Internet, virtualna stvarnost, proširena stvarnost, sve su to nevjerojatni napreci civilizacije koji mijenjaju svijet i društvo koje poznajemo. A sad nam dolazi njihova kulminacija – metaverse, a Facebook se već prozvao predvodnikom. Veće od interneta, veće od proširene stvarnosti, veće od svijeta kakvog sad poznajemo. Zašto? Dogodile su se dvije stvari. Dolazak 5G mreže i nikad veća ovisnost o online svijetu koja je donijela enormnu bazu podataka na kojoj se taj novi svijet zaista može i stvoriti
Prva velika tehnološka platforma je bio web, koji je digitalizirao informacije te ih počeo razvrstavati pomoću algoritama. Tu predvodi Google. Druga velika platforma su društvene mreže koje dominiraju mobilnim telefonima, a koje su digitalizirale ljude te prilagodile i usmjerile ljudsko ponašanje pomoću algoritama. Tu predvodi Facebook. Sada je pred nama treća platforma, metaverse, koja će digitalizirati, pa, sve na ovom svijetu, a kad bude gotova, svijet virtualnog i realnog spojit će se u jedno. Nije teško zaključiti da će onaj tko to napravi bez premca postati, baš kao i njegovi prethodnici, jedna od najmoćnijih, ako ne i najmoćnija osoba na svijetu. Dobar razlog zašto bi bilo zgodno pratiti što se događa. Ne vjerujete da smo na putu? Čitajte dalje.
Mnogo je (distopijskih) filmova snimljeno na temu virtualne i proširene stvarnosti, ali već je i jako velik broj ljudi isprobao potonje a da toga možda niti nisu bili svjesni. Bilo kroz jedan Google Lens, igre poput Second Life, ili poput PokemonGO, za što postoji velika vjerojatnost da ste bili dio jer ju je igralo na stotine milijuna ljudi u 153 zemlje. No ono što je sad u povojima jedan je potpuno novi svijet, u kojem će društvene mreže ili virtualni sastanci biti sjećanja u crno-bijeloj boji.
Naša generacija već se mogla uvjeriti kako tehnologija doživljava eksponencijalni rast. U svojem životnom vijeku, jedan 70-godišnjak ili 70-godišnjakinja došao je od guranja s obitelji pokraj radija do mogućnosti da doživi proširenu stvarnost jednim klikom. A sada, možda i da doživi spoj realnog i virtualnog, prema scenariju najluđeg SF-a. Ili ako pitate glavne aktere Silicijske doline, prema scenariju knjige “Snow Crush” Neala Stephensona, svojevrsnoj Bibliji svakog zaluđenog tehnokrata iz kalifornijske kolijevke IT-a. Ovaj autor predvidio sve, od virtualne stvarnosti, Googlea, društvenih mreža, smarthphonea, do, na kraju – metaversea. Štoviše, mnogi se od njih tom knjigom i inspiriraju.
A metaverse je najbolje opisati ovako nekako. Zatvorite oči te zamislite sljedeće: u koji god dio svijeta otišli, ne možete se izgubiti jer se pred vama na cesti uvijek nalaze putokazi u kojem smjeru morate ići. Šetnjom ulicom, pogledom na neku kuću vidite je li na prodaju i kolika je njezina trenutačna cijena. Ulaskom u dućan, iznad svakog artikla piše broj kalorija, cijena, sastojci. Kad stavite više sastojaka ispred sebe, izlistaju vam se svi mogući recepti koji se mogu napraviti od namirnica. Ili još bolje, pomislite da ste zaboravili nešto kupiti i pokraj vas se pojavi vending automat na kojem naručite ono što je potrebno, te isto krene prema vašoj kućnoj adresi. Sretnete osobu koju ste vidjeli jednom, i nema nelagodnih situacija jer iznad nje lebdi njezino ime i prezime. Svijet u kojem Siri i Alexa imaju 3D formu koja može vidjeti vas i koju možete vidjeti vi. Znači, sve informacije koje postoje na internetu sad su tu, ispred vas. I ovo što smo nabrojali nije naša izmišljotina, nego stvarni podaci iz Adobe prezentacije na predstavljanju novog Adobe alata – Aero, namijenjenog izradi 3D oblika za, pogađate, virtualnu stvarnost.
