Svaki tjedan donosimo vam pregled najvažnijih vijesti iz područja društva i politike. Vijesti koje su vam možda prošle “ispod radara”, a velik su pomak ili znak nekih većih pomaka pripadajuće industrije – u pozitivnom, ali i u negativnom smjeru
Francusko crveno vino gubi popularnost: što se događa s nacionalnim simbolom?
Nekoć neizostavni simbol francuske kulture i gastronomije, crveno vino danas se suočava s ozbiljnim izazovima. Potrošnja naglo opada, posebno među mlađim generacijama, koje sve češće biraju druga pića ili potpuno odustaju od alkohola. Ovaj trend ne samo da zabrinjava proizvođače već i mijenja stoljećima izgrađenu sliku Francuske kao vinske velesile.
Prema podacima Interprofesionalnog vijeća vinara Bordeauxa (CIVB), potrošnja crnog vina u Francuskoj pala je za čak 90 % u odnosu na 1970-e godine. Nielsenovo istraživanje dodatno potvrđuje drastičan pad: ukupna konzumacija crvenog, bijelog i rosé vina od 1945. smanjila se za više od 80 %, a taj se trend dodatno ubrzava jer mlađe generacije kupuju samo polovicu količine u usporedbi sa starijima. “Problemi s vinom, osobito crvenim, postaju egzistencijalni i prisutni su već više od desetljeća”, upozorava Spyros Malandrakis, analitičar iz Euromonitor Internationala.
Jedan od ključnih razloga pada popularnosti crvenog vina je promjena preferencija potrošača. Mlađa generacija sve češće bira rosé vina, piva ili jača alkoholna pića, dok se dio njih okreće i potpunoj apstinenciji od alkohola.
“Vidimo promjene sa svakom generacijom. Ako je moj djed pio 300 litara vina godišnje, moj otac je pio 180 litara, a moj sin samo 30”, izjavio je Jean-Pierre Durand, član uprave CIVB-a. Dodatni udarac industriji zadao je pad potražnje iz Kine, najvećeg izvoznog tržišta za francusko crno vino, što je mnoge proizvođače stavilo u tešku poziciju.
Iako se crveno vino suočava s krizom, ne pate svi segmenti tržišta. Mnogi proizvođači okreću se proizvodnji vina više kvalitete ili proširuju ponudu na bijela i niskoalkoholna vina, no ta tranzicija zahtijeva ozbiljna ulaganja u nove vinograde i opremu. Durand predviđa da će u budućnosti jeftinija vina izgubiti potražnju, jer mlađi potrošači preferiraju kvalitetu umjesto količine. Danas se u Francuskoj pojedina vina mogu kupiti već za 2,50 eura po boci, no takva ponuda narušava imidž Bordeauxa, regije poznate i po prestižnim vinima iz Saint-Émiliona.
U vinogradu Château Mauvinon, koji se nalazi upravo u toj slavnoj apelaciji, vlasnica Brigitte Tribodeau već je prepoznala trendove i prilagodila proizvodnju. Osim crnog vina, od 2018. nudi bijelo i narančasto vino, a trenutačno eksperimentira s niskoalkoholnim vinom, koje će uskoro biti dostupno na tržištu. “Mlađe generacije imaju drukčije preferencije, i to moramo prihvatiti. Umjesto da se borimo protiv promjena, trebamo se prilagoditi”, kaže Tribodeau. Uz promjene u potrošačkim navikama, proizvođači se suočavaju i s ekstremnim vremenskim uvjetima. Berba 2024. u Château Mauvinonu bila je pogođena velikim vrućinama i plijesni, što je postao sve češći problem zbog klimatskih promjena.
Iako je crveno vino u krizi, francuska vinska industrija nije spremna predati se bez borbe. Dok jedni inoviraju i prilagođavaju se trendovima, drugi ostaju vjerni tradiciji, premda uz financijske rizike. Hoće li Bordeaux i druge slavne regije uspjeti očuvati svoju vinsku baštinu ili će morati radikalno mijenjati poslovne modele? Odgovor na to pitanje tek će se otkriti u godinama koje dolaze.
Milano zabranjuje pušenje na otvorenom
Od 1. siječnja Milano je postao prva velika talijanska metropola koja zabranjuje pušenje na otvorenim javnim prostorima, uključujući ulice, parkove i terase kafića. Prema novom propisu, pušenje je dopušteno samo ako je osoba udaljena najmanje deset metara od drugih ljudi.
