Ljeti prirodno osjećamo potrebu za sporijim tempom. I dok su neki na klasičnom godišnjem odmoru, sve je više onih koji rade izvan ureda; od kuće, iz vikendice ili čak s mora. Fleksibilni modeli rada, koje su mnoge tvrtke uvele posljednjih godina, omogućili su takav način rada i promijenili način na koji doživljavamo radno ljeto
No koliko god se rad na daljinu tijekom ljeta činio idiličnim, donosi brojne izazove pa balans između posla i odmora postaje osjetljiviji nego ikad.
Više slobode, ali i više zamki
Raditi od kuće tijekom ljeta, bilo da je riječ o zaposlenicima koji imaju dogovoren hibridni model rada ili o freelancerima koji većinu svojih zadataka obavljaju s laptopa gdje god da se zateknu, na prvu zvuči idealno. Nema jutarnje žurbe, nema gužve u javnom prijevozu, odjeća je lagana i udobna, a pauze se lako pretvore u kavu na balkonu ili brzinsko osvježenje u moru. Ipak, upravo ta fleksibilnost često nosi svoju cijenu.
View this post on Instagram
Bez jasne strukture i granica, dan lako klizne, radno vrijeme se razvlači, zadaci se protežu kroz cijelo popodne, a osjećaj da uvijek “možemo još nešto” ne prestaje ni kad zaklopimo laptop. Freelanceri su posebno izloženi tom osjećaju stalne dostupnosti jer sami određuju tempo, a često i rokove, pa radna svakodnevica nerijetko izgubi jasne početke i završetke. U tom kontekstu, posebno kad svi oko vas djeluju kao da su na odmoru, postavlja se pitanje kako zadržati fokus i ritam, a pritom ne propustiti ljeto koje je u punom zamahu.
Jasne granice kao ključ produktivnosti
Ne postoji raspored koji jednako odgovara svima, posebno ne tijekom ljeta, kad i tijelo i okolnosti traže prilagodbu. Umjesto traženja savršenog plana, korisnije je osloniti se na vlastiti bioritam i iz njega izvući maksimum. Primjerice, oni koji najbolje funkcioniraju ujutro mogu iskoristiti prve sate dana za fokusirane zadatke, dok je još svježe i mirno, a popodne ostaviti za lakše obveze, odmor ili boravak na zraku. S druge strane, ako je koncentracija jača navečer, sasvim je u redu da jutro bude rezervirano za osobne stvari, a posao obavljen kasnije; naravno, kad to dopuštaju priroda posla i dogovor s klijentima ili timom.
No, bez obzira na ritam, jedno pravilo vrijedi za sve: granice su ključne. Rad od kuće, osobito tijekom ljeta, zahtijeva više samodiscipline nego što se na prvu čini. Potrebno je jasno odrediti vrijeme za rad, kao i prostor u kojem se posao odvija. Isto tako, jednako važno kao i kad početi s poslom jest znati kad stati. Završetak radnog dana trebao bi biti jednako konkretan kao i početak: zaklopiti laptop, promijeniti prostoriju, prošetati ili napraviti fizičku tranziciju koja tijelu i umu daje signal da je radni dio dana gotov. Te jednostavne navike čine razliku između osjećaja kontrole i potpune iscrpljenosti.
View this post on Instagram
Tijelo i um trebaju pauzu
Tijelo i um trebaju pauzu, osobito ljeti kad nas visoke temperature prirodno usporavaju i troše više energije nego inače. Čak i kad radimo iz klimatiziranog prostora, osjećaj iscrpljenosti često se javlja brže. Zato su male svakodnevne navike, poput redovite hidracije, laganih obroka i kratkih pauza, važnije nego ikad. Pet minuta za istezanje, par svježih udisaja s prozora ili pauza bez ekrana mogu značiti veliku razliku u razini fokusa i energije. No pauza ne znači gubitak produktivnosti, naprotiv, ona je alat za očuvanje učinkovitosti i mentalnog zdravlja.
Foto: Instagram/@julietkaz