Metaverse ima i mnoga druga imena: Mirror World, AR oblak, Magicverse, Spatial Internet, Live Maps, ali ono što je sigurno jest to da nam je ovaj hibrid interneta, virtualne i proširene stvarnosti pred vratima. Prošla godina donijela je dvije stvari zbog kojih je razvoj doživio kvantni skok – razvoj 5G mreže te prisilno navikavanje ljudi na virtualni svijet. David Baszucki, inovator, CEO i osnivač kompanije Roblox, za koju mnogi smatraju da će zapravo biti ta koja će razviti prijelomnu tehnologiju u razvoju ovog novog svijeta, čemu možda ide u prilog nedavna evaluacija na četiri milijarde dolara, uvjeren je da nas 2021. čekaju revolucionarni koraci u smjeru metaversea. “Tijekom 2021. godine, metaverse će doživjeti široku uporabu. Ljudi će se nalaziti u virtualnim svijetovima ne samo zato da bi igrali neku igru, nego i da zajedno pogledaju neki trailer za film, kao što se dogodilo unutar igre Fortnite, ili da se samo zajedno smiju komičnim videima. Neki će se zabavljati na način da rekonstruiraju poznate fizičke lokacije poput primjerice kampusa na sveučilištu ili sjedišta tvrtke, i tamo se nalaze s kolegama kako bi zajedno radili. Predviđam da ćemo u 2021. vidjeti masovni porast takvih virtualnih evenata.” Ne samo da je bio u pravu, već je jedna od najmoćnihih kompanija na svijetu promijenila naziv u Meta s naglaskom na istraživanjem metaversea.
21. stoljeće na stereoidima
Spoj interneta, virtualne i proširene stvarnosti. Ili, kako bi glasila njegova službena definicija – “kolektivni virtualni zajednički prostor, stvoren konvergencijom virtualno proširene fizičke stvarnosti i fizički postojanog virtualnog prostora, uključujući zbroj svih virtualnih svjetova, proširene stvarnosti i interneta.” Hm, da… U prijevodu, u našu realnost, pomoću različitih alata, bilo da će to biti naočale, leće u očima, kamerica u mobitelu i drugo, bit će ukomponirano virtualno pomoću proširene stvarnosti. Virtualno koje će biti interaktivno, koje ćemo moći osjetiti, dotaknuti i iskusiti na isti način kao u stvarnome svijetu. Možda ćete sad pomisliti da se, bez obzira na to što su već položeni kameni temeljci, radi o dalekoj budućnost, no dopustite da vas ispravimo uz pomoć nekih od najvećih tech umova danas, čije se projekcije usavršavanja ove tehnologije do postanka našom svakodnevicom kreću od optimističnih deset godina, do onih manje optimističnih, ali koji usavršavanje vide kroz nekih tridesetak godina. I dalje puno manje negoli brojke koje su nama padale na pamet.
Znači, ne samo da se koketira s idejom metaversea nego se već odavno i radi na njemu. A kako se stvara? Direktno i indirektno. Kao što smo naveli, metaverse je zapravo hibrid virtualne i proširne stvarnosti te interneta, a internet stvaramo mi svojom aktivnošću. Bilo uploadom teksta, vođenjem bloga, portala, aktivnošću na društvenim mrežama, svakom uploadanom fotografijom, svakim check-inom koji smo napravili na nekoj lokaciji. Jer da bi metaverse uopće postao moguć, potrebno je skenirati svaki kutak svijeta iz svakog mogućeg kuta. Vjerujemo da vam je već jasno kako Google ne bi mogao prepoznati da ste to vi na fotografiji, ili Samsung da slikate svog psa, da nije bilo milijuna, to jest trilijuna uploadanih fotografija na temelju kojih su se algoritmi mogli naučiti razlikovanju do najmanjih detalja. A kako se na njemu radi direktno? Već godinama razne kompanije pokušavaju virtualnu i proširenu stvarnost dovesti do savršenstva.