Cilj ove mjere, prema gradskoj upravi, jest zaštita zdravlja građana i smanjenje onečišćenja zraka. Međutim, odluka je podijelila javnost. Dok neki hvale korak prema zdravijem okruženju, drugi ga smatraju pretjeranim ograničenjem osobnih sloboda. Potpredsjednik talijanske vlade Matteo Salvini nazvao je zabranu “ekstremnom”, dok su ugostitelji zabrinuti za moguće ekonomske posljedice.
Unatoč kritikama, gradske vlasti smatraju da će nova pravila s vremenom promijeniti navike stanovnika i učiniti Milano pionirskim gradom u borbi protiv duhanskog dima. Kršenje zabrane može rezultirati kaznama u rasponu od 40 do 240 eura.
Apple nudi milijunsku nagodbu kako bi riješio tužbu zbog prisluškivanja Siri
Apple je pristao platiti 95 milijuna dolara (oko 92,4 milijuna eura) kako bi riješio tužbu koja ga optužuje za korištenje virtualnog asistenta Siri za prisluškivanje korisnika iPhonea i drugih uređaja. Ovaj prijedlog poravnanja, koji je podnesen ovog tjedna na američkom saveznom sudu u Kaliforniji, odnosi se na tužbu koja traje već pet godina i temelji se na optužbama da je Apple nezakonito aktivirao Siri kako bi snimao razgovore korisnika iPhonea, iPada i drugih uređaja opremljenih virtualnim asistentom, tijekom više od desetljeća.
Prema tužbi, navodno su snimljeni razgovori nastajali čak i kad korisnici nisu aktivirali Siri korištenjem okidačkih riječi “Hej, Siri”. Neki od tih razgovora zatim su navodno dijeljeni s oglašivačima kako bi se bolje ciljali potrošači skloniji kupovini određenih proizvoda i usluga.
Ove optužbe navode da je Siri, koja bi trebala štititi privatnost korisnika, zapravo radila suprotno, a tužba je postavila pitanje vjerodostojnosti Appleove dugoročne predanosti očuvanju privatnosti korisnika. Apple međutim, ne priznaje nikakvu krivnju, a sama nagodba još mora biti odobrena od strane američkog okružnog suda. Ako odobri poravnanje, desetci milijuna potrošača koji su posjedovali Apple uređaje s ugrađenom Siri od 17. rujna 2014. do kraja prošle godine moći će podnijeti zahtjeve za naknadu štete. Svaki korisnik mogao bi dobiti do 20 dolara (oko 19,5 eura) po uređaju iako bi iznos mogao biti smanjen ili povećan ovisno o broju podnesenih zahtjeva. Predviđa se da će samo 3 % do 5 % potrošača podnijeti zahtjeve prema procjenama iz sudskih dokumenata.
Belgija prva zemlja EU-a koja zabranjuje prodaju jednokratnih e-cigareta
Od 1. siječnja Belgija je postala prva zemlja Europske unije koja zabranjuje prodaju jednokratnih e-cigareta, pozivajući se na zdravstvene i ekološke razloge. Ova odluka označava prekretnicu u borbi protiv rastuće popularnosti tih proizvoda, posebno među tinejdžerima.
Ministar zdravstva Frank Vandenbroucke istaknuo je da su jednokratne e-cigarete postale ozbiljan zdravstveni problem jer privlače mlade u svijet nikotinske ovisnosti. “Jednokratne e-cigarete osmišljene su kako bi privukle nove potrošače. Nikotin izaziva ovisnost i štetan je za zdravlje. To su činjenice”, naglasio je Vandenbroucke.
Osim zdravstvenih, odluka je motivirana i ekološkim razlozima. Jednokratne e-cigarete, koje uključuju plastiku, baterije i elektroničke sklopove, predstavljaju značajan teret za okoliš. Također stvaraju opasan kemijski otpad koji završava na odlagalištima. “Problem je u tome što su baterije u tim cigaretama i dalje funkcionalne, ali ih nije moguće ponovno napuniti. To stvara golemu razinu zagađenja”, upozorio je Steven Pomeranc, vlasnik trgovine Vapotheque u Bruxellesu.
