Pravilo očito krši prava žena na slobodu izražavanja, kao i osobnu autonomiju i vjerska uvjerenja”, napisale su o odluci Heather Barr i istraživačica Sahar Fetrat, suradnica za ženska prava Human Rights Watcha. “Također će spriječiti pristup informacijama za osobe koje su gluhe ili nagluhe koje čitaju s usana ili se oslanjaju na vizualne govorne znakove kako bi im pomogli razumjeti govor ljudi”, dodali su.
Otkako su u kolovozu preuzeli Kabul, talibani su poništili mnoga prava žena u Afganistanu, unatoč obećanjima pravednijeg režima. Djevojčicama je ograničen pristup obrazovanju i pohađanje srednje škole, a ženama su ograničene mogućnosti zapošljavanja. Da bi sve bilo još grotesknije, zabranili su i rad sustavima koji su radili za zaštitu žena od nasilja.
Mladi ljudi napuštaju Novi Zeland jer bježe od visokih troškova života
Mladi Novozelanđani masovno odlaze jer se granice ponovno otvaraju, a ekonomski uvjeti zaoštravaju. Posljednji podaci Stats NZ-a pokazali su da je u godini do ožujka godišnja neto migracija bila negativna, sa 7300 više ljudi koji su odlazili nego što su ulazili. Taj gubitak označava dramatičan pomak u odnosu na ranu pandemiju kada su zatvaranje granica i relativna sigurnost Novog Zelanda s niskom stopom oboljelih od Covida spriječili mnoge da odu. U godini do ožujka 2020. zabilježen je rekordan neto dobitak od 91.700.
Sada mnogi Novozelanđani – posebice mladi stručnjaci i diplomanti – ponovno odlaze u inozemstvo. Neki su potaknuti teškim ekonomskim uvjetima na Novom Zelandu, koji se suočava s visokom inflacijom od 6,9 %, nedostupnošću stanovanja i nevjerojatno visokim životnim troškovima: benzin, najamnine, kamate na hipoteke i namirnice su u porastu. Poznato?
U travnju su vladini dokumenti procijenili da će 50.000 ljudi otići iz Novog Zelanda tijekom sljedeće godine – ali da bi broj mogao narasti na 125.000 ako odu i mnogi mladi ljudi koji su odgodili poslijediplomska putovanja tijekom pandemije. Upitana o tim predviđenim gubicima, premijerka Jacinda Ardern rekla je da su putovanja u inozemstvo “dio naše povijesti” i obred prijelaza za mnoge Novozelanđane, napominjući da je provela vrijeme živeći u Londonu. “Bilo je dio naše povijesti kao nacije da Novozelanđani često dolaze i odlaze kao dio našeg iskustva u inozemstvu, razvijanja vještina i talenata.”
Taj stav djeluje umirujuće, ali upitno je koliko je istina. I mi smo država u kojoj je ogroman odljev mozgova, a možemo nabrojati na prste jedne ruke one koji su se vratili, osim, naravno, na ljetni odmor. Tako je situacija s Novim Zelandom zapravo preslika mnogih država koje se susreću s istim izazovima, a ponajviše problemom nedostatka radne snage. Ako nam dosad nije bilo jasno, čekaju nas ogromni izazovi.
Foto: Spencer Platt/Getty Images