Od 80-ih godina i data odjela kompanije VPL Research koji je bilježio svaki i najmanji pokret tijela; igrice Second Life iz 2003. kad su se ljudi počeli upoznavati sa životom u dualnom svijetu jer su mnogi tek u samoj igrici, s obzirom na sve što je nudila, u pravoj virtualnoj stvarnosti bili ono što su zapravo htjeli biti, ili PokemonGo iz 2016., kad smo loveći ova neobična stvorenja zapravo upoznali proširenu stvarnost i vidjeli jedan posto onoga kako bi budućnost mogla izgledati; prošlogodišnjeg lansiranja Facebook Horizona, koji je nova etapa društvenih mreža, onih u virtualnom postoru.
Tu je i već dobro poznati Google Lens, te Microsoft HoloLens ili Spatial Oculus, oboje uredi na daljinu. U igri je i Apple, koji je već prije četiri godine akvizirao kompaniju Akonia Holographics specijaliziranu za izradu tanke, transparentne, “pametne leće”. Tada je CEO Applea rekao kako će proširena stvarnost promijeniti sve, a nema sumnje da vide sebe kao predvodnike tog novog svijeta.
I predvodnici nove metaverse tehnologije su…
Neke od etapa razvoja su već stara vijest. Primjerice, jedan od predvodnika proširene stvarnosti je Magic Leap, čije je naočale testirao voditelj popularne serije “Mythbusters”, Adam Savage: “Uključio sam ih i odjednom sam čuo glasanje kita, ali nisam ga mogao vidjeti. Okretao sam se po uredu i tražio ga, no nisam gać vidio. I onda sam se okrenuo prema prozoru – i vidim ga kako pliva pokraj zgrade! Naočale su skenirale prostoriju i znale da su prozori svojevrsni “portali” kroz koje može stvoriti sliku kita kako pliva cestom. Doslovno mi je zastao dah.” I to je scena iz 2018.! A ono što kompanije trenutačno razvijaju mogli bismo svrstati u domenu znanstvene fantastike. No uz sve ove super jake igrače Silicijske doline, “Washington Post” je nedavno objavio članak u kojem najveće šanse kao predvodniku daje kompaniji Epic Games, koja stoji iz igre Fortnite, a koja je već odradila mnoge slične aktivnosti te, najvažnije od svega, ima zajednicu koja tehnologijom (jaki procesori gamera) to može podržati kao što i jest već na pola puta kreiranja tog svijeta. Dovoljno je spomenuti da već ima milijune korisnika (stanovnika?) te da ima svoju vlastitu valutu na koju su igrači potrošili stotine milijuna dolara. No zato što i iz iskustva dobro znaju što današnjoj tehnologiji nedostaje da bi metaverse postao stvarnost – za početak, algoritmi koji mogu prioretizirati za još uvijek nezamislivu količinu podataka veličine, pa, interneta (trenutačno prema nekim procjenama veličine 44 zettabytea), te nam stvarno uvijek dostavljati jednu i savršeno točnu informaciju (sjetite se primjera s cijenama, kalorijama ili cijenama kuća!) te platforma dovoljno jaka da podrži interaktivnu online aktivnost milijarde ljudi. Primjerice, jedno od najvećih virtualnih događanja bilo je baš u njihovoj organizaciji kad je unutar igrice Fortnite glazbenik Travis Scott održao koncert. A kako bi brojčanost od 12 milijuna gledatelja bila moguća, morali su biti razdijeljeni u grupe od 50 ljudi. Drugi po redu je također bio u njihovoj organizaciji, i to nastup DJ-a Marshmella, na kojem je prisustvovalo 10 milijuna ljudi. Još jedan primjer je nedavno održan koncert Johna Legenda, Bigger Love, koji je koristo tehnologiju Wave XR kako bi emitirao ovog virtualnog umjetnika s EGOT-om pod rukom, i na taj način prikupio novac u humanitarne svrhe. Koncertu je prisustvovalo 500.000 ljudi.