Ministar Vandenbroucke naglasio je da zabrana ne obuhvaća višekratne e-cigarete, koje mogu pomoći u odvikavanju od pušenja. Belgija ovim potezom preuzima vodeću ulogu u EU i poziva Europsku komisiju na modernizaciju zakonodavstva o duhanu. “Prvi smo u Europi koji poduzimaju ovakve korake”, rekao je Vandenbroucke, dodajući da očekuje daljnje inicijative na razini EU. Iako zabrane obično znače financijski gubitak za industriju, Pomeranc smatra da će učinak biti minimalan. “Imamo brojne alternative, poput sustava s punjivim patronama koje se lako koriste”, objašnjava.
Belgija se tako pridružuje Australiji, koja je već prije u 2024. uvela jedne od najstrožih svjetskih mjera protiv e-cigareta, dokazujući da zdravlje i okoliš moraju biti prioriteti.
Pokrenuta peticija za zabranu bučne pirotehnike
Dok su blagdani vrijeme slavlja i radosti, mnogi se suočavaju s opasnostima koje donosi prekomjerno korištenje pirotehnike. Višestruke ozljede, strah od buke, te ozbiljni problemi za zdravlje životinja potaknuli su udrugu “Prijatelji životinja” na pokretanje peticije za zabranu bučne pirotehnike. Peticija, koja traži hitne izmjene Zakona o eksplozivnim tvarima, poziva na zabranu uporabe pirotehnike kategorija F2 i F3, te ograničavanje ostalih vrsta pirotehničkih sredstava na na razdoblje od 23 sata 31. prosinca do sat vremena 1. siječnja.
Prema anketama, 83 % građana podržava potpunu zabranu pirotehnike. Također, ističe se zabrinjavajući trend u kojem se pirotehnička sredstva prodaju u trgovinama, a djeca su izložena opasnim igračkama koje im roditelji kupuju, unatoč zakonskim zabrana za mlađe od 14 godina. Osim ljudskih žrtava, problematično je i to što pirotehnika izaziva nepopravljivu štetu životinjama. Psi i mačke pate od stresa, bježanja, pa čak i smrtnih slučajeva.
Peticiju za zabranu bučne pirotehnike moguće je potpisati putem službene stranice udruge Prijatelji životinja, koja poziva gradove da se okrenu alternativama poput laserskih predstava i videoprojekcija, koje ne uzrokuju zagađenje okoliša i ne ugrožavaju zdravlje.
Preminula pionirka šarenog pletenog dizajna
Talijanska dizajnerica Rosita Missoni, suosnivačica istoimene modne kuće poznate po živopisnim i šarenim stilovima, preminula je u dobi od 93 godine, potvrdio je glasnogovornik tvrtke u četvrtak.
Rosita i njezin suprug Ottavio osnovali su brend 1953. godine, stvarajući modnu kuću koja je postala prepoznatljiva po šarenim geometrijskim uzorcima i prugama, uključujući karakterističan zig-zag motiv poznat kao fiammato. Rosita je odrasla u obitelji tekstilnih majstora u blizini sjevernog talijanskog grada Varesea, a školovala se na području modernih jezika. Tijekom putovanja u London 1948. godine, kako bi poboljšala svoje znanje engleskog, upoznala je Ottavia, koji je tada bio član talijanske reprezentacije u skoku s preponama na Olimpijadi u Londonu.
Njihov brend Missoni stekao je međunarodno priznanje i brojne nagrade za svoje prepoznatljive uzorke te avangardnu uporabu tekstila, a njihov pristup modi često je uspoređivan s modernom umjetnošću. Jedan od najpoznatijih trenutaka u povijesti Missonija dogodio se 1967. godine, poznatiji kao “bitka za grudnjake”. Na poziv da predstave svoju kolekciju u Pitti palači u Firenci, Rosita je primijetila da grudnjaci modela nisu u skladu s namjeravanim uzorcima i bojama. Uputila je modele da uklone grudnjake, no pod svjetlom na modnoj pisti njihovi su outfiti potpuno prozirno izgledali, izazivajući veliku pozornost i senzaciju. Iako ih sljedeće godine nisu pozvali, brzo su osvanuli na naslovnicama prestižnih modnih časopisa poput Voguea, Ellea i Marie Claire. Rosita Missoni ostavila je neizbrisiv trag u svijetu mode, a njezin rad i nasljeđe i dalje žive kroz jedinstveni vizualni jezik brenda Missoni.