Vrijeme kao relativna stavka u metaverse
Osim svih dostupnih informacija na internetu koje će se nalaziti u svakom trenutku oko i ispred nas, točno onda kad nam trebaju bez da čak moramo razmišljati o tome, virtualnih koncerata, druženja, sastanaka, ono što slijedi ima još neke nevjerojatne mogućnosti. Izdvojit ćemo za primjer onu kako će vrijeme postati nešto na što ćemo moći utjecati potezom prsta. Jednim klikom moći ćemo se vratiti u bilo koje vrijeme i lokaciju koja je postojala prije nas. Moći ćemo biti dio rekonstruiranog 19. stoljeća, koje će biti svojevrsni layer preko stvarnosti okoline u kojoj se trenutačno nalazimo. Možda je najbliža usporedba toga s takozvanim holodeckom iz “Zvjezdanih staza”. “U daljnjoj budućnosti uopće ne sumnjam da će neki umjetnici 3D realnosti napraviti čak i buduće verzije određenog mjesta u tome mjestu. Raznolikost i potencijal takve izgradnje svijeta bit će revolucionarni. Zbog te (ne)vremenske opcije, možda je čak ispravno reći da će se raditi o 4D svijetu”, rekao je vizionar i inovator Baszucki. “U budućnosti će svaka obrazovana osoba imati znanje kreiranja 3D slike unutar 3D pejsaža gotovo brzo kao što danas tipkamo. Znat će pretražiti svaki video ikad napravljen koji će odgovarati onome u njegovoj glavi bez potrebe za riječima. Kompleksnost boja i zakoni percepcije bit će opće znanje kao što je danas znanje gramatike”, no također dodaje kako će nas pojava ovog novog svijeta promijeniti na dubokoj mentalnoj razini i kako je jasno da će biti psiholoških posljedica života u dva svijeta. Ali i to smo već naučili. Već danas postoje ljudi koji ne izlaze iz područja virtualnog igrajući igrice, ili živeći za društvene mreže, zaboravljajući da to nije stvarnost. Naravno, ono što je potencijalni problem jest centralizirani sustav takvog svijeta, no i tome su tehnostručnjaci doskočili. Kunu se da tehnologija za to već postoji, a to je blockchain tehnologija, koja je trenutačno u funkciji podrške primjerice bitcoina.
Na ostale kritike opasnosti ovakvog dualnog života u virtualnom i stvarnom, kad ćemo zbog trenutačno nezamislivih mogućnosti zasigurno vidjeti novi društveni poredak, nove sociološke probleme, probleme s raspodjelom bogatstva i slično, odgovaraju da zbog toga ne znači kako treba kočiti razvoj. Među zagovornicima je najglasniji već spomenuti Baszucki: “Neki ljudi razbjesne se na ideju da bi nove tehnologije mogle napraviti nezamislive opasnosti za čovječanstvo i da se svjesno prepuštamo ovim rizicima umjesto da preuzmemo princip predostrožnosti: ‘Ne dozvolimo novo ako nije dokazano sigurno’. Ali taj princip nema smisla u praksi jer stare tehnologije koje mijenjamo same po sebi su puno nesigurnije. Primjerice, više od milijun ljudi godišnje umre na cesti, ali posustanemo ako robot vozač napravi jednu nesreću sa smrtnim slučajem. Poludimo od utjecaja društvenih mreža na politiku, dok je utjecaj televizije puno, puno gori s obzirom na to da televizija ne daje svakome glas. Siguran sam da će taj novi svijet biti podložan dvostrukom standardu strožih normi.”
Voljeli bismo se povesti za ovim tehnokracijskim razmišljanjem, ali ako ste samo bacili oko na to do kuda smo doveli umjetnu inteligenciju ili koliko je postalo profinjeno strojno učenje (machine learning), vjerojatno i vas kopka – ne izgleda li možda ovako prequel “Matrixa”?
Ovaj članak objavljen je u tiskanom izdanju časopisa Grazia 258
Fotografije: Nxt Museum, Shifting Proximities/Peter Tijhuis, Thinkstock/Getty Images
